Online novosti (442)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 [27] 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 > >>

13-03-2015

Elektrana Sunčice Lalić proizvodit će trećinu struje za Vukovarsku županiju

Termoelektrana u Babinoj Gredi u Slavoniji, uz autocestu Zagreb - Lipovac, snage 9,7 megavata, koja će kao gorivo koristiti biomasu, počet će s radom u drugoj polovici ožujka. Stručnjaci finske tvrtke Valmet završavaju instaliranje opreme vrijedne 35 milijuna eura, posljednje riječi tehnologije kad je riječ o proizvodnji električne energije na biomasu, uz najviši stupanj zaštite okoliša.

Dvije godine gradnje

Načelnik male općine Babina Greda, Josip Krnić, zadovoljno trlja ruke. Uspio je u nečemu što Hrvatskoj baš ne ide od ruke: doveo je investitora, belgijsko-turski konzorcij Unit Investment, koji zajedno s hrvatskom tvrtkom Uni Viridas, u vlasništvu Sunčice Lalić i Dragana Jurilja, upravo završava greenfield investiciju, čija je ukupna vrijednost - zajedno s građevinskim radovima - veća od 50 milijuna eura. Na velikom gradilištu još je stotinjak radnika, užurbano završavaju posao kako bi, najkasnije do kraja ožujka, započela proizvodnja. Hrvatske tvrtke imale su značajnu ulogu u gradnji elektrane: Đuro Đaković iz Slavonskog Broda izgradio je veliki kotao i obavio radove na unutrašnjoj konstrukciji, Elektro-čelik iz Bjelovara izveo je radove na električnim instalacijama, Sokol iz Vinkovaca građevinske radove, Melaing iz Siska napravio je metalne konstrukcije… Tijekom dvije godine, koliko je trajala gradnja, gradilištem je prošlo više od 150 radnika iz 25 hrvatskih tvrtki.

- Kada bude u punom pogonu, elektrana će proizvoditi jednu trećinu struje potrebne Vukovarsko-srijemskoj županiji i sve to od sječke, iverja drveta kakvog je u okolnim šumama napretek. Da bi elektrana mogla raditi punim kapacitetom, godišnje će biti potrebno 80 tisuća tona sječke - kaže menadžer Uni Viridasa Tihomir Barišić koji budno nadgleda završne radove.
Nusproizvodi elektrane

- Sječka je naše ‘rudno blago’ i ima je dovoljno. Dosad je odlazila u izvoz, mahom Mađarsku i Austriju, ili propadala. Sada će pokretati elektranu - rekao je načelnik Krnić.

No, elektrana je tek dio investicije. Čim proradi, uz nju će, na 15 hektara, niknuti staklenici za proizvodnju povrća i velika sušara. To će biti dodatno ulaganje od još 20-ak milijuna eura. Investitor je, da bi ostvario državni poticaj za proizvodnju električne energije, u obvezi polovinu toplinske energije utrošiti na području gdje nastaje. Staklenici i sušara za sušenje drvene građe veliki su potrošači toplinske energije, nusproizvoda elektrane.

Otišlo 700 stanovnika

Izgradnja staklenika počinje čim završe radovi na elektrani. Na prostoru gdje je do prije samo dvije godine bio pašnjak, posao će naći dvije stotine ljudi.

Što to znači za malu općinu, iz koje je prošlih godina u potrazi za poslom otišlo više od 700 stanovnika, ne treba govoriti. Načelnik općine Josip Krnić upozorava na još jednu korist: pritisak na skromni socijalni fond općine bitno će se smanjiti kada ljudi dobiju posao.

Kad je prije dvije godine počela gradnja elektrane, kako to često u nas biva, bilo je ne samo sumnji u uspjeh, već i otvorenih protivljenja. Širile su se glasine da će za potrebe elektrane biti posječene sve okolne šume te da će elektrana biti velik zagađivač. Dio tih priča širio je i izvozni lobi. Na izvozu sječke odlično se zarađivalo. Sada će Hrvatske šume za svaku isporučenu tonu biomase od belgijsko-turskog konzorcija dobivati 22 eura.
IZVOR

---

11-03-2015

Pljačkaš oteo desetke tisuća kuna

Naoružani je pljačkaš iz trgovine u Babinoj Gredi u ponedjeljak u večernjim satima ukrao desetke tisuća kuna. Maskirani razbojnik ušao je u trgovinu i, prijeteći oružjem, natjerao 27-godišnju trgovkinju da mu da desetke tisuća kuna iz trgovine. Srećom, u razbojstvu trgovkinja nije ozlijeđena, a razbojnik je nakon pljačke pobjegao. Policija traga za razbojnikom i podnosi kaznenu prijavu.
IZVOR

