Online novosti (423)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 [27] 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 > >>

27-05-2014

Ukinuto izvanredno stanje za područje Županje i općinu Štitar i Babina Greda

Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić zbog opadanja vodostaja rijeke Save, donio je odluku o ukidanju izvanrednog stanja za područje Grada Županje i posavskih općina Štitar i Babina Greda, a na snazi ostaju izvanredne mjere obrane od poplava. Odluku o proglašenjeu izvanredng stanja na tim područjima župan Galić je donio 16. svibnja zbog obilnih kiša i visokog vodostaja Save.

Za mjesta Đurići, Račinovci, Gunja, Rajevo Selo, Posavski Podgajci, Strošinci, Vrbanja i Bošnjaci i dalje ostaje na snazi izvanredno stanje na branjenom području.

U 18 sati vodostaj rijeke Save kod Županje iznosio je 902 te je za gotovo tri metra niži od povjesnog maksimuma ostvarenog 17. svibnja kada je vodostaj kod toga grada dosegnuo visinu od 1168 pri čemu su savske vode županjski nasip nadvisivale za gotovo 1,5 metar.

Visoke savske vode uspjele su međutim probiti savski nasip kod Rajevog Sela i Račinovaca te u potpunosti poplaviti ta sela i susjednu Gunju, a voda je djelomice prodrla i u pojedina okolna sela. Uslijed prodora vode domove je na tom području moralo napustiti oko 11 000 osoba dok se službeno smrtno stradalom u poplavama, vodi jedna osoba.

S poplavljenih područja u županjskoj Posavini na sigurno je sklonjeno nekoliko tisuća grla stoke, koja je smještena na više od 150 farmi i domaćinstava, uglavnom u Vukovarsko-srijemskoj, i u manjem broju u Osječko-baranjskoj županiji, potvrdio je rukovoditelj Podružnice Poljoprivredno-savjetodavne službe Vukovar Gordan Sučić."Trenutno imamo podatke kako je s stradalih područja zbrinuto 429 krava, 6112 junadi i teladi za čiju nam je ishranu dnevno potrebno 5300 kilograma smjese i 4,5 tona sjena. Zatim imamo 187 krmača i 1622 tovljenika i prasaca koji dnevno pojedu 4400 kilograma smjese, a imamo i nešto konja, ovaca i koza. Hranu raspoređujemo tako da smo izračunali dnevne obroke po grlu po pojedinoj vrsti stoke i trudimo se da isporučimo svima sedmodnevne količine", navodi Sučić.

Po njegovim riječima, vrlo je bitno da se poljoprivredno-savjetodavnoj službi jave svi oni kod kojih je udomljena stoka s poplavljenih područja županjske Posavine kako bi im se mogla isporučiti stočna krava koja se razvozi u pet kamiona koje su službi na raspolaganje stavile Hrvatske šume i Hrvatske ceste.

"Dobili smo skladišta u Banovcima za silažu i sijeno, a u Nijemcima za smjesu i žitarice. Hrane imamo. Životinje su raspoređene na ukupno više od 150 lokacija na kojima se nalazi od po jednog grla stoke do primjerice 200 mliječnih krava, koliko je kod Željka Mitrovića u Berku", navodi Gordan Sučić.

Koliko je stoke bilo na području županjske Posavine u selima koja su stradala u poplavama, nema točnih podataka. Samo na području općine Gunja prije potopa bilo je između tri i četiri tisuća grla stoke, kaže načelnik te poplavljene općine Hrvoje Lucić. Spašeno je oko 60 posto stočnog fonda Gunjanaca, procjenjuje Lucić.
IZVOR

