Online novosti (595)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 [33] 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 > >>

10-06-2017

Babina Greda dobila Interpretacijski centar konjogojstva

Babina Greda od sutra postaje bogatija za još jedan turistički sadržaj koji bi trebao pomoći u pozicioniranju te općine kao poželjne destinacije kontinentalnog turizma i privlačenju gostiju i omogućiti im cjelodnevni boravak i druženje s konjima, uz bogate i atraktivne popratne sadržaje.
U sklopu manifestacije “Nema sela nad Babine Grede”, koja se ovog vikenda održava, sutra će prije svečanosti otvorenja 37. Konja bijelaca svoja vrata otvoriti i Interpretacijski centar konjogojstva.

Babina Greda oduvijek je bila poznata po uzgoju konja lipicanske pasmine, a tradiciju i ljubav prema tim plemenitim životinjama Općina je odlučila dići na jednu višu razinu i pretvoriti je u prepoznatljiv turistički proizvod. Podržalo ih je i Ministarstvo turizma s 300.000 kuna iz sredstava za razvojne projekte centara za posjetitelje. Općina Babina Greda uložila je pola milijuna kuna vlastitih sredstava. Cilj programa razvoja javne turističke infrastrukture je poticanje konkurentnosti hrvatskog turizma uz afirmaciju Hrvatske kao jedne od vodećih međunarodnih turističkih destinacija. Riječ je o nepovratnim sredstvima namijenjenim za izradu projektne dokumentacije i kapitalna ulaganja (izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju i opremanje) centara za posjetitelje. Babogredci su odlučili oživjeti neiskorišteni kapital u selu i ljudima približiti bogati dio kulturne i gastronomske ponude svoga kraja.

Interpretacijski centar sagrađen je na hipodromu, a obuhvaća čitaonicu Ritić i objekte konjogojske udruge. Uređena je multimedijalna dvorana s velikim LED ekranima, suvenirnica, interaktivni pult, ugostiteljski objekt, dječje igralište...
- Posjetiteljima želimo prezentirati tradiciju i život Babine Grede, približiti im konjogojstvo. Očekujemo da će nam vikendima rado dolaziti obitelji s djecom i ovdje provoditi vrijeme, vidjeti mali zoopark domaćih životinja, jahati konje i ponije, kušati naša autohtona jela. Brojne mogućnosti koje će pružati naš Centar konjogojstva ponudit ćemo i osnovnim školama za organizaciju škole u prirodi. Smatramo da će u Babinoj Gredi moći uživati u bogatim sadržajima, puno toga vidjeti, naučiti, informirati se i sudjelovanjem u radionicama poticati svoju kreativnost - kaže načelnik Josip Krnić. A djeci s poteškoćama u razvoju bit će omogućeno i terapijsko jahanje.
- Ovih ćemo dana raspisati natječaj i organizaciju predviđenih sadržaja i usluga za koje su stvorene sve pretpostavke ponuditi u koncesiju. Imamo uređenu kuhinju za prezentaciju bogate gastronomske ponude Babine Grede, prije svega starinskih jela kakva se pripremaju i na Stanarskim susretima. Tu je i prekrasna terasu koju treba iskoristiti u ovom ljetnom razdoblju. Značajnu ulogu u zaživljavanju projekta imat će i turistička zajednica koja će biti zadužena za promociju i dovođenje gostiju, zaključuje.

Dani kulina i sira, dvoprezi
Danas će (subota) u Babinoj Gredi u 14 sati biti otvoreni Dani kulina i sira, ispred piste PZ-a Napredak. U 16 sati na hipodromu je revijalno natjecanje dvoprega u sklopu Konja bijelaca. Sat kasnije počinje Eko-etno-gastro sajam, a najbolji majstori okušat će se u kuhanju čobanca. Ujutro će (nedjelja) u 9 sati selom proći povorka svatovskih zaprega, sat kasnije je otvorenje Konja bijelaca, a točno u podne predviđena je pokazna vježba lokalnog DVD-a. A navečer, u 20.30 sati, u Babinoj Gredi počinje Bećarfest “Alaj ću se kerit i bećarit”.
IZVOR

