Online novosti (591)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 [29] 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 > >>

23-01-2018

Županija odlučila zatrpati građevinsku jamu za dvoranu

Vukovarsko-srijemska županija, u čijoj je nadležnosti daljnja realizacija toga projekta, odlučila je zatrpati šest metara duboku građevinsku jamu sportske dvorane OŠ Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi!

- Zbog neodgovornog izvođača radova, koji je na sudu s Ministarstvom, i zbog nesigurnosti do sada izvedenih radova i proteka dosta vremena, ići će se na preprojektiranje. Jama će se zatrpati, sve će se raditi iznad zemlje i u ime investitora trenutačno smo u natječaju za licenciranog voditelja projekta. Angažirat ćemo i sudskog vještaka koji će napraviti izvješće o stanju gradilišta - pojašnjava Jadranka Mustapić-Karlić, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, sport, mlade i demografiju VSŽ. Vjeruje da će papirnati i stručni dio biti riješen do proljeća kako bi se moglo krenuti s radovima. Do sada ih je, pojašnjava, kočilo resorno ministarstvo u dostavljanju građevinske dokumentacije, koja ni sada nije kompletna. U Županiji su, napominje pročelnica, inzistirali i na primopredaji gradilišta, ali iz Ministarstva to još nisu učinili.

Ostaje trodijelna
- Više ne možemo čekati, odlučili smo krenuti s aktivnostima i sve odraditi onako kako treba. Najbolje bi bilo da smo krenuli od nule, a sada smo tu da ispravljamo krive Drine. Ovo je bio splet nesretnih okolnosti i od samog početka je sve išlo kako ne treba. Moram naglasiti, što je jako važno, da Babinoj Gredi i dalje ostaje trodijelna dvorana, kako je i dogovoreno. Jedina je promjena ta što će se dvorana iznijeti iz zemlje prema gore, i zbog toga ide preprojektiranje - zaključila je Mustapić-Karlić.

Ministarstvo je za dvoranu izdvojilo šest milijuna kuna, a po tri milijuna kuna osigurali su Županija i Općina.

U odgovoru na upit Glasa Slavonije iz Ministarstva znanosti i obrazovanja napominju da je na temelju potpisanog sporazuma o sufinanciranju gradnje sportske dvorane u Babinoj Gredi Vukovarsko-srijemska županija naručitelj javnih radova te provoditelj postupka javne nabave. “Ministarstvo je prikupilo svu raspoloživu gradilišnu dokumentaciju za gradnju školske sportske dvorane te ju ustupilo predstavnicima VSŽ-a 30. kolovoza 2017. godine. Smatramo da nakon provedene primopredaje gradilišne i druge dokumentacije Županija može početi pripremu natječajne dokumentacije za provedbu postupka javne nabave za nastavak radova”, pojašnjavaju iz Ureda za odnose s javnošću.

Načelnik Babine Grede Josip Krnić nije zadovoljan odlukom o preprojektiranju dvorane. Ministrici Blaženki Divjak, vukovarsko-srijemskom županu Boži Galiću i resornoj županijskoj pročelnici uputio je dopis kojim traži hitan nastavak radova. Dostavio je i mišljenje eminentnog stručnjaka za građevinarstvo i ovlaštenog državnog revidenta za područje temeljenja građevina Franje Verića iz Zagreba. Babogredcima je, napominje, Verić bio od velike pomoći u obrani od poplava kada je prijetilo pucanje nasipa na rijeci Savi kod Babine Grede, a dao je i prijedloge za postavljanje pilota kako bi se učvrstili temelji škole.

Bit će šteta
Verić upozorava da bi zatrpavanjem građevinske jame nastala veća šteta nego da se dvorana dovrši prema započetom projektu. S obzirom na to da se cijelog svog radnog vijeka bavi temeljenjem objekata, osjećao je, kaže, stručnu, a kao rođeni Babogredac i rodoljubnu obvezu da investitore upozna s posljedicama te odluke s političkog, gospodarskog (financijskog) i tehničkog aspekta. Tvrdi da će se zatrpavanjem jame, odnosno ugradnjom kamenog materijala u slojevima i zbijanjem vibrovaljcima dobro protresti i okolne zgrade škole i Općine i da će nastati pukotine koje će biti teško sanirati. Smatra da podzemne vode ne trebaju biti razlog zatrpavanja jame jer se taj problem danas uspješno rješava. Kao primjer navodi poznate Horvatinčićeve garaže na Cvjetnom trgu u Zagrebu koje imaju pet katova pod zemljom, gdje su također bile visoke podzemne vode, a garaže su suhe. Službeni revident za taj projekt bio je upravo Verić. Vjeruje da može pomoći i oko dvorane u Babinoj Gredi i besplatno se stavio na raspolaganje Općini i Županiji.

