Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (582)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 [4] 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 > >>

15-06-2023

Žele graditi dom za starije, ali i za nezbrinutu djecu


Kao odgovor na potrebe starijeg stanovništva Općina Babina Greda odlučila je krenuti u pripreme za gradnju doma za starije, koji će, doznajemo od načelnika Josipa Krnića, nuditi smještaj za 122 osobe. Bit će moderno opremljen i pružati najbolje usluge korisnicima treće životne dobi. Prostirat će se na 4200 kvadrata, na tri etaže, a riječ je o pasivnoj kući, koja je danas u svijetu vodeći standard u energetski štedljivoj gradnji.


Imat će 30 jednokrevetnih i pet trokrevetnih soba, ostale su dvokrevetne te će nuditi brojne sadržaje, restoran, prostor za (hidro)masaže i sve ostalo potrebno za kvalitetan i što ugodniji boravak korisnika. Krnić napominje da to neće biti klasnični starački dom, jer svojim će korisnicima pružati više. Neće biti namijenjen samo mještanima Babine Grede. Bit će omogućen i dnevni boravak za sve zainteresirane umirovljenike, i iz okolnih naselja, ondje će moći provoditi vrijeme, družiti se, objedovati, sudjelovati u raznim aktivnostima, radionicama...

"Izradili smo idejno rješenje, 3D vizualizaciju, i točno se zna kako će svaka soba i sve drugo izgledati. Imamo osigurano zemljište u Ulici Josipa Blažekovića, oko 150 metara od centra sela, iza doma kulture. Nakon izrade projektne dokumentacije slijedi ishođenje građevinske dozvole i rješavanje financiranja", kaže Krnić. Imaju nekoliko opcija, ako ne bude mogućnosti povlačenja europskih sredstava, tražit će privatno partnerstvo. Napominje da je dosta Babogredaca na privremenom radu u inozemstvu, rade na sličnim poslovima i nije isključeno da se i oni uključe u samu gradnju. Sve će, napominje, ići svojim tijekom, a cijelu će projektnu koncepciju predstaviti Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, i vjeruju da će dobiti zeleno svjetlo za gradnju doma i za osnivanje ustanove.

"Želimo podići kvalitetu života starijeg stanovništva, omogućiti mu smještaj, jer svi znamo da su postojeći domovi prebukirani. Želimo im omogućiti adekvatnu skrb, što bolje uvjete boravka i dostojan život u starosti jer oni to zaslužuju. I zato je potrebno prilagoditi sadržaje i usluge, kako bi se zadovoljile njihove životne potrebe", kaže Krnić. A resornom će ministarstvu predstaviti i projekt izgradnje doma za nezbrinutu, odnosno djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, koji namjeravaju sagraditi uz dom za starije jer vjeruju da bi se odlično dopunjavali. Osnovna je ideja, objasnio je, da djeca bez roditelja dobiju svoga "skrbnika", didu ili baku, da imaju osjećaj pripadnosti, a korisnici doma za starije koji su u boljem zdravstvenom stanju imali bi osjećaj da imaju unuka, što bi im zasigurno puno značilo i obogatilo život. Zajedno bi mogli nedjeljom ručati, provoditi vrijeme i ostvarila bi se pozitivna sinergija, na dobrobit i jednih i drugih.

Mještani Babine Grede ne kriju zadovoljstvo i pozdravljaju hvalevrijedan potez općinske vlasti, dajući punu potporu načelniku i suradnicima jer su projekti na kojima rade itekako potrebni i vrijedni za cijelu lokalnu zajednicu.

ZA OKO 70 DJECE
Kapacitet doma za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi trebao bi biti oko 70 mjesta. A da polovina njih, kaže Krnić, ostane u Babinoj Gredi, poboljšat će demografsku sliku i općina će dobiti nove mlade ljude, koji su joj itekako potrebni zbog ubrzanog gospodarskog razvoja.
IZVOR

03-05-2023

Uskoro bi im mogli dolaziti i kruzeri, a ponose se što je veliki hrvatski umjetnik ovdje napisao prvu pjesmu svojoj supruzi


Kad automobilom uđete u Babinu Gredu, naselje u Vukovarsko-srijemskoj županiji, čini vam se kako se vozite cijelu vječnost a da ste i dalje u naselju i ne nazire se izlaz. Kuće koje nisu u samome centru prorijeđene su, a između njih su i plodne obradive površine. U prilog tome govori i da je Babina Greda katastarski najveća općina u Republici Hrvatskoj, koja se prostire na 8002 hektara. Samim tim ovo pitomo slavonsko selo ima što pokazati turistima i putnicima namjernicima.


