Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (462)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 [3] 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 > >>

28-03-2020

U samo dva mjeseca tri sestre u dobi od 6, 7, i 11 godina dobile upalu mozga


Čak tri kćerke u obitelji Špionjak iz Babine Grede, 6-godišnja Blaženka, 7-godišnja Branka i 11-godišnja Tea u posljednjih dva mjeseca teško su oboljele. Sve tri djevojčice, doznajemo od očajne majke Matee, imaju upalu mozga. Prije dva mjeseca prvo je oboljela Tea, a potom i dvije mlađe sestrice u razmaku od samo nekoliko dana.- Blaženka i Branka su u bolnici u Zagrebu, u induciranoj su komi. Brankino stanje jako je kritično i prognoze nisu nimalo ohrabrujuće. S četiri godine imala je virusni meningitis, a sada je dobila encefalitis, kao i starija kći Tea, koja je lani u veljači s upalom mozga završila u Zagrebu, mjesec i pol smo bile u bolnici. I nakon godinu dana bolest joj se ponovno vratila. Blaženka je za sada stabilno, EEG joj je nešto lošiji nego prošli put, ali je počela ipak malo reagirati na podražaje za razliku od Branke. Kod nje poboljšanja nema, oteklina nije splasnula i na životu je održavaju aparati. Ne gubimo nadu, vjerujemo u oporavak i za mogućnost isključivanja aparata na želimo ni čuti - kaže utučena majka. Uzrok obolijevanja još nije pronađen, a liječnici, kaže, sumnjaju na genetiku iako se u njihovim obiteljima ne sjećaju takvih slučajeva.

- Do daljnjeg su zabranjeni posjeti u bolnici i to nas najviše psihički ubija, ne možemo ići djeci, dva tjedna ih nismo vidjeli i grozno se osjećamo. Mi smo zdravi, ali treba stići do Zagreba, možemo usput i nešto pokupiti, a djevojčice su u teškom stanju i to je prevelik rizik - zabrinuta je. S Teom se prije nekoliko dana vratila kući iz toplica kamo je iz bolnice upućena na rehabilitaciju. Trebali su ondje ostati do 10. travnja, ali su se na Matein zahtjev vratile u Babinu Gredu dok se situacija oko koronavirusa ne smiri pa kod kuće nastavljaju s vježbama.

- Tea ponovno uči govoriti, glas joj se polako vraća, počela je pomalo izgovarati "mama", onako kao beba. Jako teško se služi lijevom rukom i nogom, gotovo nikako, ruka je stalno u jednom te istom položaju i trebat će puno vremena, vježbe i upornosti da se sve vrati u normalu. Izgubljeni smo u ovome svemu. Stalno očekujemo dobre vijesti iz bolnice, da dobijemu trunčicu ohrabrenja i nade, ali one ne stižu. Pomaka za sada nema. Ne spavamo, strepimo, tjeskoba nas izjeda, ne znam ni kako uopće funkcioniramo. Jedino nam preostaje moliti se dragome Bogu i molim vas, budite s nama u molitvama! - zavapila je shrvana žena. Supružnici Matea i Mario maju još dvije kćerke, u dobi od 9 i od 12 godina.

Mještani Babine Grede ponovno su pokazali da imaju veliko srce i pokrenuli su akciju prikupljanja pomoći za obitelj Špionjak. Pozivaju sve ljude dobre volje da je podrže i pomognu svojim nesebičnim prilozima.
IZVOR

06-03-2020

Tko će odgovarati? HBOR otkazao kredit, Babina Greda izgubila četvrt milijuna kuna


