Online novosti (595)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 [29] 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 > >>

08-03-2018

Otkrivena spomen ploča Ani Verić

Slikarica, pučka književnica, skupljačica i čuvarica starina – sve je to bila Ana Verić, Babogretka koja je živjela umjetnost. Svjedoče tome i brojna djela postavljena u svakom kutku njezine rodne kuće, u kojoj je slikala dokle god su je ruke služile.
“Teta Ana, jaka i hrabra žena koju život nije mazio, sama ju je gradila 60-ih godina prošlog stoljeća. Bila je posebno emotivno vezana za nju, ovdje je naslikala nekoliko stotina slika. Prikupila je i muzeja vrijednu zbirku starina, koja je registrirana kao kulturno dobro Republike Hrvatske, a koju vidimo kao dio temeljne građe budućeg babogredskog muzeja”, priča njezin nećak Ivan Petričević.
Kao iznimno nadarena žena izdala je nekoliko knjiga poezije i proze. Brojna su objavljena, ali i neobjavljena djela. No, niti ona neće dugo ostati skrivena od očiju javnosti. “Nažalost, nije dočekala objavljivanje posljednje knjige, no, to ćemo učiniti posthumno, jer nas je teta Ana zadužila, imamo uistinu dovoljno materijala, a knjiga bi nosila naslov “Na mladima svijet ostaje”, dodaje Petričević.
Njeno izdavanje, uz fotomonografski dio, planirano je u okviru Mjeseca hrvatske knjige, u vremenu između listopada i studenog ove godine. Ana je preminula 29. siječnja prošle godine, a godinu i nešto poslije, upravo na Dan žena, obitelj je ovoj nevjerojatnoj ženi odlučila postaviti spomen ploču.

“U 89. godini je preminula, a 9. ožujka ove godine bi punila 90. godina i tim povodom, najmanje što možemo učiniti je otkriti joj spomen obilježje”, poručila je obitelj. Spomen ploča trajna je uspomena na Anu, kao i njezina, prepuna umjetnosti, rodna kuća koju obitelj planira, uz podršku općine i Vukovarsko-srijemske županije, prenamijeniti u galeriju slika sa stalnim postavom, dostupnu javnosti. Želja je upoznati generacije koje dolaze s Aninom ostavštinom, jer kako je i sama za života poručila: “Kad ne budem među vama, gledajte me u slikama, u pjesmama, u starinama…”.
IZVOR

---

03-03-2018

POTRESNA PRIČA O TRANSSEKSUALNOJ DJEVOJCI IZ BABINE GREDE

Laura Babić, 19-godišnja djevojka iz Babine Grede postala je inspiracija za dokumentarni film koji su odlučili snimiti njezini kolege, županjski gimnazijalci.

Naime, Laura je rođena kao dječak Matej, i sa svojom životnom pričom idealno se uklopila u zadatak članova dramske skupine na engleskom jeziku, predvođenih profesoricom Katarinom Berać Vuić, koji će se u zagrebačkoj Privatnoj umjetničkoj gimnaziji na Festivalu drame, filma, debate i ostalih jezično-umjetničkih vještina na engleskom jeziku, susresti sa srednjoškolcima iz cijele Hrvatske i natjecati u kategoriji drame, kratke priče, prezentacije i filma.

Upravo posljednja kategorija festivala, tzv. movie challenge, sa zadanom temom - o identitetu, potaknula je učenike iz Županje da prihvate izazov i obrade zanimljivu priču o mladoj osobi iz Babine Grede, piše Glas Slavonije.

- Film naslova 'Laura' govori o djevojci Lauri Babić, koja je prije 19 godina rođena kao dječak. Petominutni dokumentarac tek grebe po površini složenosti života transrodne osobe u maloj sredini, ali se učenike Gimnazije Županja mora pohvaliti što su se usudili progovoriti o aktualnoj temi, diskriminaciji onih koji su drukčiji - objašnjava mentorica Katarina Berać Vuić.

Film počinje stihom iz Kancone talijanskog pjesnika Francesca Petrarce 'Tko može neka shvati, jer ja sebe razumijem'.

- Jako mi se svidjela priča o Francescu Petrarci i njegovoj ljubavi prema Lauri. Moje staro ime, kad sam rođena, bilo je Matej, Matthew na engleskom. Mojim starim imenom nazvala me moja sestra. Nakon što se promijenim, planirala sam uzeti žensku verziju moga imena - Matea. Ali sam shvatila da me to podsjeća na moj prošli život, a ja ga želim izbrisati, pa je Laura puno bolje rješenje - objašnjava vrlo hrabra 19-godišnjakinja u filmu u kojemu govori o sebi i o svome identitetu.