---

09-06-2017

Babina Greda zadužuje se za tri milijuna kuna

Vlada RH na jučerašnjoj je sjednici dala suglasnost Općini Babina Greda za zaduženje kod HBOR-a u iznosu od tri milijuna kuna. Rok otplate kredita je 11 godina, uključujući i jednu godinu počeka, u 120 uzastopnih jednakih mjesečnih obroka, uz promjenjivu godišnju kamatnu stopu od 2,5 posto i jednokratnu naknadu za obradu kredita u visini od 0,50 posto iznosa odobrenog kredita. Sredstva će se koristiti za sufinanciranje kapitalnog projekta gradnje školske sportske dvorane OŠ Mijata Stojanovića. Jednaki iznos sredstava osigurat će i Vukovarsko-srijemska županija, koja treba raspisati i natječaj za nastavak gradnje dvorane. Preostali dio sufinancirat će Ministarstvo obrazovanja. Babogredci očekuju da će radovi početi što prije kako se ipak ne bi izgubilo cijelo ljeto i rok završetka ponovno prolongirao unedogled, što nikome nije u interesu. I na dobivanje suglasnosti za kreditno zaduženje Babina Greda je čekala nekoliko mjeseci. Naime, prilikom posjeta Babinoj Gredi krajem prošle godine ministar obrazovanja Pavo Barišić obećao je kako će na proljeće konačno početi gradnja sportske dvorane, vrijedne više od deset milijuna kuna, a da se završetak radova očekuje za dvije godine.
- Od HBOR-a smo već ranije dobili odobrenje za kredit i samo se čekala suglasnost Vlade RH za realizaciju. Sredstva su strogo namjenska i neće biti prebačena na račun Općine, nego će ih HBOR prema situacijama na gradilištu izravno uplaćivati izvođaču radova. Cilj nam je da natječaj bude što prije raspisan, da ovaj put dobijemo kvalitetnog izvođača i da se saga oko gradnje školske sportske dvorane u Babinoj Gredi konačno završi - kaže općinski načelnik Josip Krnić.
Kreditno zaduženje u visini izvornog proračuna svakako će biti dodatno opterećenje za Općinu Babina Greda i načelnik priznaje da bi mu bilo puno draže da je gradnju dvorane u cijelosti financirala država, kao što je prvobitno i trebalo biti. Ali svejedno zahvaljuje Vladi na dobivenoj suglasnosti za kreditno zaduženje kojim će se priča napokon moći privesti kraju i babogredski učenici dobiti dvoranu.
IZVOR

---

09-06-2017

Prvi zlatni srnjak u Babinoj Gredi

Lovačka udruga „Jastreb“ Babina Greda u članstvu okuplja 62 lovca koji gospodare zajedničkim otvorenim lovištem broj XVI/101 „Brezovice“ ukupne površine od 7 141 ha. U povijesti Lovačke udruge nikada do sada nije odstrijeljen zlatni srnjak. U šumskom predjelu Orljak u ranim jutarnjim satima dana 28. svibnja lovočuvar Andrija Glavačević odstrijelio je zlatnog srnjaka trofejne vrijednosti od 132,00 CIC točke. Inače, odstrel je izvršio vrijedan član udruge koji vodi računa o šumskom dijelu lovišta, poglavito o prihrani divljači i održavanju lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata. Svi članovi udruge ovom prilikom čestitali su mu na odstrjelu, a sa sigurnošću se može reći da je trofej došao u prave ruke.


