Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (436)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 [3] 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 > >>

04-02-2019

Vozilo sletio u Beravu i smrtno stradao


Tijekom proteklog vikenda na području PU vukovarsko-srijemske dogodilo se devet prometnih nesreća, od čega šest prometnih nesreća s materijalnom štetom (Vukovar, Vinkovci, Bršadin, Gradište, Ilok, Bošnjaci); dvije prometne nesreće u kojima su ukupno dvije osobe lakše ozlijeđene(Bošnjaci, Županja) i jedna prometna nesreća u kojoj je jedna osoba smrtno stradala, o čemu više slijedi:

U subotu, 2. veljače, oko 7,50 sati, 67-godišnjak iz Slavonskog Broda upravljao je osobnim automobilom „Renault Clio“, slavonsko-brodskih registarskih oznaka, krećući se kolnikom ulice V. Nazora u Babinoj Gredi, iz smjera Cerne u smjeru centra Babine Grede.

U trenutku ulaska u zavoj, 67-godišnjak je izgubio nadzor nad vozilom te sletio u kanal „Berava“. Na mjestu događaja, 67-godišnjak je preminuo.
IZVOR

29-01-2019

Pavo u 'Ljubav je na selu' traži djevojku s kojom će živjeti na imanju: 'Mora poštovati mene i moje roditelje'


Pavo Štivić (36) iz Babine Grede odlučio je pronaći djevojku koja bi s njim živjela na njegovu imanju na kojem brine za životinje, voćnjake i usjeve. Zbog toga se javio u emisiju koja spaja srca – 'Ljubav je na selu'.

„U emisiju me prijavila susjeda, iz zafrkancije. Nešto smo pričali, a onda je rekla da će me prijaviti. Rekao sam joj neka me prijavi. Mislio sam: ako pronađem nekoga, dobro, ako ne, ne“, kaže Slavonac.

Pavo kaže da su njegovi bližnji bili puni podrške i veseli što se upustio u avanturu života. Podržali su ga i roditelji, s kojima živi.

„Mama je rekla da je dobro što sam se prijavio, nije imala ništa protiv“, kaže Pavo.

Ovaj farmer nema mnogo iskustva u vezama, a razlog možda leži i u tužnoj priči koja mu se dogodila prije desetak godina.

„Bio sam u jednoj kratkoj vezi, ali njezini roditelji su branili našu ljubav jer je bila mlada pa smo krenuli svatko svojim putem“, ispričao je Pavo.

Sada je spreman krenuti dalje i potražiti novu ljubav.

„Tražim ženu koja je poštena, koja će poštovati mene i moje roditelje i s kojom ću se slagati“, opisao je Slavonac.
IZVOR

14-12-2018

Europska unija mogla bi zaštititi i slavonski zlatovez


U organizaciji jedine europarlamentarke iz Slavonije, Osječanke Biljane Borzan, u srijedu navečer u Europskom parlamentu u Strasbourgu predstavljena je inicijativa za uvođenje oznake podrijetla i za nepoljoprivredne proizvode na razini Europske unije. Na taj bi se način u EU-u mogli zaštititi slavonski zlatovez, brački kamen ili paška čipka.


Predstavljanje inicijative zapravo je najvećim dijelom bilo predstavljanje Slavonije, čemu su mnogo pridonijeli članovi KUD-a Šokadija iz Babine Grede, predvođeni načelnikom te općine Josipom Krnićem i Ilijom Babićem, osnivačem babogredskog Bećar festa. Zamišljeni program, u kojem je bilo planirano da članovi babogredskog KUD-a bećarcima razvesele posjetitelje tog događaja, morao je biti djelomično promijenjen zbog terorističkog napada u Strasbourgu. Repertoar pjesama koje su otpjevali prilagođen je tim okolnostima. No svi koji su u srijedu navečer bili na tom predstavljanju Slavonije mogli su biti zadovoljni, jer su uz pjesmu Babogredaca gosti mogli uživati i u slavonskim delicijama - čvarcima, krvavici, kobasici, kulenu, šunki i kolačima te vinima. Osim vina iz iločke vinarije Trs, svi su ostali proizvodi nastali u Babinoj Gredi. Među gostima su bili gotovo svi zastupnici u Europskom parlamentu iz Hrvatske, njihovi asistenti, ali i gosti iz drugih zemalja, među kojima su srdačno pozdravljeni Slovenci Ivo Vajgl i Franc Bogovič.