Inače, prvi se put Babina Greda u dokumentima spominje 1506. godine i to pod nazivom Babagerenda. Postoje zapisi i da se kmetsko naselje, ali pod nazivom Gerenda, spominje već oko 1200. godine i ono je bilo u posjedu mađarske plemićke obitelji Botoš. Kako god, otkako se počela spominjati Babina Greda je naselje koje polako, ali sigurno raste i napreduje. Usporedo se razvija i turistička ponuda, koja je iz godine u godinu sve bogatija i raznolikija. Jedna od posebnosti turističke ponude Babine Grede svakako su nekadašnja stara imanja, koja se nazivaju stanovi, a koja su pretvorena u turistički proizvod.

– Stanova je nekad bilo jako puno u Babinoj Gredi, ali su s vremenom gotovo nestali. Posljednjih se godina vraćaju. Trenutačno je aktivno desetak stanova u Babinoj Gredi, a ima naznaka da će se uređivati i neki novi jer ljudi žele svoju imovinu, koja je bila pomalo ostavljena sa strane, obnoviti i privesti svrsi – kaže Vesna Knežević, vlasnica stana Knežević.

I njen je stan tipičan primjer nekadašnjeg stana koji karakterizira više prostorija koje su mještani nekada koristili za razne svrhe. Središnji dio je kuća, gdje je obitelj Knežević uredila apartman "Orljak", a okolo su nekada bila razna spremišta, staje, svinjara, krečana, sojenica, bunar… Sve je okruženo s puno zelenila i već na prvi pogled sve to što se vidi opušta. I unutrašnjost apartmana uređena je na sličan način. Unutra je i niz komada namještaja kakav se nekada koristio, ali tu su i neki suvremeni komadi, poput televizora i klima-uređaja, bez kojih se danas ne može zamisliti svakodnevni život.

– Suprug i ja još smo 2004. godine, i to kao cura i dečko, otišli u Zagreb s planom da u njemu nastavimo živjeti. Međutim, tri godine poslije smo se vratili jer nismo mogli izdržati svu onu gradsku vrevu, gužvu, užurbanost… Sve toga u Babinoj Gredi nema. Ovdje mi najviše paše ta opuštenost i činjenica da nema nikakve strke. To je nešto neprocjenjivo – kaže Knežević.

Uza sve to, stan je prilika i da se pobjegne od svakodnevnih obveza i opusti u radu okruženim nestvarnim zelenilom. U dogovoru s vlasnicima stanova možete raditi u polju, brati šljive, voziti se zapregom, ispeći rakiju ili se pak okušati u jahanju babogredskog lipicanca. Pri tome u Babinoj Gredi ne manjka ni zabave jer je naselje postalo poznato po nizu manifestacija koje iz godine u godinu okupljaju sve veći broj građana. Tu su manifestacije poput "Nema sela nad Babine Grede", "Konji bijelci", "Bećar fest", "Stanarski susreti", pokladna jahanja…


Njezino visočanstvo kobasica ovdje ima svoj viteški red, drži svjetski rekord i ima svoj muzej
Ne smije se zaboraviti ni Interpretacijski centar u kojemu se kroz interaktivni postav može doznati više o kulturnom nasljeđu i kako se nekada živjelo na tim prostorima. Kada govore o svome naselju, mještani uvijek rado spominju i činjenicu da je upravo u Babinoj Gredi Dragutin Tadijanović napisao prvu pjesmu svojoj supruzi.

Predsjednik Milanović na otvorenju Bećarfesta u Babinoj Gredi
12.06.2022., Babina Greda - Predsjednik Republike sudjelovao je na otvorenju 10. Becarfest-a, festivala becarca Slavonije, Baranje i Srijema, koji se odrzava u sklopu trodnevne manifestacije "Nema sela nad Babine Grede". Photo:
Očekuju i kruzere

Ipak, turistička ponuda Babine Grede raste i dalje. Među ostalim, u planu je gradnja hotela s 12 soba, kušaonicom sira, rakije i kulena te vrhunskom kuhinjom koja će svoju ponudu prilagođavati godišnjim dobima i proizvodima koji se tada ubiru. U planu je na obali Save graditi i pristan gdje će moći pristati riječni putnički kruzeri. U ponudi će biti i plovilo koje će se moći koristiti za vožnju i razgledanje obala Save, pecanje i uživanje na vodi.

– Puno se radi i puno toga planira. Za nekoliko godina turistička ponuda Babine Grede bit će puno sadržajnija i kvalitetnija – zaključila je Knežević.

OCJENE

Urednost, izgled mjesta, čistoća, okoliš: 9

Gostoljubivost i susretljivost: 10

Kvaliteta i raznolikost smještaja: 7

Sadržaji za djecu: 8

Biciklističke staze; rekreativni sadržaji: 8

Pješačke staze i šetnice: 8

Kulturni sadržaji: 8

Izletišta: 8

Autohtonost: 8

Opći dojam: 9

Ukupna ocjena: 83


IZVOR

28-03-2023

Policija traga za vozačem koji je u Babinoj Gredi udario biciklistu i udaljio se bez zaustavljanja!