Četiri godine od temeljnog kamena
U travnju će se navršiti četiri godine otkako je tadašnji ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović položio temeljni kamen za gradnju sportske dvorane OŠ Mijata Stojanovića, što su Babogredci nazvali povijesnim događajem. Nakon provedenog natječaja Ministarstvo je posao dodijelilo građevinskoj tvrtki Građevinarstvo Stipić iz Svetog Ivana Zeline, koja je nedugo potom pokrenula postupak predstečajne nagodbe. Radovi su stali, i do danas nisu nastavljeni.

Krnić zaprijetio raskidanjem ugovora
“Kod HBOR-a smo se zadužili na iznos od tri milijuna kuna, plaćamo kamate, a poduzetim radnjama na gradnji dvorane ni traga. Jesmo li to prevareni i namjerno dovedeni u situaciju da plaćamo nečiju nebrigu i nastojanje da se ugrožava funkcioniranje Općine Babina Greda? Ako se ne nastavi s gradnjom sportske dvorane, bit ćemo prisiljeni raskinuti ugovor s HBOR-om, a time i Sporazum između Ministarstva, Županije i Općine”, stoji u dopisu koji potpisuje načelnik Josip Krnić. Također, jasno poručuje: ne bude li dvorana trodimenzionalna, Općina neće financirati njezinu gradnju. Boji se da se u slučaju zagrtanja građevinske jame neće moći graditi dvorana prema istim gabaritima, o čemu je, kaže, razgovarao i s Verićem.
IZVOR

---

03-01-2018

BABINA GREDA UPISALA SE NA KARTU USPJEŠNIH INVESTICIJA

Slavonsko mjestašce Babina Greda kroz povijest je bila poznata po mnogočemu, među ostalim i kao rodno mjesto omiljene mesne delicije - u jednom tamošnjem drevnom spisu prvi je zabilježeni zapis riječi “kulen”. Ipak, u 21. stoljeću Babina Greda bi u Hrvatskoj najpoznatija mogla biti po svojoj elektrani.

A ta elektrana, koju će zapaziti svaki vozač najistočnijih dionica najprometnije hrvatske autoceste, po mnogočemu je posebna. I po svojoj snazi, i po tehnologiji na kojoj se temelji, i po modelu kojim je realizirana i - na koncu - po efektima koje je izazvala u sredini gdje je podignuta. Ili, kako će reći načelnik općine Babina Greda Josip Krnić: “Ovaj je projekt našu općinu i našu gospodarsku zonu stavio na mapu. Kad je elektrana realizirana, investitori su dobili potvrdu kako je ovdje moguće ostvariti takve projekte.

Sad smo na korak do ostvarenja nove velike investicije - gradnje tvornice autodijelova koja bi zaposlila sto ljudi”. Elektrana, objekt u koji je tvrtka Uni Viridas - konzorcij velike turske energetske kompanije Unit i domaće poduzetnice Sunčice Lalić - uložila pedesetak milijuna eura, izravno zapošljava oko trideset ljudi, a neizravno u komplementarnim sušionicama drva i kooperantskim tvrtkama još barem pedesetak, no njezino značenje znatno premašuje te gabarite. Pa, po čemu je tako važna Uni Viridasova elektrana? Postoji barem tri odgovora na to pitanje.

Prvi je svakako njezina snaga. Radi se o uvjerljivo najjačoj elektrani na drvnu biomasu u Hrvatskoj. Njezinih instaliranih 9,7 megavata (električne) snage, uz visoki stupanj efikasnosti, znači da elektrana godišnje proizvodi oko 77,6 tisuća megavatsati električne energije godišnje, što je između 50 i 70 posto ukupne potrošnje struje u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Da bi takva značajna količina energije mogla biti proizvedena, potrebno je oko 80 tisuća tona drvne sječke - usitnjenog drvnog materijala koji ne može biti korišten kao tehničko drvo. Opet, u prijevodu, to znači da baš svakog dana u elektranu treba dostaviti oko 220 tona tog materijala. Radi se o golemom logističkom izazovu.