"Oznaku zemljopisnog podrijetla u EU-u sada mogu dobiti samo poljoprivredni proizvodi. Postojeći sustav za poljoprivredne proizvode ubire 54,3 milijarde eura svake godine. Zašto ne omogućiti istu priliku i onima koji proizvode i nepoljoprivredna tradicionalna dobra? Prema Zelenoj knjizi Europske komisije iz 2014. godine, tim sustavom bi se stvorilo više od četiri milijuna radnih mjesta, i to u najsiromašnijim regijama Europe. Dvije trećine regija iz kojih potječu nepoljoprivredni proizvodi s oznakom zemljopisnog podrijetla imaju stopu siromaštva ili nezaposlenosti iznad 20 posto", kazala je Biljana Borzan. Objasnila je da bi uz znakove autentičnosti bilo onemogućeno krivotvorenje takvih proizvoda, ali bi i kupcima pomoglo u odabiru. Borzan je podsjetila kako autentične proizvode vrlo često izrađuju mali obrti, kojima je teško ulaziti u pravne bitke s krivotvoriteljima. "Uvođenjem jedinstvenog europskog sustava smanjila bi se pravna nesigurnost te povećalo povjerenje potrošača pri kupnji. Nužno je stvoriti prepoznatljivu oznaku na razini EU-a. Tu vidim veliku priliku za male hrvatske obrte i općine poput Babine Grede", zaključila je Borzan.
Josip Krnić je, pozdravljajući sve goste, najprije izrazio iskreno žaljenje i sućut francuskom narodu zbog tragedije u terorističkom napadu u Strasbourgu. Naglasio je kako su Babogredci, odnosno Šokci, došli Uniji predstaviti ono čime se diče.

KRNIĆ: UZ BEĆARCE ŽIVIMO OD KOLIJEVKE
"Mi Šokci, Babogredci smo Slavonci, veseljaci. Imamo svoje autohtone proizvode i tradiciju i mi ih živimo. Donijeli smo vam i dašak bećarca, koji je nematerijalna kulturna baština pod zaštitom UNESCO-a. Uz bećarac živimo od kolijevke, a dočekali smo da su ga osudili naši sudovi. Imamo četiri temelja - bećarac, koji je nematerijalna kulturna baština UNESCO-a, iako su ga naši sudovi osudili. Poznati smo još po nečemu. Naime, 1823. u dokumentu iz Babine Grede spominje se kulin, koji su poslije svi svojatali, ali mi imamo dokaz da je to naš autohtoni proizvod", naglasio je Josip Krnić, načelnik općine Babina Greda. Predstavio je i udrugu Feniks, koja proizvodi različite proizvode, između ostalog, šunku od crne slavonske svinje, a imali su je priliku kušati gosti u Europskom parlamentu, ali i izvrsne kolače. "Srce mi je na mjestu kada vas, naše europarlamentarce iz Hrvatske, vidim ovdje zajedno", kazao je Josip Krnić.
IZVOR

21-11-2018

I od čistačice se traži dobro opće znanje


Općina Babina Greda je prošlog tjedna raspisala natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme čistačice/dostavljačice. Osoba koja želi taj posao mora zadovoljiti nekoliko uvjeta: mora imati nižu stručnu spremu ili osnovnu školu, a poželjno je i radno iskustvo. Kandidati koji budu ispunjavali formalne uvjete natječaja bit će pozvani na provjeru znanja i sposobnosti, odnosno morat će proći test općeg znanja.