Nastavljaju se babogredske muke po školskoj sportskoj dvorani, čija je gradnja i sve ono što se do sada izdogađalo s ciljem realizacije tog kapitalnog objekta zasigurno presedan u Republici Hrvatskoj. Umjesto da se učenici OŠ Mijata Stojanovića već četiri godine njome koriste i nastavu tjelesne i zdravstvene kulture imaju u primjerenim uvjetima, a ne u učionicama i u predvorju škole, najavljena gradnja dvorane nakon nekoliko neuspješnih pokušaja nije ni počela, a kad će – ne zna se!
Odbili Sporazum
Čeka se natječaj za izbor izvođača radova koji raspisuje Vukovarsko-srijemska županija u čiju je nadležnost prešao projekt, ali osnovni preduvjet je potpisivanje sporazuma s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Općinom Babina Greda. Kako bi se raspisala objedinjena javna nabava za kompletan projekt gradnje i opremanja dvorane, pojašnjavaju u Županiji, moraju biti osigurana sva sredstva, a procijenjena vrijednost je 30 milijuna kuna s PDV-om.

Sporazumom se sve tri strane trebaju obvezati osigurati svoj udjel u sufinanciranju: Ministarstvo približno 19 milijuna kuna, a ostatak u jednakim iznosima Županija i Općina. Obje su još 2017. osigurale po traženih tri milijuna kuna, a zbog proteka vremena i poskupljenja i materijala i usluga pojavila se potreba za dodatnim sredstvima. Iz Ministarstva su od Županije i Općine zatražili dodatnih po 2,3 milijuna kuna kako bi se zatvorila financijska konstrukcija. Županija je to prihvatila i osigurala sredstva, a dobiveni prijedlog sporazuma općinski vijećnici Babine Grede su odbili jer Općina nije u mogućnosti namaknuti taj novac. I dok se od njih traži dodatan iznos, Babogredci su, da stvar bude gora, ovih dana ostali i bez do sada osiguranih tri milijuna kuna na koje su računali. Naime, prije tri godine Općina je kod HBOR-a digla namjenski kredit kako bi osigurala svoj udjel u sufinanciranju koji su u Ministarstvu tražili. Vlada RH je 2017. dala suglasnost Općini Babina Greda za zaduženje kod HBOR-a u iznosu od tri milijuna kuna za sufinanciranje kapitalnog projekta gradnje školske sportske dvorane OŠ Mijata Stojanovića. Rok otplate kredita bio je 11 godina, uključujući i jednu godinu počeka, u 120 uzastopnih jednakih mjesečnih obroka, uz promjenjivu godišnju kamatnu stopu od 2,5 posto. Sredstva su strogo namjenska i nisu prebačena na račun Općine, a HBOR ih je trebao prema situacijama na gradilištu izravno uplaćivati izvođaču radova.

Što dalje?
- HBOR nam je ovih dana otkazao kredit uz pojašnjenje da je prošao zakonski rok od tri godine, a rezervirana sredstva nisu se počela povlačili, tako da smo ostali i bez njih. I baš mi je čudna ta situacija, oni nama otkazuju kredit i za to nam još naplaćuju jednokratnu naknadu od 9000 kuna. Hoćemo li sada ponovno ići u novu proceduru za kreditno zaduženje, i na temelju odluke Općinskog vijeća ponovno ići prema Ministarstvu financija i tražiti suglasnost Vlade ili ćemo tih tri milijuna kuna koje smo se obvezali osigurati uspjeti namaknuti iz vlastitih sredstava, rebalansom proračuna ili na neki drugi način, vidjet ćemo - pojašnjava babogredski načelnik Josip Krnić (SDP). Općina je u protekle tri godine na ime kamate za neiskorištena sredstva platila 250 tisuća kuna.

- Uz plaćanje kamate, do sada smo u pripremu dokumentacije, idejnih rješenja, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i preseljenje DVD-a ukupno uložili 2,5 milijuna kuna vlastih sredstava kako bi se stvorili preduvjeti da se na tom zemljištu počne graditi dvorana. A onda smo osigurali još tri milijuna kuna za gradnju i sada se od nas traži dodatnih 2,3 milijuna kuna. Pa to je milijun eura! Neka mi pokažu općinu koja je dala tolika sredstva za dvoranu, a građene su i puno veće dvorane od one kakva bi trebala biti u Babinoj Gredi - negoduje Krnić.

