Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (436)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 [31] 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 > >>

05-12-2013

Za neke barbarski i nehuman čin, za njih ciklus života


Kada voda u kotlovima proključa, a gazdarica donese domaću rakiju, svatko zna što mu je činiti jer tako počinje svaka tradicionalna slavonska svinjokolja. Kod Iliševićevih u Babinoj Gredi za nju je rezerviran početak prosinca. I tako već godinama. Ovoga puta bogatija nego ikad prije. Šest je bravaca, svinja namijenih za klanje. I sve jedan teži od drugoga.

'Ja sam čuo od mesara koliko je bubreg težak, toliko je i svinjče teško. Da li je istina ili nije, ja ne znam' kaže gazda Iva. Ali kada je vaga pokazala 280 grama, u metodu više nitko nije sumnjao.

Za neke barbarski i nehuman čin, za njih ciklus života. 'Normalno da nam je svega žao, ali to je bit života. Prirodno ili neprirodno, ali odavno je to bilo. Kako idu lovci u lov, ubijaju jelene, ubijaju divlje svinje, tako isto i mi radimo. Da bi preživjeli, šta drugo je li' kaže Ivan. Kad nestane svinjokolje, nestat će i njih, uvjereni su Slavonci. Jer jedino im je to još ostalo. Jedino što ih veseli.

Za dobar je kulin, kobasice i šunku ključno dobro meso. 'Ako je starija svinja, kvalitetnije je meso. Ako je mlađa svinja tumače da je vodenije meso, da više otpadne toga, a starija svinja, zrelije je meso pa ostane više za sušenje' objašnjava jedan od Ivanovih susjeda koji je došao pomoći oko svinjokolje. Takav je običaj i dolazak u svinjokolju susjedu se nikada ne naplaćuje.

Ono od čega nama cure sline, njima dosadi već nakon deset dana. Seljačka hrana danas je delicija koju ćete u gradu skupo platiti. 'Trinaest kuna je kod nas kila živog, a čvarak je po 120 kuna. To je onda previše.' objašnjava Marinko Majić i kaže, kod njih se na selu najbolji čvarci prodaju već za dvadesetak kuna. Hoće li biti hrskavi ili masniji, ovisi isključivo o tome koliko majstor stisne cjedilo i koliko masti iz njih iscuri dok su još vrući.

Posao oko svinjokolje strogo je podijeljen i dobro se zna što rade muškarci, a što žene. One su u kući, oko hrane i kuhane rakije, a izlaze jedino kada se peru crijeva. Nešto na što bi malo koja gradska cura bila spremna. Ali ni sve na selu to ne rade. 'Koje su trudnice, ne smiju prat crijeva da ne bi dijete bilo kontra. Tako kaže stari svijet' uz smijeh će gazdarica Manda. Bapske priče ili ne, u Babinoj Gredi drži se do običaja i tradicije. Ali i recepture pa se za dobar kulin, kako oni kažu, u meso obavezno mora dodati i malo šećera.

Zašto se dodaje šećer i kako izgleda tradicionalna slavonska svinjokolja, pogledajte u prilogu!
IZVOR

28-11-2013

Planuo bus s učenicima, veliku buktinju uspio je ugasiti vozač


Nismo ni izašli iz sela kad je vozač viknuo da moramo stati jer se nešto u motoru zapalilo. Izletili smo svi iz autobusa i odmaknuli se, a on je pošao gasiti požar koji se već dobro rasplamsao. Gorilo je nešto na samom kraju autobusa, kod motora. Bilo nas je oko 15-20 putnika. Vozač je požar pokušavao ugasiti sa aparatom za gašenje. Nije mu uspijevalo. Ljudi su izašli iz susjednih kuća i donijeli kante sa vodom pa su tako ugasili požar. Ubrzo su došli i vatrogasci koji su dovršili posao, a nas je u Vinkovce odvezao drugi autobus, rekli su nam učenici.

U srijedu u 6.45 sati na relaciji Babina Greda - VInkovci zapalio se školski autobus prijevozničke tvrtke Polet Vinkovci.

Učenici su revoltirani jer ih taj isti bus već godinama vozi na toj relaciji, a radi se o veoma starom autobusu kojemu često uopće ne radi grijanje tijekom zime.

- Do Vinkovaca se vozimo 40 minuta i to je duga relacija. Kad ne radi grijanje, a to je često, dođemo u školu posve smrznuti, kao da smo pješačili. Sramota je u čemu se vozimo i zapravo je pravo čudo što se češće ne događaju ovakve nesreće - kažu učenici.