Laura, kaže, uživa gledati tutorijale šminkanja na YouTubeu, a omiljeni vizažisti su joj Jeffrey Star i Patrick Star.

- Većina mojih slika na Facebooku nije javna zbog negativnih komentara i uvreda ljudi koji ne znaju ništa o meni. Ali ja ne marim za to što ljudi misle ili što će reći. Jednom sam šetala ulicom u mome selu. Vidjela su me mala djeca, počela vikati i na mene bacati kamenje. To je bio užasan dan za mene, za moje tijelo. Bila sam zgrožena - ispričala je.

Laurina je želja otići u SAD, tamo živjeti i biti ono što jest.

Petominutni dokumentarni film završava Laurinom porukom cijelome svijetu: 'Ako želimo biti slobodni i ako želimo učiniti ovaj svijet sretnijim, moramo se boriti protiv stereotipa'.

Školski kolege daju joj potporu, piše Glas Slavonije.

- Trebala je ogromna snaga da se učini ono što je ona učinila... Čak i u maloj zajednici ona se pomirila s time što jest... Laura je jako hrabra i ne boji se pričati u svoje ime... Iako je ljudi jako osuđuju, ona se bori za sebe i ljude poput sebe...
IZVOR

---

26-02-2018

Ženama bicikli i prsluci

Žene s područja Babine Grede angažirane u programu Zaželi dobile su tople prsluke i bicikle, koji će im olakšati obilazak sumještana o kojima će se brinuti. Riječ je o 15 žena koje će se dvije godine skrbiti o 89 korisnika pomoći, a sve će proći edukaciju. Općini Babina Greda za taj je program odobreno nepovratnih 2.455.194 kuna iz Europskog socijalnog fonda.
IZVOR

---

29-01-2018

Babina Greda s Dejanom Mihajlovićem pregovara o gradnji minimljekare

Gospodarstvenik Dejan Mihajlović, vlasnik “Poslovnog sistema Mihajlović” iz Paraćina, jedne od najuspješnijih tvrtki u Srbiji, u čijem su sastavu benzinske crpke, mljekara, privatna televizija Kanal M, restorani i marketi, zainteresiran je za gradnju minimljekare u Babinoj Gredi.

Geostrateški položaj
Babina Greda ima izvrstan geostrateški položaj i komunikacijsku povezanost, jer je smještena neposredno uz autocestu A3, koja od Bregane preko Zagreba i Slavonskog Broda vodi do Bajakova, graničnog prijelaza između Hrvatske i Srbije. A upravo te komparativne prednosti prepoznaju investitori iz okolnih zemalja koje nisu članice EU (BiH, Srbija), a svoje proizvode žele plasirati na golemo europsko tržište, s gotovo pola milijarde potrošača. Radi lakše prilagodbe europskim standardima, manjih rashoda, ishođenja potrebnih certifikata s ciljem postizanja veće konkurentnosti i daljnjeg razvoja investitori se odlučuju na otvaranje tvrtki u EU. A logičan odabir je Hrvatska, kao najbliži susjed i članica EU. Među njima je i Dejan Mihajlović, koji je odlučio investirati na krajnjem istoku Hrvatske i krenuti u osvajanje novih tržišta. U potrazi je za lokacijom koja bi mu najviše odgovarala za gradnju pogona za preradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda, a uz Babinu Gredu obišao je i Negoslavce i Vukovar. Nakon prikupljanja informacija i upoznavanja sa stanjem na terenu odmjerit će sve prednosti i nedostatke i donijeti konačnu odluku.

Načelnik Babine Grede Josip Krnić potvrdio nam je da se sastao s Mihajlovićem, koji je izrazio interes za otvaranjem minimljekare u tome selu. Napominje da potencijalni investitor onamo nije došao slučajno, jer Babina je Greda i u bivšoj državi bila poznata po proizvodnji mlijeka. A i danas se većina stočnog fonda Vukovarsko-srijemske županije nalazi upravo u tom selu. Zadovoljan je obavljenim razgovorima i siguran je da će ova investicija, ako se realizira, Babinu Gredu uvelike vratiti na stare staze u proizvodnji mlijeka, a poljoprivreda imati izgledniju budućnost. Vjeruje da bi novi proizvodni pogon, koji bi srbijanski investitor realizirao s poslovnim partnerom iz Austrije, uz već postojeće investicije, elektranu, sušare i tvornicu autodijelova, pridonio zaustavljanju trenda iseljavanja mladih.