Do pročelnice Upravnog odjela za obrazovanje VSŽ-a Jadranke Mustapić-Karlić jučer nismo uspjeli doći, nije odgovarala na pozive.

SVI O DEMOGRAFIJI, A NE RADI SE DOBRO
Načelnik Josip Krnić ne krije nezadovoljstvo i ogorčenost. “Poražavajuće i zabrinjavajuće je što se tolike godine stalno pripetavamo što ćemo i kako ćemo, dvorana košta ovoliko, onoliko, a nismo se pomakli dalje od početka. Svima su nam puna usta demografije i kako zadržati mlade, a ovo je jedan od eklatantnih primjera kako ne treba raditi i kako ni država ni županija ni općina ne rade dobro. Djeca iz Babine Grede zaslužuju jednake uvjete školovanja kao i njihovi vršnjaci u Zagrebu, Splitu, Vinkovcima, nama susjednim općinama...”, ističe.
IZVOR

19-02-2020

NIKA JE OD RAKA OBOLJELA KAO BEBA, DVIJE GODINE KASNIJE USLIJEDIO JE NOVI ŠOK ZA OBITELJ Ovo je priča zbog koje ćete život pogledati drugim očima


Koliko puta ste tijekom užurbanog dana, kada vam baš stvari ne idu od ruke, pomislili "Bože, zašto se ovo meni događa".

Istina, svakome je njegova muka najteža, no postoje kalvarije koje su doista preteške i koje ne biste poželjeli ama baš nikome. Takav križ dopao je obitelj Emanuele Grgić. Dovoljno je reći "karcinom" i "djeca"... Ili možda nije, ili možda može biti još i gore.

Kako je tegoban put do izlječenja od malignih bolesti ispričala nam je ova 26-godišnjakinja iz Babine Grede.

- Trebalo nam je mnogo snage i ljubavi da izdržimo, ali, hvala Bogu, sada su oboje dobro i presretna sam - kaže nam na početku razgovora majka koja je cijelo vrijeme bila uz svoju djecu bodreći ih u svim fazama liječenja.

Sve je počelo kad je Nika imala samo godinu i po dana. Otkriven joj je tumor mokraćnog mjehura.

Završili smo na hitnom prijemu u Vinkovcima, a potom su nas odmah uputili u Zagreb, gdje je liječnica koja nas je primila kontaktirala profesoricu u Klaićevoj bolnici da nas hitno primi.

Desetak dana proveli smo u Klaićevoj dok su obavljene sve pretrage, a potom smo upućeni u Centar za tumore, gdje je uslijedilo šest ciklusa kemoterapije.

Nakon toga liječenje je nastavljeno u Francuskoj, točnije u Parizu, u Kremlin Bicêtre University Hospital Centreu i Institutu Gustave Roussy, gdje je provedena faza oporavka, da bi potom uslijedilo i zračenje, koje se nije moglo provesti u Hrvatskoj jer kod nas nema takve mogućnosti zračenja koje sačuva mokraćni mjehur. Sve je dobro prošlo, no ipak su liječnici odredili još tri ciklusa kemoterapije, a nakon toga opet je uslijedilo održavanje.

Nika je sve to dobro podnijela. Ja sam cijelo vrijeme bila uz nju tijekom ta dva i po tjedna u Parizu, odnosno ukupno šest mjeseci koliko je trajalo liječenje u Hrvatskoj i Francuskoj.

I baš kada smo mislili da je priča o Nikinoj bolesti sretno završila, uslijedio je novi šok - prisjeća se Emanuela.

Kad je Niki otkrivena bolest, postavljala sam sebi bezbroj pitanja i ujedno strahovala da ne bi obolio i Patrik.

Čak je i on dok je dolazio s tatom sestri u posjete znao reći, onako naivno, djetinjasto, "da bi i on volio biti u bolnici". Valjda mu se svidjela sva pažnja koja je pružana Niki, tko će ga znati.