IZVOR

---

19-05-2017

Kućice-knjižnice svima besplatno nude knjige

U povodu obilježavanja 10. obljetnice osnutka, Općinska narodna knjižnica u Babinoj Gredi, u suradnji s Općinom, pokrenula je zanimljiv projekt. Ispred svake čitaonice u Babinoj Gredi do kraja svibnja postavit će originalne kućice-knjižnice te će mještanima knjige biti nadohvat ruke. Svaka dva tjedna dobivat će nove naslove. U Knjižnici ponosno ističu kako su čitaonice posebnost Babine Grede, stoga je cilj vratiti im njihovu prvotnu namjenu - educiranje o važnosti knjige i čitanja. Kućice-knjižnice je izradila tvrtka Živić d.o.o. iz Cerne, a raznim motivima oslikavaju je nastavnik likovne kulture Dubravko Sertić s učenicima 6.b razreda i likovnjaci.
- Knjige u kućici-knjižnici većinom su otpisane knjige iz knjižnice i darovane knjige, koje su dostupne svim mještanima Babine Grede. Svaki mještanin imat će otvoren pristup izloženoj građi u ovoj kućici, bez obzira na to je li član knjižnice ili ne. Knjiga se može uzeti, vratiti, zadržati ili zamijeniti nekom drugom knjigom. Računamo, naravno, na dobrotu naših mještana, jer ova kućica je njihova i njezinim eventualnim uništavanjem uništit će zapravo svoju imovinu! Nadamo se da će projekt funkcionirati i da će služiti našim mještanima koji nisu u prilici učlaniti se u knjižnicu - kaže ravnateljica Ivana Jurić.
Prvo otvorenje kućice-knjižnice bilo je na Kladavcu, naselju sedam kilometara udaljenom od općinskog središta. Ondje je 2001. godine osnovano Čitalačko društvo Kladavac. Najstariji stanovnik, 85-godišnji Anto Markanović-Amidža, obećao je pročitati bar jednu od ponuđenih knjiga.
Prva čitaonica u Babinoj Gredi osnovana je davne 1907. godine, a riječ je o Hrvatskoj čitaonici u Čevatovu, dok je najmlađa sagrađena prije nekoliko godina u Savskoj ulici.
Sve su čitaonice, prema kojima je Babina Greda jedinstven primjer u Hrvatskoj, u vlasništvu Općine i Krnić smatra da upravo tu posebnost Babogredci moraju isticati, znati iskoristiti i staviti u funkciju građana, da se ne zaboravi tradicijski način života. Namjeravaju izraditi sveobuhvatni projekt nematerijalne kulturne baštine Babine Grede za EU fondove u koji će biti uključeno svih sedam čitaonica, jer to je, ističe, bogatstvo jedne sredine i jednog naroda.

Čitaonice - stoljetna tradicija
Općinski načelnik Josip Krnić ističe da su čitaonice primjer čuvanja specifične stoljetne tradicije Babine Grede. Još u prvoj polovini 20. stoljeća one su bile središta društvenog i kulturnog života u tome selu, mjesta gdje su se ljudi okupljali, družili i razmjenjivali informacije. I upravo su čitaonice početkom prošlog stoljeća iskorijenile nepismenost u Babinoj Gredi. Raspoređene su po ulicama i među mještanima su, napominje Krnić, razvile pozitivno rivalstvo. Međusobno su se natjecali tko će što bolje naučiti tradiciju, kulturu, ondje su se uvježbavala narodna kola, plesovi, svaka je imala svoje jahače koji su za pokladnog jahanja kretale ispred čitaonice.
U njima se i danas održavaju različiti sastanci, skupovi, tečajevi, savjetovanja stručnjaka kako poboljšati proizvodnju i unaprijediti život.
IZVOR

---

25-04-2017

Katica ne žali zbog odlaska u Švicarsku, ali svoju budućnost vidi u Hrvatskoj

1984. godine sam se preselila u Basel. Moj otac je bio sezonac u Švicarskoj i kad je dobio prave papire, odveo je nas troje djece i majku u Švicarsku. Mogli smo birati hoćemo li ići dalje u školu ili ćemo ići kod oca. Normalno da smo htjeli biti svi zajedno kao obitelj, a ne da mi ostanemo u Hrvatskoj, a otac bude sam u tuđem svijetu, i tako je pala odluka za odlaskom cijele obitelji iz Hrvatske - govori nam Katica Mrkonjić (48) iz Babine Grede koja je prije 33 godine svoju rodnu Slavoniju zamijenila Švicarskom.