---

03-02-2015

Načelnik Krnić zbog kašnjenja gradnje dvorane prijeti i raskidanjem ugovora

Problemima s gradnjom sportske dvorane u Babinoj Gredi nema kraja. Nakon što su se godinama otklanjale poteškoće, prikupljala dokumentacija i stvarali preduvjeti za početak realizacije toga projekta, Babogredci su lani napokon dočekali i taj dan. Mnogi u selu to su nazvali povijesnim događajem koji desetljećima iščekuju. A novi kamen spoticanja, upozorio je načelnik Josip Krnić, sada su izvođači radova. Nezadovoljan je, kaže, dinamikom izvođenja radova, otvarajući i mogućnost raskida ugovora. No, ta će opcija, prema svemu sudeći, biti krajnja mjera do koje, nadaju se mještani, ipak neće morati doći. Roditelji učenika strahuju se da bi u tom slučaju, zbog procedure za izbor novog izvođača radova, završetak investicije bio znatno prolongiran, što nikako ne bi željeli. Najvažnije im je, kažu, da i njihova djeca nastavu tjelesnog odgoja, umjesto u učionici i u predvorju škole, što prije počnu pohađati u sportskoj dvorani kao i njihovi vršnjaci u drugim mjestima.

- Nismo baš najsretniji s izvođačem radova koji je na natječaju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta dobio posao. Radovi ne idu predviđenom dinamikom. Uskoro nam dolaze i predstavnici Ministarstva, odnosno investitora, a doći će i predstavnici Županije. Razmotrit će se situacija, a ja bih rekao ako treba raskidati ugovor - raskinut ga, jer dinamika kojom se radi nije dobra, kaže Krnić. Svjestan je, kaže, i toga da su postojali i objektivni razlozi koji su u prošloj godini otežavali izvođenje radova, prije svega velike oborine jer se i sama dvorana nalazi na minus šest metara, ukopana je u zemlju i zahvat je jako velik.

- Sve to ne opravdava izvođača radova da kasni mjesec i pol dana s pojedinim fazama radova - smatra Krnić koji se nada da će se rješenje ipak uspjeti pronaći.

- Ova nam je investicija od velikog značaja za cijelo selo i naravno da nam je stalo da se poštuju rokovi gradnje i da se našoj djeci, kako im je i obećano, osigura primjereno mjesto za održavanje nastave tjelesnog odgoja. Generacije naše djece nisu se upoznale s pravim sportskim aktivnostima, ne znaju što je kozlić, što su ruče i vrijeme je da se to promijeni. Nadamo se da ćemo, kako smo i planirali, u travnju 2016. godine, za Dan općine, konačno otvoriti famoznu dvoranu u Babinoj Gredi - zaključuje Krnić.

Vlada je RH u ožujku prošle godine dala suglasnost Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta za preuzimanje obveza na teret sredstava iz državnog proračuna za kapitalni projekt dogradnje sportske dvorane uz OŠ Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi u sljedeće dvije godine. Tadašnji resorni ministar Željko Jovanović lani je, 23. travnja, na Dan škole i Dan općine, položio temeljni kamen za gradnju dvorane. Projekt vrijedan približno 20 milijuna kuna bit će u cijelosti financiran iz državnog proračuna, a predviđeno trajanje radova je 24 mjeseca. Osnovnu školu u Babinoj Gredi pohađa oko 400 učenika raspoređenih u 17 razrednih odjela koji pohađaju nastavu u dvije smjene.
IZVOR

---

13-01-2015

“Prva nogometna lopta” Šokadiji iz Babine Grede

Pobjedom nogometaša Šokadije iz Babine Grede završeno je 7. dvoransko prvenstvo koje su organizirali Nogometno središte Županja i Udruga veterana Prva nogometna lopta Županja.

U županjskoj dvorani OŠ Ivan Kozaraca igralo se za trofej “Prva nogometna lopta“, a od 17 klubova s područja Nogometnog središta Županja na dvoranskom prvenstvu nastupilo je njih 16 - Jadran (Gunja), Slavonija (Soljani), Vrbanja, Srijemac (Strošinci), Graničar (Županja), Sladorana (Županja), Budućnost (Šiškovci), Borac (Drenovci), Slavonac (Gradište), Tomislav (Cerna), RAŠK (Rajevo Selo), Šokadija (Babina Greda), Županja 77, Zrinski (Bošnjaci), Posavac (Posavski Podgajci) i Sloga (Štitar), a iz opravdanih razloga Sloga iz Račinovaca preskočila je ovogodišnje natjecanje.