I baš se to i dogodilo. Otkriveno je da i naš Patrik, koji je tada imao četiri i po godine, boluje od maligne bolesti testisa.

Bili smo svjesni da nas čeka nova drama i nova borba, ali nismo imali izbora, morali smo skupiti snagu i izdržati još jednu tešku bitku.

Ponovio se sličan redoslijed. Najprije smo otišli na hitni prijem bolnice u Vinkovicima gdje su nas htjeli zadržati, ali mi smo to odbili i tražili da nas se uputi u Zagreb u Klaićevu bolnicu s kojom smo već imali pozitivno iskustvo.

Tu smo opet bili par dana i opet nastavili u Institut za tumore, gdje je Patrik prošao devet ciklusa kemoterapije, ali bez zračenja, jer mu nije bilo potrebno.

Bio je jako uplašen i vrlo je teško podnosio terapiju, uz jako puno povraćanja koje ga je iscrpljivalo.

Čak su i medicinske sestre teško s njim uspostavljale suradnju, jer je bio stariji, prilično je razumio što se događa i što ga čeka i pružao je otpor.

Cijelo vrijeme smo suprug Lovro (28) i ja bili uz njega, trudeći se olakšati mu taj teško podnošljiv proces liječenja. Lovro inače radi kao vozač autobusa i vozi za inozemstvo, pa je dobar dio vremena provodio na putu, što je i za njega bilo vrlo teško. Ali, morali smo se boriti, jer on jedini radi u obitelji, a troškovi su bili veliki.

Tijekom liječenja provodili smo i genetske testove od kojih je jedan pokazao da tumori nisu genetski povezani. Štoviše, rezultati su bili takvi kao da Patrik i Nika nisu uopće brat i sestra, a rezultate drugog testiranja još čekamo.

U svoj toj muci puno su nam pomogli liječnici, a osobito medicinske sestre u Centru za tumore za koje imam samo riječi hvale.

Kad smo doveli Patrika, sestre nisu mogle vjerovati da je tako malo dijete oboljelo od tumora testisa. U tim je ljudima toliko pozitivne energije koja se ne može ničim izmjeriti.

Odgovarali su na sva naša pitanja, pokušavali nam olakšati svaki problem, savjetovali kako djeci ublažiti nuspojave... ne, zaista, nemam riječi kojima bih opisala koliko su nam pomogli.

Doktorica Aleksandra Bonevski, voditeljica Odjela za solidne tumore Zavoda za onkologiju i hematologiju, Klinike za dječje bolesti u Zagrebu, otišla je sa mnom i Nikom u Francusku i vodila konzultacije s tamošnjim liječnicima jer mi nismo znali francuski...

I nas je cijelo vrijeme bodrila kako bismo lakše izdržali to izuzetno stresno razdoblje u kojem smo vodili borbu za život i za koju nikad ne znaš kako će završiti. Nakon što se vratila u Hrvatsku, stalno nas je kontaktirala i pratila cijeli tijek liječenja.

- Preko udruge "Krijesnice" dobili smo privatni smještaj u Zagrebu u kojem smo samo trebali platiti režije, jer su kapaciteti kojima inače raspolažu bili popunjeni.

Pomagali su nam i članovi udruge "Ljubav na djelu" brojnim savjetima koji ti u tim teškim trenucima kad se boriš za život svog djeteta puno znači.

I u Parizu nam je smještaj preko Udruge platila jedna tvrtka, a najveći dio troškova smo pokrili novcem prikupljenim na humanitarnom koncertu Mate Bulića koji je za našu djecu organiziran u Antunovcu.

Inače, u pariškoj bolnici sami smo morali platiti 30 posto troškova liječenja, iako je cijeli iznos trebao platiti HZZO. Dio troškova bolnica nam nije naplatila, što nas je iznenadilo.