Sinoć, 27. ožujka, u 21.15 sati policijskim službenicima Postaje granične policije Županja dojavljeno je da se u Babinoj Gredi dogodila prometna nesreća s ozlijeđenom osobom.

Očevidom je utvrđeno kako je oko 21.10 sati nepoznati vozač, krećući se osobnim automobilom Ulicom Mijata Stojanovića, uslijed neprilagođene brzine kretanja, udario u zadnji kotač neosvijetljenog bicikla kojim je bez reflektirajućeg prsluka upravljao 69-godišnjak iz Babine Grede.

Od siline udara, biciklist je odbačen u odvodni kanal, a vozač osobnog automobila se bez zaustavljanja udaljio s mjesta prometne nesreće. Ozlijeđenom biciklisti pružena je hitna medicinska pomoć u OŽB Vinkovci, gdje je utvrđeno kako je teže ozlijeđen.

Policijski službenici poduzimaju mjere traganja za vozačem i vozilom.
IZVOR

03-03-2023

Započela geotermalna istraživanja u Babinoj Gredi


Desetljećima unazad govori se o velikim kapacitetima geotermalnih voda na području Babine Grede koja su do sada ostala neiskorištena. Poslije svih tih desetljeća samo priče konačno je započeo projekt istraživanja i eksploatacije izvora geotermalnih voda u Babinoj Gredi. Prema riječima načelnika Općine Babina Greda Josipa Krnića trenutno se utvrđuju zalihe termalne vode kao i temperatura vode na prvoj bušotini i to na dubini od 2.200 metara.

- Do 2025. godine u planu je bušenje još četiri nove bušotine i to na dubini od 3.700 metara kao i dobivanje građevinske dozvole za izgradnju najveće geotermalne elektrane u Hrvatskoj. Riječ je o prirodnom bogatstvu velike izdašnosti i visoke energetske kvalitete – rekao je Krnić.

ALTERNATIVNI IZVORI
Hrvatska planira podići udio obnovljivih izvora energije, u pripremi nova Uredba
Najavio je kako će se dobivena geotermalna energija moći koristiti za elektranu, prerađivačku industriju, sušare, hladnjaču, stakleničku proizvodnju, uzgoj slatkovodne ribe, toplice… Istakao je kako se radi o neprocjenjivom potencijalu za privlačenje ulaganja koji će otvoriti brojne mogućnosti i brojna nova radna mjesta. U planu je i izgradnju toplovoda do svakog kućanstva u općini kao i solarnih panela.
IZVOR

02-03-2023

Ivan Vuković, najhrabriji šef kuhinje


Dok mu je tlo pod nogama podrhtavalo, volonter Ivan Vuković u kampu u turskom Hatayu za hrvatsku ekipu spasilaca i novinare kuhao je tople obroke. Iskustvo je to koje neće nikada zaboraviti. Kada je čuo da u Tursku kreće hrvatski tim koji treba kuhara odmah se javio.

- U trenutku kad se pojavila potreba za odlazak u Tursku u cijeloj Hrvatskoj nije se mogao naći nitko tko bi išao kuhati za našu interventnu jedinicu. Pojavio se čovjek iz Babine Grede koji je volonter, kaže Draško Nemetz iz Crvenog križa grada Županje.

Ivan se prisjeća kako je mislio da se radi o vježbi, jer nije uopće znao da je bio potres u Turskoj. Ponio je, kaže, odjeću, čizme i dva najoštrija noža. Dolazak u kamp itekako ga je potresao.

- Jako strašno, jako loše. Ima kuća koje stoje, ali ima dosta srušenih do temelja. Ljudi su po ulici, krš je po ulici, plače se, dodaje.

Angelina Raguž, kuharica u Gradskom društvu Crvenog križa Županja pratila je vijesti i strepjela. Drago joj je, kaže - da u Županji postoji tako dobar i human volonter. Jer Ivanu je to bio prvi krizni teren u volonterskom stažu.

- Ivana mi već poznajemo kao kuhara, bez obzira što to njemu ne piše u radnoj knjižici. Sudjelovao je u našim terenskim vježbama. Očito da ima dobre vještine s ljudima, zna se snaći u novonastalim okolnostima. Osim toga - svatko voli kuhara u takvoj situaciji, kaže glasnogovornica Hrvatskog Crvenog križa Katarina Zorić.

Iako shrvan tugom, u strahu od novog potresa Ivan je prvi ustajao i zadnji lijegao. Njegova variva i topli čajevi brojne spasilačke ekipe ugrijali su i okrijepili.
IZVOR

<< < 1 2 3 [4] 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 > >>