Završnica turnira bila je vrlo atraktivna i zanimljiva, u četvrtfinalu Slavonija je bila bolja od Sladorane (3:0), Graničar je svladao Jadran s visokih 6:2, Tomislav je bio bolji od Županje 77 s 4:0, dok je Šokadija zaustavila Posavac (3:1). U polufinalu pobjednici su odlučeni tek nakon šesteraca, Slavonija je zaustavila Tomislav (4:2), a Šokadija Graničar (4:2).

U utakmici za treće mjesto Graničar se lako obračunao s Tomislavom pobjedivši 5:1, dok je u finalu Šokadija bila bolja od Slavonije 4:2.

Šokadija je najbolja momčad, a proglašeni su i najbolji pojedinci. Za najboljeg vratara turnira nagradu je odnio Ante Zirdum (Graničar), najbolji igrač je David Šošić (Šokadija), a s 10 pogodaka najstrijelac je Marin Lovrić (Slavonija). Za dodatnu zanimljivost u županjskoj dvorani pobrinule su se nogometašice Graničara i Zrinskog koje su odigrale prijateljsku utakmicu, a slavile su Županjke iz Graničara pogotkom Marine Perić s 1:0. Zanimljivost prvenstva bio je i najstariji registrirani igrač, 55-godišnji Ivica Sabadoš, koji brani boje RAŠK-a, ali i tri brata Iličić iz Posavca.
IZVOR

---

07-01-2015

Babogredac mljekomatom pokušao privući kupce, ali ni za to nije bilo zainteresiranih

Situacija u mljekarstvu nikada nije bila teža, iz dana u dan sve dublje tonemo, naočigled propadamo i, što je najgore, izlaza nema. Obveze rastu, a prihodi od prodaje mlijeka po mizernoj cijeni nisu dostatni ni za puko preživljavanje, ogorčen je proizvođač Zoran Zrakić iz Babine Grede. Dodaje kako je samo u njegovoj ulici nekada bilo 40-ak obitelji koje su imale krave i bavile se govedarstvom, a danas ih je ostalo samo pet ili šest.

Iako je bio uvjeren da će njegovi sumještani pokazati veći interes za domaće svježe mlijeko iz mljekomata koji je postavio u središtu sela, razočarano priznaje da mu je taj potez bio promašaj. Zrakić je proljetos postavio prvi mljekomat u županjskoj Posavini, Babogredcima je ponudio prvoklasno mlijeko na najbrži, najkvalitetniji i moderan način. Nadao se da će dnevno prodavati minimalno 50 litara mlijeka i time svome OPG-u osigurati svakodnevni priljev novca što u današnjoj teškoj situaciji puno znači. Planirao je stjecanjem dnevnih prihoda pokrivati dio troškova, jer ipak je razlika kada litru proda za 2,5 kune ili po pet kuna, koliko plaćaju kupci na mljekomatu za mlijeko izravno dopremljeno s jutarnje mužnje. Optimizam je temeljio i na činjenici da su mještani u selu veliki potrošači domaćeg mlijeka i troše ga više nego stanovnici u gradovima, koji su naučili na tetrapak i pasterizirano mlijeko. A razlika u kvaliteti domaćeg i kupovnog mlijeka je golema. Za Županju ili Vinkovce nije se odlučio zbog troškova prijevoza.

– Ubrzo se pokazalo da sam krivo procijenio situaciju. Količine od 20-ak litara mlijeka, koliko sam dnevno prodavao, premale su da bi se mljekomat isplatio. Srećom pa sam ga dobio na probu od tri mjeseca i nisam ga kupio jer tek bih sada bio na mukama, valjalo bi vraćati kredit, a prihoda niotkud. Bar sam pokušao nešto učiniti i pronaći izlaz iz tunela, ali nažalost, nama mljekarima izgleda spasa nema - kaže Zrakić.

Priznaje da već duže vrijeme razmišlja o tome da rasproda stoku i digne ruke od svega. U staji ima 30-ak grla, od kojih 11 krava, a ostalo su junice i telad. Obrađuje 20-ak hektara zemlje i najteže mu pada pomisao da bi pokraj svojih deset prstiju i uloženih godina truda, rada i davanja cijelog sebe u posao kojim se bavi od malih nogu mogao završiti na socijali.
IZVOR

---

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 [27] 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 > >>