Finska tehnologija

Drugi veliki izazov koji proizlazi iz tako snažne elektrane jest zbrinjavanje topline. Naime, kako je toplinska energija nusproizvod energetskog korištenja drva, domaća regulativa uvjetuje kako ukupna efikasnost elektrana na biomasu koje država subvencionira poticajnom otkupnom cijenom za električnu energiju mora biti veća od pedeset posto. Smisao tog pravila je da se ostvari maksimalna dodana vrijednost iz drvnog resursa, no problem je bio što su se pravila oko toga tijekom posljednjih desetak godina više puta mijenjala.

Utoliko, mijenjale su se i studije izvodivosti projekata, a u Babinoj Gredi famozni toplinski konzum osiguran je gradnjom sušionice drva, objekta sastavljenog od 32 komore za sušenje drva, ukupnog neto kapaciteta 5300 kubnih metara, zatim otvorene hale od 1500 četvornih metara te zatvorene hale i sortirnice od 2500 kvadrata. Radi se o investiciji od sedam milijuna eura, a pokazala se pogođenom s obzirom na recentnu zabranu izvoza nesušene drvne građe iz Hrvatske uzrokovanu željom da se istrijebi jedan nametnik.

S obzirom na to, elektrana danas osjetno nadmašuje traženi prag od pedeset posto efikasnosti, a rade se i planovi za korištenje rezidualne topline iz rashladnog sustava za potrebe poljoprivredno proizvodnje u plastenicima. Dakako, taj doseg ne bi bio moguć bez adekvatne tehnologije, a to je druga točka po kojoj je ova elektrana značajna. Naime, za razliku od većine sličnih elektrana u Hrvatskoj koje se temelje na političkom procesu, elektrana u Babinoj Gredi temelji se na tehnologiji izgaranja u fluidiziranom sloju. Konkretno, primijenjeno je rješenje renomirane finske kompanije Valmet, a koje zbog niza detalja pokazuje iznimno kvalitetne performanse.

Pojednostavljeno rečeno, glavna značajka te tehnologije jest sloj vrlo specifičnog pijeska koji se nalazi na samom dnu kotla, a koji uz visoku temperaturu i dotok zraka kola po kotlu i tako pospješuje izgaranje. To rezultira s više prednosti. Kao prvo, takve elektrane vrlo su fleksibilne što se tiče kvalitete čvrstog goriva koje se koristi, te dobro podnose biomasu s višim stupnjem vlage kao što je riječ u Babinoj Gredi.

Kao drugo, efikasnost izgaranja je iznimno visoka, a goriva masa ne zahtijeva nikakvu dodatnu potpalu. Kao treće, takva tehnologija omogućava vrlo lako čišćenje i uklanjanje pepela, a kako je korištenje procesnih aditiva svedeno na minimum, pepeo zadovoljava kvalitete da bude korišten kao organsko gnojivo, odnosno dodatak za poboljšanje pH faktora tla. Na koncu, štetne emisije u ispušnim plinovima su vrlo niske. Također, elektrana funkcionira s visokim stupnjem efikasnosti rada. Kako kaže voditelj elektrane Zlatko Rašo, elektrana je godišnje u pogonu više od 6200 sati.

“Mogu reći kako je postrojenje izuzetno pouzdano, ali i fleksibilno u svom radu. Osim standardnog godišnjeg remonta koji radimo preko ljeta, obično radimo i jednu kraću pauzu radi tekućeg održavanja, no ukupno na razini godine uspijevamo i premašiti razine koje su definirane ugovorom”. Ugovor o kojem Rašo govori jest ugovor o projektiranju, nabavi i gradnji elektrane (EPC, eng.) temeljem kojeg je Uni Viridasovo postrojenje izgrađeno. Radi se o, pojednostavljeno rečeno, modelu “ključ u ruke”, gdje jedan entitet preuzima odgovornost za cjelokupno funkcioniranje elektrane od njezine gradnje do rada.

U slučaju babogredske elektrane, taj partner baš je finski Valmet, koji je isporučio ključnu opremu, upravljao procesom gradnje, a sada i upravlja elektranom u skladu s preuzetim obvezama. Radi se o ulagačkom modelu koji je u Hrvatskoj još uvijek vrlo rijedak, no osnovna mu je karakteristika da u značajnoj mjeri investitora oslobađa rizika realizacije projekta. A taj manji rizik, dakako, i košta.