---

20-05-2014

Slavlje prvih redovničkih zavjeta u samostanu sestara Sv. Križa u Đakovu

Za vrijeme svečanoga euharistijskog slavlja, koje je u subotu 17. svibnja u samostanskoj crkvi Presvetoga Srca Isusova u Đakovu predvodio nadbiskup u miru Marin Srakić, prve redovničke zavjete položile su s. Gita Klobučar iz Starih Mikanovaca, s. Vesna Stojanović iz Babine Grede i s. Mirjam Jerković iz Zagreba, a primila ih je provincijalna poglavarica Milosrdnih sestara sv. Križa, s. M. Amalija Kupčerić.
Uz okupljenu zajednicu sestara, na svečanoj misi koncelebriralo je dvadesetak svećenika, a bili su prisutni brojni gosti, uzvanici, roditelji, rodbina, prijatelji i znanci slavljenica te župnici sa župljanima iz župe Odra/Zagreb i iz župe Babina Greda. Slavlje je uzveličao samostanski zbor sestara pod ravnanjem s. Svjetlane Paljušević.
U svojoj homiliji nadbiskup Srakić govorio je o vrijednostima posvećenog života: molitvi, zavjetima i zajednici, koje čine jedan život i jedno poslanje. Posvijestio je da svako pomlađivanje unosi novi duh u jednu redovničku zajednicu, a samim time i u Crkvu. Poslanje zavjetovanica nije samo izbor jednog osobnog puta nego se bitno tiče zajednice i služi izgradnji cijele Crkve. Nadbiskup je novozavjetovanice potaknuo na vjernost i ustrajnost na započetom putu unatoč svim zaprekama koje se na njemu mogu pojaviti.
Po završetku svečanog euharistijskog slavlja nadbiskup i prisutni svećenici izrazili su svoje čestitke sestrama, a potom kod zajedničkog stola čestitala je rodbina i uzvanici.
Slavlju zavjeta prethodile su duhovne vježbe koje je vodio fra Robert Perišić, OFM, župnik u Sigetu/Zagreb. Dan uoči prvih zavjeta, na dan bl. majke M. Terezije Scherer, 16. svibnja, na misi koju je predvodio fra Robert Perišić, s. Elfrida Abazi obnovila je u krugu zajednice sestara svoje zavjete na tri godine. Propovjednik je nadahnuto govorio o preobražajnoj snazi Isusove ljubavi koja nas oblikuje putem svoga Križa. Istaknuo je da ona donosi radost koja je snaga za istinski život i svjedočenje.
Slavlja zavjeta izvor su radosti i zahvalnosti Gospodinu koji je zajednicu Milosrdnih sestara sv. Križa obdario novim članovima te što i danas ima onih koji su spremni odazvati se Gospodinu i po redovničkom posvećenju biti na službu drugima.
IZVOR

---

19-05-2014

Promrzla djeca iz Babine Grede autobus čekaju na kiši i vjetru

Roditelji učenika iz Babine Grede koji žive i do sedam kilometara udaljeni od središta sela već dvije godine uzaludno od mjerodavnih zahtijevaju da im se sagrade natkrivena autobusna stajališta. Ogorčeni su jer im djeca kisnu, a zimi se smrzavaju na snijegu i studeni čekajući školski autobus. Natkrivena autobusna stajališta postavljena su 2008. godine, ali ih je, pojašnjavaju naši sugovornici, nova općinska vlast prije dvije godina uklonila jer za njih navodno nisu ishođene potrebne suglasnosti i dozvole. Unatoč apelima mještana i obećanjima, do danas nisu vraćena.

– Srce me boli dok gledam djecu kako kisnu. Proteklih dana, za velikih kiša, bila su potpuno mokra. Šibao ih je snažan vjetar, ni kišobrani nisu pomagali, ali djeca nisu imala izbora. Stajala su skupljena uz vrlo prometnu cestu pod otvorenim nebom i čekala autobus - požalio nam se Babogredac Josip Miličić.

S obitelji Josip živi prema kraju sela u smjru Cerne i njegovih četvero djece, koja pohađaju 1., 3. i 5. razred Osnovne škole Mijata Stojanovića, svakodnevno je izloženo opasnosti i prepušteno na milost i nemilost vremenskim prilikama i pažnji vozača.

– Na ovom je potezu 25 učenika koje autobus odvozi do škole. Brinemo se za njihovu sigurnost jer i po magli, kiši, kada je vidljivost osjetno smanjena, stoje uz cestu kojom prometuju brojna vozila i tegljači - ogorčen je Miličić.

Dodaje da će roditelji organizirati potpisivanje peticije, a kako bi zaštitili svoju djecu spremni su, kaže, ako treba, ići i do Zagreba.