Život u Baselu

- Grad Basel je jako lijep. Leži na tromeđi Francuske, Njemačke i Švicarske, a kroz njega teče rijeka Rajna i podijelila ga je na mali i veliki Basel. Meni se u njemu sve sviđa, a mana mu nisam ni tražila jer jednostavno volim Basel.

- Za dobiti posao u gradu je teško jer imamo puno pograničnih Nijemaca i Francuza koji žive u svojoj državi, a rade u Baselu pa je teško pronaći dobro plaćen posao. Naši ljudi ovdje najviše rade na građevini, u bolnicama, trgovinama te čišćenje i serviranje. U Baselu se nalaze Rösch i Novartis i još nekoliko velikih firmi.


- Službeni jezik u gradu je njemački s tim što Basel ima svoj dijalekt. Kad sam ja došla u Švicarsku za učenje jezika se svakako snalazilo. Učio si kako si umio i znao, a s vremenom je to bilo sve bolje. Počela sam raditi i učiti jezik sa 16 godina pa sam sve upijala kao spužva. Također sam puno naučila preko TV-a i s bratom i sestrom.

- Ja sam sa 16 godina radilla u tvornici čokolade. To sam radila do moje 19. godine, a nakon toga sam promijenila posao i počela raditi u trgovini te sam to radila do svoje 40. godine. Radila sam u raznim trgovinama kao što su EPA, MIGROS i na kraju u trgovačkom centru STÜKI. Zadnjih 6 godina radim u bolnici i tu radim sve, od serviranja do kafića pa sve do čišćenja.

Radno vrijeme je 8 sati. Od 7 sati ujutro do pola 8 navečer s dvije-tri pauze ili od 7 do 16 s pola sata pauze. Zadnjih 10 godina je jako teško mijenjati posao, a tko hoće raditi opet može pronaći ono što traži jer se gleda iskustvo, a ne izgled i Švicarci jako cijene vaš trud. Radnička prava su jako korektna i realna.

Usporedbe Švicarske s Hrvatskom

- Često uspoređujemo Hrvatsku i Švicarsku. Kod nas u Hrvatskoj je sve "lako ćemo" i ljudi su drugačiji. Ljudi su otvoreni, spremni pomoći, osjećajni i većinom obiteljski ljudi dok su Švicarci malo hladniji narod. Kod njih je točnost na prvom mjestu i što je najvažnije, oni cijene radnika i vide njegov trud. Živjeti u Švicarskoj je stvarno skupo, od stanarine do zdravstvenog osiguranja - stvarno pretjeruju s cijenama.

Birokracija je bolja u Švicarskoj. Većinom se sve rješava putem interneta ili nema redova jer dogovoriš termin i sve ide brzo i efikasno. U mnoge ustanove čak ne moraš ni ići nego te oni sami obavijeste i pošalju markiranu kuvertu da samo potpišeš i vratiš, a da ne izostaješ s posla ili tražiš slobodan dan, dok za to kod nas u Hrvatskoj treba nekih 100 papira i kad dođeš na red uvijek nedostaje još jedan papir.

Dobra odluka u prošlosti, ali planira se povratak u Hrvatsku

- Švicarci su poznati po sirevima i imaju najbolju čokoladu. Njihova kuhinja mi se ne sviđa, ali to je stvar ukusa. Švicarci se vole više voziti u vlakovima nego posjedovati automobil, nisu kao mi da sinovima čim napune 18 godina kupuju BMW ili neki bijesni automobil. U većini slučajeva im djeca žive odvojeno od roditelja, s partnerom ili prijateljima i slabo se sastaju po stanovima, više se vole nalaziti u kafićima s rodbinom ili prijateljima. Dojam je da više pažnje posvećuju kućnim ljubimcima nego ljudskom biću.

Zbog posla i zbog toga što mi djeca imaju veću mogućnost za školovanjem mi je drago što sam u prošlosti došla i ostala u Švicarskoj. Godišnje idemo 5 tjedana u Hrvatsku, a budućnost vidim u svojoj Hrvatskoj jer ja je volim bez obzira na sve i srce vuče tamo gdje si rođen, a to je HRVATSKA - zaključuje Katica.
IZVOR

---

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 [33] 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 > >>