“Ovaj model svakako je u startu skuplji nego klasični način razvoja projekta, no iskustvo koje imaju naši turski partneri ukazuje kako je to najbolji model. Nepotrebno je da se ulagač bavi gradnjom i upravljanjem elektranom, kad se taj posao može prepustiti tvrtkama koje su u tome specijalizirane. U našem slučaju, logično je da Valmet, koji je i isporučitelj tehnologije, upravlja elektranom, te je održava. Naši rezultati, a posebno visoka dostupnost rada elektrane, pokazuju kako je to bio dobar izbor”, kaže investitorica Sunčica Lalić, koja je inače u procesu gradnje sličnog, ali manjeg, objekta snage pet megavata u Grubišnom Polju.

Poticane cijene

S obzirom na pozitivna iskustva, ali i naučene lekcije iz Babine Grede, ne treba sumnjati kako će i taj projekt biti uspješan, barem tijekom sljedećih četrnaest godina koliko traje subvencionirano razdoblje. Što će biti nakon, još nitko ne zna. Uz aktualnu cijenu sječke na koju i dalje otpada dominantni dio troškova, bez poticane cijene ovakvi objekti ne mogu operativno pozitivno poslovati. Državi jamačno nije u interesu izgubiti bazne proizvođače sposobne da još barem deset godina stabilno proizvode, no da bi to bilo moguće, novi tržišni model morat će biti razvijen...
IZVOR

---

04-12-2017

Mjesto u kojem se zaboravilo na demografsku obnovu: Prvi vrtić će dobiti za najranije tri godine

Oko 40 posto hrvatske djece ne ide u vrtić jer ga u svojim sredinama nemaju. Naime, svaki treći hrvatski grad ili općina nema vrtić. Jedno od takvih mjesta je Babina Greda. Upravo je zbog toga jedan od mještana u rubrici Vaš glas napisao da je "Babina Greda još jedno u nizu mjesto iz kojeg se ljudi iseljavaju." Nakon nekoliko pokušaja i obećanja iz Općine, mještani još uvijek nisu uspjeli dobiti vrtić.

Lucija živi u Babinoj Gredi, selu pokraj Županje s tri i pol tisuće stanovnika. Ona ne ide u vrtić jer ga u Babinoj Gredi i okolici nema. Najbliži vrtić udaljen je 20 kilometara.

"Radim u Vinkovcima. Svako jutro sam ju po svakakvom vremenu vozila. Cesta ceranska pa se ledi i jako je loša", rekla je Lucijina mama Marija Stojanović.

Marija se za dva mjeseca vraća s porodiljnog na posao. Kamo će s Lucijom i njezinim mlađim bratom još uvijek ne zna. "Muževa obitelj ima OPG, zvog čega imaju jako puno posla. Roditelji mi žive u Zagrebu", rekla je Marija.

U najboljem slučaju vrtić će dobiti za tri godine

Općina namjerava graditi vrtić, ali uz uz pomoć europskoga novca. "Iduće godine ide projektna dokumentacija. Prvi natječaj koji će nam dozvoliti da kandidiramo dječji vrtić, računamo na mjeru 7.4.", rekao je Josip Krnić, načelnik Babine Grede.

U najboljem slučaju, da sve ide glatko, u Babinoj Gredi još tri godine neće biti izgrađen dječji vrtić. Zaposlene majke iz Babine Grede nude rješenje. Pronašle su privatnog koncesionara koji je voljan otvoriti vrtić za najmanje 40 djece, uz uvjet da općina uredi dvije prostorije za vrtić.

Međutim, općina nije uspjela pronaći prostor kojeg bi preuredila u vrtić. "Moramo znati da se dječiji vrtić ne može otvoriti kako mi to mislimo. S obzirom da je to specifična djelatnost, imaju točno zakonski uvjeti koji se moraju ispuniti da bi bio dječiji vrtić", rekao je Krnić.

Majke su ogorčene, jer se u isto se vrijeme gradi nova općinska zgrada.

"Mislimo da ni naš načelnik i svi ostali koji su u vrhu ne bi trebali imati ništa protiv toga da se prvo napravi vrtić, a da se onda završi ta zgrada općine", rekla je Barica Gavrić, jedna od majki.