– Na naša negodovanja načelnik nam je govorio da se trebamo strpjeti jer im je sada prioritet sportska dvorana i sve aktivnosti Općine usmjerene su prema tom projektu. Ali nama su sigurnost i zdravlje naše djece na prvom mjestu. Dvorana je i te kako potrebna, o tome nitko ne dvoji, ali nju će financirati država, pa zar Općina iz svoga proračuna ne može osigurati novac za nekoliko autobusnih stajališta? - pitaju se razočarani roditelji.

Kažu da selom kruži priča kako su uklonjena stajališta završila u dvorištima pojedinaca kojima su poslužila za slaganje drva.

Načelnik Babine Grede Josip Krnić lopticu prebacuje na bivšu općinsku vlast. Tvrdi da su stajališta postavili nelegalno, a s obzirom na to da je riječ o županijskoj cesti, dobiven je naputak o njihovu obveznom uklanjanju dok se ne provede propisana procedura za njihovu legalizaciju. A na upit zbog čega to do danas nije učinjeno odgovorio nam je da je 'u gužvi' i da više ne može razgovarati.

Nelegalna stajališta su uklonjena, dvije godine se čeka na nova.
IZVOR

---

12-05-2014

Babogredski mljekar prvi se dosjetio postaviti mljekomat u - selu

Mljekar Zoran Zrakić iz Babine Grede odlučio je postaviti prvi mljekomat na području županjske Posavine. Razmišljao je dići ruke od farme i rasprodati stoku jer uz sadašnju otkupnu cijenu mlijeka može samo životariti. U staji ima 30-ak grla, od kojih 11 krava, a ostalo junice i telad. Obrađuje 20-ak hektara. Svaki dan iz dvorišta Zrakićevih cisterna lokalne minimljekare odveze oko 150 litara mlijeka.

– Plaćanje je redovito, ali problem je u tome što je cijena niska. Kada bi otkupna cijena mlijeka bila 3,5 ili 4 kune, tada bih pokrivao troškove, a s 2,5 kune to nije moguće jer samo kilogram smjese košta oko 4 kune, a gdje su ostali troškovi, struja, vraćanje kredita… - objašnjava. Mljekarima, tvrdi, nikada nije bilo teže, bore se i pokušavaju na sve načine spasiti proizvodnju i očuvati bar minimalan broj grla, jer drugog izlaza nemaju, osim završiti na socijali.

– Bio sam na sajmu u Gudovcu i naišao na tvrtku koja proizvodi mljekomate. Ponudili su mi mljekomat tri mjeseca na probu i da potom odlučim hoću li ga kupiti. Vrijedan je 11.000 eura, što je poprilična investicija. A hoću li se odlučiti na taj korak, presudit će kupci, odnosno iskazano zanimanje mojih sumještana - ističe Zrakić.

Ponudio im je prvoklasno mlijeko svojih krava na najbrži, najkvalitetniji i moderan način. Iako je mnoge začudila njegova odluka da mljekomat instalira u selu, i to u Babinoj Gredi, koja je poznata po bogatom stočnom fondu, a ne, primjerice, u Županji, on u tome vidi prednost.

– Mi u selu veliki smo potrošači domaćeg mlijeka i trošimo ga više nego stanovnici gradova, koji su naučili na tetrapak i pasterizirano mlijeko. A razlika u kvaliteti domaćeg i kupovnog mlijeka je ogromna. Netko si hoće napraviti svježeg sira i kajmaka, a to se može samo od kvalitetnog domaćeg mlijeka - zaključuje. Dodaje kako je samo u njegovoj ulici nekada bilo 40-ak obitelji koje su imale krave i bavile se govedarstvom, a danas ih je ostalo samo pet ili šest. – Moja je pretpostavka da će interesa biti i da će se mljekomat pokazati dobrim potezom, no vrijeme će pokazati. Nisam se odlučio za Županju ili Vinkovce upravo zato kako bih eliminirao troškove odvoženja mlijeka i zato sam to napravio u selu - objašnjava, dodajući da je riječ o pokušaju stjecanja dnevnih prihoda za OPG, ali i afirmiranju ruralnih vrijednosti, jer litru mlijeka izravno dopremljenu s jutarnje mužnje kupci plaćaju 5 kuna.