Subvencije Općine
- Na takav se način na selu može opstati i pristojno živjeti. Primjerice, uz radno mjesto, onaj tko ima četiri-pet hektara zemlje i koju kravicu može mjesečno ostvarivati još jedan dobar dohodak, i to nije mala stvar - kaže Krnić.

Ako se investitor odluči na ulaganje u Babinoj Gredi, Općina će pomoći stočarima subvencioniranjem simentalske pasmine junica, odnosno davanjem jednokratne novčane pomoći za svako žensko tele koje ostave za povećanje matičnog stada.

- Gospodin Mihajlović me upitao hoću li ja kao općinski načelnik imati problema s obzirom na hrvatsko-srpske odnose u ratu. Kazao sam mu da tu nema nikakvih zapreka i da je svaki investitor u Babinoj Gredi dobrodošao. Ako će korektno raditi, korektno i na vrijeme plaćati radnike i kooperante koji će mu isporučivati mlijeko, rekao sam mu da će kod nas moći dobro i dugo godina raditi. Drago mi je što je konačno probijen led i uspostavljena gospodarska suradnja, jer kapital ne poznaje granice - zaključuje Krnić.

Zadovoljno ističe da su sastanci čelnika Privredne komore Srbije i HGK - Županijske komore Vukovar urodili plodom i da su konačno srušene barijere, jer su i srbijanske tvrtke počele pokazivati interes i najavljivati investicije u Hrvatskoj.

- Mislim da će investitor konačnu odluku vrlo brzo donijeti, intenzivno razgovaramo i ja se kao načelnik borim da investicija dođe u Babinu Gredu. Smatram da imamo sve preduvjete i komparativne prednosti za gradnju takvog pogona, a naši mještani velik potencijal i iskustvo u mljekarstvu - zaključuje Krnić.

Barić: Proizvodi traženi na tržištu
Srbijanski investitor obišao je moguće lokacije za gradnju pogona u Babinoj Gredi, a sastao se i s babogredskim poduzetnikom Pavom Barićem, vlasnikom minimljekare Družba, koja je godišnje proizvodila oko 300 tona sira. Nakon 20 godina rada, krajem 2016. stavila je ključ u bravu zbog nemogućnosti ispunjavanja europskih standarda, što je bio preduvjet za daljnje funckioniranje. Barić nam je kazao da je uvjeren kako bi Mihajlović u Babinoj Gredi mogao jako dobro poslovati, jer proizvodi koje planira proizvoditi u svome pogonu vrlo su traženi na tržištu, primjerice, kačkavalj i druge vrste dobrih i kvalitetnih sirova koje Hrvatska uvozi.
IZVOR

---

23-01-2018

Županija odlučila zatrpati građevinsku jamu za dvoranu

Vukovarsko-srijemska županija, u čijoj je nadležnosti daljnja realizacija toga projekta, odlučila je zatrpati šest metara duboku građevinsku jamu sportske dvorane OŠ Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi!

- Zbog neodgovornog izvođača radova, koji je na sudu s Ministarstvom, i zbog nesigurnosti do sada izvedenih radova i proteka dosta vremena, ići će se na preprojektiranje. Jama će se zatrpati, sve će se raditi iznad zemlje i u ime investitora trenutačno smo u natječaju za licenciranog voditelja projekta. Angažirat ćemo i sudskog vještaka koji će napraviti izvješće o stanju gradilišta - pojašnjava Jadranka Mustapić-Karlić, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, sport, mlade i demografiju VSŽ. Vjeruje da će papirnati i stručni dio biti riješen do proljeća kako bi se moglo krenuti s radovima. Do sada ih je, pojašnjava, kočilo resorno ministarstvo u dostavljanju građevinske dokumentacije, koja ni sada nije kompletna. U Županiji su, napominje pročelnica, inzistirali i na primopredaji gradilišta, ali iz Ministarstva to još nisu učinili.

Ostaje trodijelna
- Više ne možemo čekati, odlučili smo krenuti s aktivnostima i sve odraditi onako kako treba. Najbolje bi bilo da smo krenuli od nule, a sada smo tu da ispravljamo krive Drine. Ovo je bio splet nesretnih okolnosti i od samog početka je sve išlo kako ne treba. Moram naglasiti, što je jako važno, da Babinoj Gredi i dalje ostaje trodijelna dvorana, kako je i dogovoreno. Jedina je promjena ta što će se dvorana iznijeti iz zemlje prema gore, i zbog toga ide preprojektiranje - zaključila je Mustapić-Karlić.