Nova čistačica prvo će raditi na probni rok od tri mjeseca, koji je obvezan kako bi dokazala svoje sposobnosti. Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Babina Greda Boris Bauković kaže da takvu proceduru propisuje Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji nalaže testiranje svih kandidata za prijam u službu u lokalnoj samoupravi, pa tako i čistačice. Pojašnjava da su u Općini dužni napraviti provjeru znanja i da ni sam još ne zna kakva će točno biti pitanja, a sastavit će ih povjerenstvo koje imenuje Općina. Napominje da pitanja zasigurno neće biti teška, primjerice tko je predsjednica Republike Hrvatske ili predsjednik Vlade RH, koliko je zastupnika u Hrvatskom saboru, kada počinje zima ili proljeće i nešto u tom stilu, uglavnom neki osnovni podaci za koje se pretpostavlja bi svaki punoljetni građanin trebao znati. Provjera znanja i sposobnosti obavlja se preko pisanog testiranja i intervjua. Prema pravilima, intervju se provodi samo s kandidatima koji su ostvarili najmanje 50 posto bodova iz pisanog testiranja. Općinski načelnik Josip Krnić kaže da je dugogodišnja čistačica ovih dana otišla u zasluženu mirovinu, a za prijam novog namještenika na neodređeno vrijeme u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine provodi se procedura propisana zakonom koju pročelnik u potpunosti poštuje i sve je, kaže, transparentno.

Prije godinu dana Općina Babina Greda objavila je natječaj za radno mjesto pomoćnog radnika (grobar). Uvjet je bila niža stručna sprema ili osnovna škola, a osoba zainteresirana za posao morala je dobro poznavati nekoliko zakona. Procedura je također nalagala da nakon uspješnog polaganja pisanog testa slijedi intervju jer Povjerenstvo kroz razgovor s kandidatima utvrđuje njihove interese, profesionalne ciljeve i motivaciju. A odabrani kandidat angažiran je na čišćenju i održavanju javnih površina, održavanju mjesnog groblja i zgrade za ispraćaj pokojnika, kopanju grobnog mjesta i zatrpavanju nakon pokopa pokojnika te praćenju evidencije grobnih mjesta.

Načelnik Krnić najavljuje skorašnje preseljenje općinske uprave u novosagrađenu zgradu koja se prostire na približno 280 četvornih metara i smještena je na lokaciji bivše mljekare u središtu sela. Ukupna vrijednost investicije je približno 3,7 milijuna kuna, a riječ je o takozvanoj pasivnoj kući koja troši vrlo malo energije. Gradnju nove zgrade financirala je Općina, a pomogli su Ministarstvo regionalnog razvoja sa 100.000 kuna i Fond za energetsku učinkovitost s 240.000 kuna. Sljedeći tjedan očekuje se tehnički pregled, a potom slijedi opremanje prostora namještajem i preseljenje.
IZVOR

19-11-2018

Zlato pršutu Pave Barića iz Babine Grede u Tinjanu


Pršut Pave Barića iz Babine Grede okitio se zlatom u kategoriji dimljeni pršut na nedavno održanom, 12. Internacionalnom sajmu pršuta (ISAP) u Tinjanu u Istri, gdje se okupilo pedesetak proizvođača pršuta iz Hrvatske, Italije, Španjolske, Slovenije, Austrije, Mađarske i Srbije.