– Ako dnevno budem prodavao 50 ili čak i 30 litara dnevno, bit ću zadovoljan, jer ću si time osigurati svakodnevni priljev novca što u današnjoj situaciji puno znači. Mljekomatom ću pokrivati dio troškova, jer ipak je razlika kada prodam litru mlijeka po 2,5 kune ili po pet kuna - ustvrdio je Zoran. Uređaj je postavljen na lokaciji prekoputa pošte, u uporabi je 24 sata, a za kupnju mlijeka potrebno je donijeti vlastitu bocu.
IZVOR

---

02-05-2014

Vlast je ulazak u EU iskoristila za “zbrinjavanje” viška radnika

Diplomirani inženjer strojarstva Mato Đurković iz Babine Grede u Njemačku je otišao prije 43 godine, nakon završenog zanata, i ondje je, kaže, još uvijek na privremenom radu. Naporno je radio, u Njemačkoj završio fakultet i otvorio svoju tvrtku. Zasnovao je obitelj i danas je otac četvero djece. I on je bio jedan od mnogih Hrvata koji su u tom valu emigracije napustili domovinu i otišli trbuhom za kruhom. A to je, uvjeren je, bio i cilj tadašnje vlasti koja se, smatra, vodila po načelu: Idite preko granice, zaradite novac i pošaljite ga nama, a mi ćemo znati kako ga rastrajbati.

- Prošlost se ponavlja, a i aktualnoj vlasti to sada odgovara jer im je cilj rastereti državu i smanjiti pritisak prevelikog broja nezaposlenih i spriječiti revoluciju. I žalosno je što ispada da im je ulazak u EU zapravo poslužio za zbrinjavanje viška. Ali u novom valu emigracije nije riječ o običnim radnicima nego mladim i visokoobrazovanim ljudima koji su trebali postati nositelji razvoja, što je veliki gubitak - ustvrdio je. Kaže da je teško uspoređivati Njemačku i Hrvatsku jer svijest, savjest i odgovornost ondje na svim područjima drugačije funkcioniraju.

- A mi nikako da se riješimo starih navika, da shvatimo da su bivša vremena daleko iza nas i još uvijek razmišljamo kao Jugovići. Prije nekoliko dana dođem u Babinu Gredu, na svečanost u povodu Dana općine i od visokih dužnosnika čujem da će nam netko nešto osigurati i takvu retoriku… Ova vlast nikako da se otrgne od tih vremena koja i dalje s nostalgijom prizivaju - ustvrdio je Đurković.

- U nas jedini problem smo sami mi kada ne želimo izaći iz prošlosti i suočiti se s činjenicom da smo donijeli neke odluke koje sada valja poštovati jer i sami želimo biti dio uređenog svijeta. Promjene su nužne i napokon ih prihvatimo - apelira.

Đurković je jedan od osnivača Hrvatskog nacionalnog vijeća, krovne organizacije Hrvata u iseljeništvu koja želi pomoći u izlasku iz krize i hrvatskome narodu vratiti dostojanstvo, vjeru u budućnost i egzistencijalnu sigurnost. Bogato radno i životno iskustvo stečeno u Njemačkoj Đurković je odlučio prenijeti i u svoju domovinu, svoje rodno selo, promijeniti i poboljšati neke stvari. Na prošlogodišnjim lokalnim izborima kandidirao se za načelnika Općine.

– Bio sam spreman doći u Babinu Gredu i četiri godine zapeti i raditi, ali lokalni ljudi, nažalost, nisu spremni na promjene i prihvaćanje novog načina razmišljanja, rada i funkcioniranja. Ponuda za suradnju, na žalost, nije naišla na plodno tlo, rekao je.

– Ogorčen sam kada vidim kako se radi i upravlja novcem poreznih obveznika i da su osobni interesi iznad zakona. Općina ulaže novac u uređenje stare zgrade bivše ambulante koja u prostornom planu više ne postoji jer je odavno trebala biti srušena. Zgrožen je, kaže, i načinom gradnje kružnog toka u selu čija je opravdanost, potreba, a prije svega kvaliteta obavljenih radova upitna.

– Najvažnije je bilo da se odradi pred izbore. Nije se radilo prema pravilima struke, asfalt je već ispucao, a izravno postavljanje plinske cijevi na vodovodnu strogo je zabranjeno i to me zgrozilo - kaže Đurković.

Mato Đurković je prije nekoliko godina vlastitim novcem stipendirao i petero studenata iz Babine Grede, s iznosom od po 1.200 kuna mjesečno.
IZVOR

---

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 [27] 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 > >>