- Na autobusu se zapalilo grijanje. Po našim informacijama vozač je sam ugasio požar koji nije bio tako opasan. Učenicima koji su zakasnili na nastavu poslali smo ispričnice u škole - kažu u tvrtki Polet Vinkovci.
IZVOR

02-11-2013

Županija i Babina Greda očekuju da bi mogli privući 300 milijuna eura ulaganja


Energija je danas bogatstvo, voda je mnogo jeftinija od plina i sretni smo što nam je Bog podario geotermalno izvorište i prirodno bogatstvo koje je neprocjenjiv potencijal za razvoj, privlačenje investitora i milijunska ulaganja na našem području - ustvrdio je načelnik Babine Grede Josip Krnić.

Geotermalno izvorište kod Babine Grede otkrila je Ina u potrazi za naftom. Od centra sela udaljeno je samo kilometar, a pretpostavlja se da je po izdašnosti i energetski kvalitetnije od izvora uz koje su sagrađene Tuheljske, Varaždinske ili Stubičke toplice. Govorilo se kako je izdašnost bušotine 200 kubika vode u satu, a temperatura vode je 121,1 Celzijev stupanj te da dnevna proizvodnja termalne vode odgovara dnevnoj proizvodnji oko 300 MWh struje. No točni pokazatelji i potencijali tek se trebaju utvrditi, a taj dio posla na sebe su preuzeli Vukovarsko-srijemska županija i Općina Babina Greda i osnovale zajedničku tvrtku Geotermalni izvori d.o.o. sa sjedištem u Babinoj Gredi. Na čelu tvrtke je stručnjak u pripremi projekata za europske fondove Saša Dević.

- Aktivacija izvorišta iznimno je skup projekt jer je osim postojeće nužno postaviti još jednu bušotinu kako bi voda mogla cirkulirati, ponovno se vraćati u podzemlje i zagrijavati. Tu je i izrada rudarsko-geoloških elaborata i utvrđivanje točnog kemijskog sastava vode i paleontoloških svojstava kako bi se precizirala buduća namjena izvorišta. Mogućnosti su velike, veliki je novac na raspolaganju i samo ga treba znati privući. Vjerujem da ćemo uspjeti iskoristiti priliku koju nam nudi EU - pojašnjava babogredski načelnik.

Bit će izrađen projekt ekonomske isplativosti i utvrđene točne rezerve geotermalne vode te obavljene sve pripreme za dolazak investitora. Aktivacija izvorišta osigurat će jeftinu energiju, prema Krniću, upola jeftiniju od plina, što pruža brojne mogućnosti na 47 hektara okolnog zemljišta - od stakleničke proizvodnje, uzgoja jegulja, slatkovodnog soma, do gradnje energane ili primjerice toplica.

– Prema procjenama, moći ćemo privući više od 300 milijuna eura investicija jer jeftinija energija i proizvodnja hrane je bogatstvo, budućnost koja će stvarati dodanu vrijednost - optimističan je Krnić.

Babina Greda puno očekuje i od rudne rente. Naknada za eksploataciju geotermalne vode godišnje će, procjenjuju, iznositi sedam milijuna kuna, od čega polovica pripada Babinoj Gredi, a po 25 posto županiji i državi. Koliko će im to značiti najbolje ilustrira podatak da izvorni proračun općine Babina Greda posljednjih godina nije bio veći od tri milijuna kuna.

U projektu će sudjelovati i slavonskobrodski poduzetnik Ante Prkačin, koji je 2011. kupio parcelu na kojoj se nalazi bušotina termalne vode. Kupac tog atraktivnog zemljišta zapravo je tvrtka Cezarion d.o.o. u vlasništvu Prkačinova sina i zeta.

– Načelnik Babine Grede i suradnici ponudili su mi suradnju. Istraživanje bušotine velik je posao i sviđa mi se način na koji su pristupili njegovu rješavanju. Dobio sam radnu verziju projekta i prijedlog ugovora, a uvijek se možemo dogovoriti jer ja nisam nerealan - rekao nam je Prkačin, koji je na svojoj parceli namjeravao pokrenuti stakleničku proizvodnju. A pomoć i potpora lokalnih vlasti svakako mu je, kaže, dobrodošla.


“Primjerice, vrlo je atraktivan i isplativ uzgoj jegulja koje su na sjevernoeuropskom tržištu vrlo tražene. Sušena jegulja u Nizozemskoj prodaje se po cijeni od 50 eura za kilogram, a sve raspoložive količine doslovno planu u trenu, prodaju se kao alva i tu također vidimo dobru priliku”, optimističan je Krnić.

Naknada za eksploataciju geotermalne vode godišnje će, iznositi sedam milijuna kuna
IZVOR

28-09-2013

Zbog pogreške ministarstva natječaj za dvoranu stoji dodatnih 172.000 kuna


Uz uobičajene troškove oglašavanja otvorenih postupaka javne nabave, objava natječaja za gradnju sportske dvorane u Babinoj Gredi naručitelja je stajala dodatnih čak 172.000 kuna! I to zbog proceduralnih pogrešaka i neodgovornih propusta pojedinaca u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta koje plaćaju hrvatski porezni obveznici.

Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave usvojila je žalbu građevinske tvrtke Ferrostil mont iz Zagreba za dokumentaciju u nadmetanju u otvorenom postupku javne nabave radova na dogradnji građevine sportske dvorane uz OŠ Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi. Komisija je donijela rješenje o poništavanju dokumentacije u dijelu u kojem je utvrđena nezakonitost. Ministarstvu je naloženo da u roku od 16 dana od dana javne objave rješenja na internetskim stranicama Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave žalitelju nadoknadi troškove žalbenog postupka u iznosu od 172.382, 50 kuna.

Naime, 15. svibnja u Elektroničkom oglasniku javne nabave u Narodnim novinama Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je poziv za nadmetanje za gradnju sportske dvorane u Babinoj Gredi, a kriterij odabira bila je najniža cijena.
Nakon samo dva dana Državnoj komisiji Ferrostil mont dostavio je žalbu u kojoj bitno osporava zakonitost dokumentacije. Ministarstvo je, pak, u svome odgovoru osporilo navode te tvrtke i zatražilo odbijanje žalbe kao neosnovane. Tijekom žalbenog postupka izvedeni su dokazi pregledom i analizom dostavljenog dokaznog materijala i Komisija je utvrdila da je žalba osnovana i postupila po zahtjevu tvrtke Ferrostil mont.
Utvrđeno je da u dokumentaciji za natjecanje naručitelj, odnosno Ministarstvo znanosti nije propisao da ponuditelji moraju dostaviti suglasnost Državne geodetske uprave. Uvidom u stavke troškovnika navedenih u žalbi razvidno je da se među njima nalaze radovi iskolčenja trase i objekata i izrade elaborata te geodetske snimke za koje je Ferrostil mont tvrdio da predstavljaju stručne geodetske poslove, za koje je potrebna suglasnost Državne geodetske uprave.

U zatraženom očitovanju, Državna geodetska uprava Komisiji je potvrdila navode tužitelja. S obzirom na to da naručitelj od ponuditelja nije tražio da dokažu važeće ovlaštenje za obavljanje tih radova, natječaj je poništen.

Prije deset dana Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta raspisalo je novi natječaj koji je otvoren do 23. listopada, a procijenjena vrijednost radova na gradnju sportske dvorane u Babinoj Gredi je 19 milijuna kuna.
IZVOR

06-09-2013

Babogredski učenici i ove će godine tjelesni raditi u predvorju


Oko 400 učenika OŠ Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi i u ovoj će školskoj godini nastavu tjelesnog odgoja imati u predvorju škole i u učionicama. Iako su se ponadali da će biti prva generacija koja će useliti u školsku sportsku dvoranu, taj će privilegij ipak imati učenici u školskoj 2014./2015. godini. O potrebi gradnje tog objekta se priča već desetljećima, a gradnja je, prema najavama načelnika Josipa Krnića, trebala početi u rujnu prošle godine, za što je u državnom proračunu bilo osigurano pet milijuna kuna. To se nije dogodilo, a planove je, poremetila legalizacija bespravno sagrađenih objekata i brojni zahtjevi kojima su građani zasuli djelatnike nadležnih službi koji su Babogredcima trebali izdati građevinsku dozvolu. Bilo je mnogo peripetija oko sređivanja dokumentacije, dva puta se morala plaćati izrada projekta i proljetos je napokon ishođena građevinska dozvola. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u lipnju je raspisalo natječaj za izvođača radova, no tada su uslijedili novi problemi.

– Zbog proceduralnih pogrešaka i žalbe izvođača natječaj je poništen i sada se čeka raspisivanje novoga. To bi trebalo biti do kraja ovoga tjedna - ustvrdio je Krnić.

Zamolio je učenike, učitelje i roditelje za još malo strpljenja. - Generacije naše djece nisu se upoznali s pravim sportskim aktivnostima, ne znaju što je kozlić, ruče i druge sprave za vježbanje i rekreaciju…Uskoro će se sve promijeniti nabolje - zaključuje načelnik koji zahvaljuje i županu Boži Galiću na potpori u pripremama za realizaciju projekta.

Riječ je trovalentnoj sportskoj dvorani od 2.150 četvornih metara prostora koja će moći primiti 480 posjetitelja, od čega će 380 biti smješteno na sjedećim mjestima tzv. teleskopskog gledališta. Uz igralište rukometnih dimenzija, bit će i jedna manja dvorana za treniranje borilačkih sportova i ritmičke gimnastike. Vrijednost investicije je oko 15 milijuna kuna, a konačan iznos bit će poznat nakon postupka javne nabave. Gradnju do 1.800 četvornih metara financirat će ministarstvo, a za gradnju preostalih “kvadrata” novac će osigurati Općina
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 [31] 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 > >>