Ministarstvo je za dvoranu izdvojilo šest milijuna kuna, a po tri milijuna kuna osigurali su Županija i Općina.

U odgovoru na upit Glasa Slavonije iz Ministarstva znanosti i obrazovanja napominju da je na temelju potpisanog sporazuma o sufinanciranju gradnje sportske dvorane u Babinoj Gredi Vukovarsko-srijemska županija naručitelj javnih radova te provoditelj postupka javne nabave. “Ministarstvo je prikupilo svu raspoloživu gradilišnu dokumentaciju za gradnju školske sportske dvorane te ju ustupilo predstavnicima VSŽ-a 30. kolovoza 2017. godine. Smatramo da nakon provedene primopredaje gradilišne i druge dokumentacije Županija može početi pripremu natječajne dokumentacije za provedbu postupka javne nabave za nastavak radova”, pojašnjavaju iz Ureda za odnose s javnošću.

Načelnik Babine Grede Josip Krnić nije zadovoljan odlukom o preprojektiranju dvorane. Ministrici Blaženki Divjak, vukovarsko-srijemskom županu Boži Galiću i resornoj županijskoj pročelnici uputio je dopis kojim traži hitan nastavak radova. Dostavio je i mišljenje eminentnog stručnjaka za građevinarstvo i ovlaštenog državnog revidenta za područje temeljenja građevina Franje Verića iz Zagreba. Babogredcima je, napominje, Verić bio od velike pomoći u obrani od poplava kada je prijetilo pucanje nasipa na rijeci Savi kod Babine Grede, a dao je i prijedloge za postavljanje pilota kako bi se učvrstili temelji škole.

Bit će šteta
Verić upozorava da bi zatrpavanjem građevinske jame nastala veća šteta nego da se dvorana dovrši prema započetom projektu. S obzirom na to da se cijelog svog radnog vijeka bavi temeljenjem objekata, osjećao je, kaže, stručnu, a kao rođeni Babogredac i rodoljubnu obvezu da investitore upozna s posljedicama te odluke s političkog, gospodarskog (financijskog) i tehničkog aspekta. Tvrdi da će se zatrpavanjem jame, odnosno ugradnjom kamenog materijala u slojevima i zbijanjem vibrovaljcima dobro protresti i okolne zgrade škole i Općine i da će nastati pukotine koje će biti teško sanirati. Smatra da podzemne vode ne trebaju biti razlog zatrpavanja jame jer se taj problem danas uspješno rješava. Kao primjer navodi poznate Horvatinčićeve garaže na Cvjetnom trgu u Zagrebu koje imaju pet katova pod zemljom, gdje su također bile visoke podzemne vode, a garaže su suhe. Službeni revident za taj projekt bio je upravo Verić. Vjeruje da može pomoći i oko dvorane u Babinoj Gredi i besplatno se stavio na raspolaganje Općini i Županiji.

Četiri godine od temeljnog kamena
U travnju će se navršiti četiri godine otkako je tadašnji ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović položio temeljni kamen za gradnju sportske dvorane OŠ Mijata Stojanovića, što su Babogredci nazvali povijesnim događajem. Nakon provedenog natječaja Ministarstvo je posao dodijelilo građevinskoj tvrtki Građevinarstvo Stipić iz Svetog Ivana Zeline, koja je nedugo potom pokrenula postupak predstečajne nagodbe. Radovi su stali, i do danas nisu nastavljeni.

Krnić zaprijetio raskidanjem ugovora
“Kod HBOR-a smo se zadužili na iznos od tri milijuna kuna, plaćamo kamate, a poduzetim radnjama na gradnji dvorane ni traga. Jesmo li to prevareni i namjerno dovedeni u situaciju da plaćamo nečiju nebrigu i nastojanje da se ugrožava funkcioniranje Općine Babina Greda? Ako se ne nastavi s gradnjom sportske dvorane, bit ćemo prisiljeni raskinuti ugovor s HBOR-om, a time i Sporazum između Ministarstva, Županije i Općine”, stoji u dopisu koji potpisuje načelnik Josip Krnić. Također, jasno poručuje: ne bude li dvorana trodimenzionalna, Općina neće financirati njezinu gradnju. Boji se da se u slučaju zagrtanja građevinske jame neće moći graditi dvorana prema istim gabaritima, o čemu je, kaže, razgovarao i s Verićem.
IZVOR

---

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 [29] 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 > >>