- Dokazali smo kvalitetu naših proizvoda i s pršutom iz Slavonije, iz slobodnog uzgoja naših crnih slavonskih svinja, svrstani smo među najbolje pršutare u Hrvatskoj. Tu je najvažnija prehrana i starost svinje, a već godinama ih uzgajam na slobodan, prirodan način, bez ikakvih koncentrata u prehrani - kaže Barić, vlasnik tvrtke Družba u Babinoj Gredi. U naselju Kladavcu trenutačno ima oko 350 grla. Svinje kolje u klaonici u Cerni i svježe butove odvozi u pršutanu u Dalmaciju, u okolicu Drniša, na uslužno sušenje. Rade dalmatinsku obradu i dime pršut, a ostatak trupa također prerađuju u suhomesnate proizvode i plasiraju ih u prodavaonice u Dalmaciji, Istri i Zagrebu. Sve se, kaže, može prodati, najveći je interes za slaninu, a dosta je tražena i svinjska mast. Na sajmu u Tinjanu rezani pršut prodavali su po cijeni od 400 kuna za kilogram.

- Do unazad nekoliko godina interesa kupaca gotovo da i nije bilo, uzgoj crne slavonske svinje za mnoge je bio utopija. A sada se pomaci itekako osjete, ljudi sve više shvaćaju razliku u kvaliteti mesa od svinje iz slobodnog uzgoja i svinja koje su u šest mjeseci natukle 150 kilograma. One se hrane isključivo koncentratom, zatvorene su i borave u kvadratu prostora. Razlika je očita, prije svega u boji mesa, i kada ga preko noći ostavite u hladnjaku, vidjet ćete ujutro koliko je vode izašlo iz jedne vrste mesa, a koliko iz druge - kaže. Napominje da je trebalo jako puno truda i vremena da se ljude uvjere u kvalitetu proizvoda. Barić je veliki zagovornik povratka ekološko prihvatljivog načina uzgoja svinja i smatra da je zabrana žirovanja uništila tradiciju, a šumski uzgoj crne slavonske svinje najveći potencijal ima upravo u hrastovim šumama. Ističe da bi država uzgajivačima trebala omogućiti držanje svinje u rubnim dijelovima šume, gdje nikome ne smetaju, i tako sačuvati hrvatsku autohtonu pasminu svinja te kvalitetno koristiti postojeće resurse i potencijale. To bi, smatra, pomoglo oživljavanju istočne Slavonije, razvoju seoskog turizma i gospodarstva.

- Puno ljudi danas putuje u Španjolsku da bi vidjeli gdje se i kako proizvodi pršut. To je njihova domaća svinja koja raste na otvorenom, u ekološkim uvjetima, i od Španjolaca slušamo tu priču koju mi Slavonci imamo, ali oni je znaju iskoristiti i prodati. Iza njih je stala i država, i njihov kraj i regija, i oni su od toga zaista uspjeli napraviti brend. Zašto se to ne bi moglo i kod nas? Tko god je na sajmu probao pršut, nije rekao da je njihov bolji od našega - ustvrdio je Barić.

Smatra da bi uzgajivači crne slavonske svinje trebali imati veću potporu države jer treba vremena dok se posao uhoda i dođe se do rezultata i zarade.

- To je proces koji traje jer svinja treba biti starosti oko dvije godine i, nakon klanja, sušenje pršuta traje dvije godine. I upravo bi stoga država trebala pomoći u tom prijelaznom razdoblju. A kod nas su proizvođači prepušteni sami sebi. Sami se borimo za proizvodnju, za tržište, za razvoj turizma... Država je tu samo ako može da vas zbog nečega kazni, umjesto da potiče ljude da se aktiviraju, da koriste raspoložive potencijale i ožive Slavoniju - zaključuje Barić.

Zainteresirani restorani iz Dubrovnika
Posjetitelji sajma u Tinjanu koji su degustirali pršut Pave Barića jako su zadovoljni njegovom kvalitetom. Zadovoljan je i sam Barić, kojemu je to bila odlična promocija i prilika za pronalazak novih kupaca i osvajanje novih tržišta. “Odmah je bilo upita i dogovora za suradnju. Imali smo pozive iz restorana iz Dubrovnika, koji godišnje žele oko 150 naših pršuta, a javljaju se i drugi zainteresirani kupci”, kaže.
IZVOR

<< < 1 2 [3] 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 > >>