IZVOR

---

30-11-2017

Promrzla djeca autobus čekaju na cesti, pod otvorenim nebom

Učenici koji žive na kraju sela, udaljeni i do osam kilometara od središta Babine Grede, izloženi su stalnoj opasnosti, jer školski autobus čekaju pod otvorenim nebom i uz rub prometne ceste kojom prolaze brojna vozila i tegljači.
Riječ je o dionici županijske ceste koja od Babine Grede vodi prema Cerni i Vinkovcima, a koja nema obilježenih niti postavljenih autobusnih stajališta. Najveći problemi nastaju kada nastupe loše vremenske prilike i smanjena vidljivost. Djeca kisnu, a zimi se smrzavaju na snijegu i studeni čekajući autobus. U školu nerijetko dolaze u mokroj odjeći i obući, često promrzla, nakon čega slijede prehlade i izostanci s nastave. Natkrivena autobusna stajališta bila su postavljena 2008. godine, ali ih je nova općinska vlast prema naputku Županijske uprave za ceste morala ukloniti, jer za njih nisu ishođene potrebne suglasnosti i dozvole.

Roditelji su ogorčeni i kažu da ni sami više ne znaju koliko su se puta za pomoć obraćali općinskim čelnicima i tražili da se stajališta vrate, da se i njihovoj djeci osigura mjesto gdje će zaštićeni od kiše i vjetra čekati školski autobus. Upozoravaju da sigurnost djece kao najugroženijih sudionika u prometu svima treba biti prioritet, bez iznimke.

Nevidljivi u magli
Anica Babić majka je dvojice učenika putnika koji pohađaju sedmi razred osnovne škole u Babinoj Gredi i drugi razred srednje škole u Vinkovcima. I ona, kao i ostali roditelji više od 20 učenika iz toga dijela sela svakodnevno strepi za sigurnost svoje djece. Obiteljska kuća Babićevih udaljena je oko šest kilometara od središta sela, a neki učenici žive i dva kilometra dalje.
- Mi smo ovdje građani drugog reda. Ne samo da nemamo autobusna stajališta, nemamo ni pješačke staze, a najgore je to što smo uskraćeni i za javnu rasvjetu. Djeca nam u pola sedam navečer dolaze kući iz škole po mrklom mraku, a ista je situacija i ujutro u šest sati kada idu za Vinkovce. Neki dan je bus prošao pokraj njih i nije ih vidio zbog magle, a na cesti nema nikakvih oznaka. I zapravo je samo dobra volja vozača Poleta što u takvim okolnostima uopće i staju - priča Anica. Djeca idu cestom i najgore je, kaže, kad padne mrak.

- Moji, srećom, samo prijeđu cestu, no susjedova djeca moraju po nekoliko stotina metara po mrklom mraku pješačiti uz rub kolnika do kuće. Kad kiša pada, budu mokri kao miševi. Niti ih tko vidi, niti ih tko čuje! Roditelji ih moraju dočekivati, a prvašiće sami odvoze u školu i dolaze po njih. Ljudi se boje, u stalnom su strahu za svoju djecu - ogorčena je Anica.
Josip i Matija (na snimci), učenici sedmog razreda, jučer su nam, čekajući školski autobus, rekli da im je zapravo najveći problem što nema rasvjete, jer po mraku nije nimalo ugodno ići vijugavom cestom i boriti se s jurećim vozilima.

Pristupna staza
Negoduje i općinski načelnik Josip Krnić koji nam je rekao da je proteklih godina održao niz sastanaka sa županom, predstavnicima ŽUC-a i policijom kako bi se pronašlo rješenje za autobusna stajališta, što je veliki problem, ali pomaka nema.
- Sve smo dogovorili, odredili lokaciju, napravili idejno rješenje, Općina je naručila i nova stajališta, ali policija ne želi dati suglasnost za njihovo postavljanje. Nitko ne želi potpisati, jer nisu ispunjeni zakonski preduvjeti. Ondje nema pješačkih staza, a autobusna stajališta moraju imati uređenu pristupnu stazu - pojašnjava.
Napominje da su u tom dijelu Babine Grede kuće raštrkane, nisu sagrađene jedna pokraj druge i Općina jednostavno nije financijski u mogućnosti napraviti sedam kilometara staza. Ondje su, podsjeća, nekada bili babogredski stanovi, selo se širilo, ljudi su sagradili kuće, legalizirali ih i sada s pravom traže infrastrukturu. Napominje da se staze nemaju gdje ni postaviti, jer se privatne parcele protežu sve do kanala uz cestu.