Ovo je prilika da svima koji su u tome sudjelovali zahvalim i poručim da su Nika i Patrik sretno završili svoju borbu, sada samo odlaze na redovite kontrole.

Opet smo svi zajedno sretna obitelj. Tome naravno dodajem i prevažnu ulogu njihovih baka i djedova koji su se izmjenjivali i čuvali ih dok mene nije bilo. To je velika stvar da možeš drugo dijete ostaviti u sigurnim rukama i da im neće nedostajati pažnje i ljubavi - kaže hrabra mama Emanuela.
IZVOR

30-01-2020

Spot za pjesmu “Tri šokca’’ snimljen na Stankovom stanu


U malom pitom slavonskom selu Babina Greda, na Stankovom stanu snimljen je spot za pjesmu ‘‘Tri Šokca‘‘, tri legende slavonske šokačke pjesme.

Dolaskom na stan sve je bilo onako kao što treba biti, odnosno sve u duhu Slavonije. Prvo što ćete zamijetiti to je ono slavonsko blato, no kad dođete do samog stana, osjetila se ona toplina i zajedništvo koje ima samo Slavonija. Na ulazu kruh, mast i nezaobilazna paprika, krvavica, čvarci i kiflice. Nešto dalje bila je pečena slanina i kobasica na rašljama, mirisi na sve strane. Kad je slanina počela pucketati i kad su bili gotovi slavonski specijaliteti, krenulo se snimanje spota za pjesmu ‘‘Tri Šokca‘‘.

Prvo trebamo krenuti od tri pjevača, ta tri šokca o kojima je i napisana pjesma, a snimljen je i spot, a to su Stipo Gašparović iz Starih Mikanovaca, Ilija Babić iz Babine Grede te Mata Pavić iz Gorjana.

- Moja karijera je jako duga, član sam Muške pjevačke skupine KUD-a ‘‘Šokadija‘‘ iz Starih Mikanovaca, i mnogo je toga iza mene. Da sada počnemo pričati, ne bismo dugo završili, a ljudi su došli na snimanje spota. Godine su učinile svoje i naši prijatelji su nas počastili da pod stare dane ostavimo nešto za mlade. Ovaj nastup mi mnogo znači i hvala svima koji su bili uključeni u organizaciju - rekao je Stipo Gašparović.

Tekst pjesme napisao je Ilija Babić-Ilja iz Babine Grede, član Muške pjevačke skupine ‘‘Babogredci‘‘ iz Babine Grede.

- Čast mi je biti u spotu s Matom i Stipom, s dvije najveće legende slavonske šokačke pjesme, i pratim ih već 30 godina, a prije nekih deset godina počelo je naše intenzivno druženje. Bili smo prošle godine zajedno s našim pjevačkim skupinama u Vinkovcima kod Udruge Vinkovački šokački rodovi, otpjevali svaki svoju pjesmu, sa sve tri pjevačke skupine. To je jako dobro zvučalo, što me posebno inspiriralo. Sjetio sam se odmah riječi moga dobrog prijatelja Tihomira Ivanetića, koji mi je prije godinu dana ponudio: ‘‘Ajde čika Ilja da probate napraviti za tri legende šokačke pjesme jednu pjesmu‘‘. Čim sam došao kući, tu noć nisam spavao, pisao sam tekst pjesme ‘‘Tri Šokca‘‘ u koju sam pokušao ukomponirati sve vrijednosti nas trojice. Kad sam to poslao Ivanetiću, on je rekao da je tekst odličan i krenulo se u ideju za spot. Ivanetić je našao vrhunske stručnjake i vjerujemo da će naš spot imati dobar prijam kod slušatelja, a moja želja je da se družimo i pjevamo bar još 15-ak godina, ako ne i više - rekao je Ilija Babić iz Babine Grede.