Na moru može
- Ne znam više što napraviti, ne daju nam da obilježimo autobusna stajališta na cesti bez staza, a na moru ih postavljaju bez problema, na kolniku obilježe mjesto gdje autobusi mogu stati. Stajališta su postavljena i u naselju Topola kod Bošnjaka, ima još primjera u Cvelferiji, a kod nas ne može! Neki dan je auto zamalo zatepao učenika i dijete je još na kraju krivo što ide uz cestu. Revoltiran sam i pitam se što će biti ako neko dijete strada, kao što se dogodilo kod Gunje, kada je pregažen učenik nakon što je na cesti izišao iz autobusa. Zar se mora dogoditi tragedija da nam se dopusti postaviti autobusna stajališta - ogorčen je Krnić. Napominje da se nova cesta od Babine Grede prema Cerni radila prije nekoliko godina i da mu nikako nije jasno zašto prilikom projektiranja na toj dionici odmah nisu isprojektirana i autobusna stajališta i problem bi bio riješen.

Što se tiče javne rasvjete načelnik pojašnjava da su tek sada stvoreni preduvjeti, HEP je postavio novu električnu mrežu, postavljene su bandere i vjeruje da će do Nove godine i taj dio Babine Grede zasvijetliti. No Matija i Josip ipak su skeptični. Kažu da je već bilo mnogo raznih obećanja i da se više neće radovati sve dok se sami ne uvjere u to da je javna rasvjeta konačno obasjala i njihovo naselje.

Dogovora nema, policija se drži zakona: prilazi pa stajališta
Ravnatelj Županijske uprave za ceste VSŽ Željko Galić potvrdio nam je da se u suradnji s Općinom i policijom pokušalo naći rješenje, ali dogovor nije postignut jer se policija držala zakona koji jasno nalaže da moraju biti sagrađeni prilazi autobusnim stajalištima. Napominje da taj problem nije izražen samo u Babinoj Gredi i da ima još dosta lokacija na kojima treba postaviti autobusna stajališta, što zahtijeva mnogo financijskih sredstava. Rješavaju se parcijalno, u suradnji s općinama i uz sufinanciranje ŽUC-a.
- Nastojat ćemo Babinu Gredu uvrstiti u prioritete, pristupiti projektiranju autobusnih stajališta i ishoditi sve potrebne dozvole. Inicirat ću novi sastanak, sjest ćemo ponovno s općinskim načelnikom i policijom, odnosno sve tri zainteresirane strane i vidjeti na koji način krenuti u rješavanje pješačkih pristupa i stvoriti preduvjete za postavljanje autobusnih stajališta koji do sada nisu postojali - kaže Galić.

IZVOR

---

29-11-2017

Duhovna obnova u Babinoj Gredi

Od 24. do 26. studenoga 2017. u Župi sv. Lovre, đakona i mučenika u Babinoj Gredi održana je duhovna obnova. Odazvao se velik broj vjernika koji su imali priliku kroz te dane poslušati te produbiti svoju vjeru. Prvu večer, u petak, nazočile su sestre sv. Križa: s. Meri Gotovac, s. Snježana Kmet, koja je na početku svog poziva djelovala upravo u ovoj župi, s. Valerija Široki, s. Kristina Lovreković, koja je posvjedočila o svom pozivu te s. Rafaela Jozić. Okupljeni su se prisjetili svih sestara koje su rodom iz župe ili su djelovale u njoj.

Drugu večer, u subotu, misno slavlje predvodio je pater Sebastian Šujević iz Osijeka. Nakon sv. mise predvodio je duhovnu obnovu pod geslom „Ljubi i čini što hoćeš“. Naglasak je stavio na smjernice kako živjeti predbračni i bračni život. Poruku je posebno poslao mladima, s naglaskom na to pod kolikim su velikim pritiskom „danas“ u življenju kršćanstva. Govorio je i o preprekama koje stoje pred današnjim mladima, kako bi u duhu vjere mogli osnovati svoj budući bračni život.

U nedjelju, nakon sv. mise, okupljenima je govorila Đurđica Lucić, volonterka Marijinih obroka. Svojim svjedočanstvom i živopisnim fotografijama u mnogima je izazvala zahvalnost Bogu za sve što daje, te suosjećanje i želju za pomoć potrebitima. Inače, župa Babina Greda tijekom čitave godine prikuplja sredstva za pomoć onima o kojima je volonterka Đurđica govorila.
IZVOR

---

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 [29] 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 > >>