Kad govorimo o ekipi koja je bila uključena u snimanje spota: izvođač je ‘‘Tri Šokca‘‘ feat.Rockoko Orchestar, tekst i glazbu potpisuje Ilija Babić-Ilja, aranžman Krunoslav Dražić, glazbeni producent Tihomir Ivanetić (Rockoko studio), redatelj spota Mario Šulina (Produkcija Nova), Damir Butković, član Rockoko Orchestra (zadužen za oblikovanje vokalnih dionica). Izdavač je Croatia Records, a za dva tjedna očekuje se premijera na CMC TV-u te će se pjesma izvest i na Festivalu ‘‘Šokačke pisme‘‘ u Županji.

MLADI KOJI DOLAZE
Prema riječima Mate Pavića iz Gorjana, člana Muške vokalne skupine ‘’Bećarine’’ KUD-a ‘’Tena’’ iz Đakova drago mu je da može sudjelovati u spotu i da je to ono što će ostati iza njih za mlade koji dolaze.

- Počeo sam pjevati još u školskim danima, pa se nastavilo kroz kulturno-umjetničko društvo. Nije bilo televizora kao sada, nego smo se mi momci sastajali na ulici i pjevali. Obišao sam ono što se kaže ‘’pola svijeta’’ s mojim glasom. Moja poruka mladima je da svi oni koji imaju imalo talenta da se bave folklorom i pučkim pjevanjem, jer nikada ne znaš gdje vas to može odvesti, ja sam s malo novca mnogo toga prošao, i to je ono što me ispunjava - rekao je Mata Pavić iz Gorjana. U spotu osim muških pjevačkih skupina nastupile su snaše iz Udruge ‘’Šokadija’’ Babina Greda.
IZVOR

21-01-2020

U inovativnu proizvodnju šparoge idu prvi u državi


Poljoprivredno-prerađivačka braniteljska zadruga "Babogredski feniks", osnovana krajem 2016., okuplja 15 zadrugara, među kojima je 12 branitelja. Nijedan od njih nije u mirovini niti prima invalidninu, to su ljudi koji su se vratili svome poljoprivrednom gospodarstvu i žive od svoga rada.

Odlučili su iskoristiti postojeće kapacitete i osigurati dohodak, a uskoro će im se pridružiti i novi članovi. Krenuli su u preradu, konfekcioniranje, sušenje i stavljanje mesa i mesnih prerađevina na tržište. Uspješno su zaokružili cijelu priču i zadruga jako dobro funkcionira. Osigurali su rasplodni materijal, odlučili su se i za vlastitu proizvodnju hrane za stoku, a pokušat će i brendirati svoj poznati babogredski kulin.

Jadranski hoteli
Upravitelj Mato Petričević vjeruje da je zadruga postavljena na zdrave noge, a kako bi ostvarila prirodan rast i mogla dalje zapošljavati, odlučili su se i na uzgoj šparoga. Riječ je o inovativnoj proizvodnji, prvoj takve vrste u Hrvatskoj, na grijanim površinama u blizini bioelektrane u Babinoj Gredi. Šparoge su prepoznali kao proizvod visoke dodane vrijednosti jer na tržištu je velika potražnja za ranim urodom kakav će ondje imati. Upotrebom niskotemperaturne toplinske energije s rashladnog tornja postrojenja podzemnim sustavom toplovoda grijat će se nasadi šparoga. To će omogućiti rani i povećani urod, što se u uobičajenim uvjetima uzgoja ne može ostvariti. Energana će postaviti sustav grijanja i osigurati njegovo redovito funkcioniranje, a zadruga će odraditi agrološki dio.

- Uzet ćemo polovinu površine koju su nam vlasnici energane nudili, a koja se prostire na ukupno 9,5 hektara. Šparoga je kultura dugog vijeka, a kompletnu investiciju i sve što ćete uložiti i staviti u zemlju morate obaviti do prve sadnje. Za ukupnu površinu to bi nas koštalo oko 2 do 2,5 milijuna kuna, što nam je puno i tražili smo da se čestica podijeli i ponudi još nekom korisniku - pojasnio je.

Proizvodnja će biti tempirana prema zahtjevu kupca, što su "prepisali" od njemačkog proizvođača.

- Stupili smo u kontakt s tri hotelijerske tvrtke, u Istri, na Lošinju i u Makarskoj. Ponudili smo da odrede datum kada trebaju određenu količinu proizvoda, a na temelju iskazanih potreba ići ćemo s dizanjem temperature u određenim sektorima nasada i osigurati količinu šparoga koju možemo prodati, neovisno o vanjskim uvjetima. Datum berbe tempirat ćemo prema narudžbi kupaca i imat ćemo robu kada je nema nitko - kazuje Petričević.

Nadopunjavat će se
Tako će se, ustvrdio je, nadopunjavati i s Vinkovačkom šparogom, odnosno zadrugom u Cerni koja se već bavi proizvodnjom i plasmanom šparoge, povećati im vrijeme ponude i plasmana robe na tržište sa 60 na 120 dana. Oni imaju sortirnicu i hladnjaču, što je vrlo bitno jer se šparogi, napominje, u roku od četiri sata od berbe temperatura mora spustiti na plus 8 stupnjeva Celzijevih, a do tada mora biti oprana i posložena, iskonfekcionirana.

- Oni već imaju ugovore s trgovačkim lancima i moći će im i ranije ponuditi višak naše robe jer oni u to vrijeme još nemaju svoje šparoge. Kod nas će berba završiti prije nego što kod njih krene. To će najvjerojatnije funkcionirati na bazi reciprociteta jer ako se uspijemo "uglaviti" u tri velike hotelske kuće, onda će one biti i kupci šparoge koju mi nemamo, a ima je Vinkovačka šparoga, odnosno njihova zadruga. Zajedničkim bi djelovanjem troškove transporta, koji su jedna od većih stavki u cijeni koštanja, trebali srezati na minimum - ističe Petričević.

Napominje da je riječ o pilot-projektu, odnosno inovaciji, i u roku od dvije godine trebali bi utvrditi stvarno stanje i kapacitete zemljišta za proizvodnju šparoge i na temelju rezultata obaviti potrebne korekcije. U prvoj će godini ići na sadnju dvogodišnjih kruna koje će se odmah u prvoj godini staviti u eksploataciju. Trebali bi imati samo robu prve klase i maksimalno do 15 posto robe druge klase, a ostalo će ići u ponik da bi se razmnožio nasad. Oko 15. ožujka trebali bi krenuti sa sadnjom, a prva bi berba šparoga bila početkom svibnja.

- U prvoj godini nećemo koristiti sve benefite inovativnog uzgoja koje očekujemo. Ali ćemo imati prvu berbu, analizu rezultata kvalitete i presjek stanja, na temelju čega ćemo puno više znati s čime točno raspolažemo i u kojem smjeru ići - zaključuje.

EKOLOŠKI - U TLO HUMUS IZ STAJNJAKA
U 2021. šparogom bi trebali imati zasađeno cijelo polje s formiranim redovima i tražit će prijelazno razdoblje za ekološku proizvodnju. Do tada će proizvoditi i ekološki prihvatljiv humus iz stajnjaka pomoću kalifornijskih glista kojim će obogatiti tlo i prihranjivati kulturu. “Kad se postave cijevi i formiraju redovi, na dijelu prostora formirat ćemo humusište. Imamo energiju i zimi grijano tlo pa ćemo i cijele godine imati radno aktivne životinje koje će proizvoditi humus iz stajnjaka. Lani smo na deponij stavili 10 prikolica stajnjaka, 55 do 60 tona na zrenje kod jednog od zadrugara i ono je spremno za gliste jer je završio proces fermentacije”, pojašnjava Petričević. Zadruga se planira i turistički angažirati, sagraditi kušaonicu kod pogona za preradu mesa i smještajne kapacitete kod pojedinaca u selu.
IZVOR

<< < 1 2 [3] 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 > >>