Online novosti (565)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 [48] 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 > >>

14-02-2014

Željko je bio najniži Hrvat, ali srce mu je bilo veliko kao kuća

Babina Greda oprostila se od najdražeg sumještanina Željka Biškića (43), koji je sa 100 centimetara visine bio najniži u selu, ali i cijeloj Hrvatskoj.

- Posljednjih mjesec dana žalio se na bolove u prsima i završio je u bolnici. Nakon tri dana stalo mu je srce - rekla je uplakano njegova skrbnica Marija Džoić. No selo ga nikad neće zaboraviti, a ni mi.

Patuljasta rasta, ali velika srca, Željko je svojom vedrinom lako osvajao simpatije svih koji su ga upoznali. Nikad se nije žalio zbog svoje visine i uvijek se prilagođavao životu “velikih”.

- Moji pokojni roditelji bili su normalnog rasta, kao i dva brata i sestra. Samo sam ja rođen kao patuljak. Zapravo sam imao distrofiju kostiju, koja je zaustavila moj rast. Dok sam bio dijete, u selu je bilo još nekoliko ljudi patuljasta rasta, ali mi obično ne živimo dugo, pa sam ja ostao jedini - kazao nam je Željko kad smo posljednji put, prije dvije godine, razgovarali s njim. Tada je Željko gurao dječji bicikl s jednim pomoćnim kotačem, koji su mu prijatelji darovali da se lakše kreće selom, i pričao nam je o tome kako je biti patuljak.

Nije dočekao da mu vrate kolica

Imao je problema s nogama, koje su ga boljele, i zbog toga je od općine i raznih udruga dobio na dar električna kolica, no ona su se pokvarila, pa je Željko ostao bez prijevoznog sredstva. Molio je za pomoć, da mu kolica poprave i vrate, no to nije dočekao.

- Živim od male mirovine, pa mi ne ostane puno nakon što platim režije. O meni se brine skrbnica, koja mi kuha i pere. Braća i sestre žive u Njemačkoj i Australiji, no s njima nisam puno u kontaktu. Osim kolica, volio bih imati kadu i WC u kući, da ne moram izlaziti van noću. Osim toga, ne trebam posebne tretmane. Sve je u mojoj kući normalne veličine, nemam posebne stolce ni krevet. Ali baš mi nedostaje kupaonica - maštao je tad skromni Željko o svom malom luksuzu. Iako je bio zbrinut, Željko je cijeli život nešto radio. Hranio je kokoši, patke i svinje.

- Svinje i ja gledali smo se oči u oči, ali se uvijek znalo tko je gazda - šalio se. Nikad nije imao ženu.

- Volim ih pogledati, s njima razgovarati, ali nikad nisam našao neku s kojom bih ostao. Nije to ipak za mene - priznao nam je Željko. Nažalost, najveće želje nikad mu se nisu ispunile.
IZVOR

---

22-01-2014

Uz proizvodnju sira krenuo u ekouzgoj crne slavonske svinje

Vrlo je teško u Hrvatskoj danas biti poduzetnik i zapošljavati 20 ljudi kada iza tebe baš nitko ne stoji. U tako neuređenom društvu i sve većoj presiji koju je nemoguće izdržati očito je najbolje ne trošiti ni trud ni vrijeme ni ulagati novac jer od svega toga na kraju imate samo gomilu problema - razočaran je vlasnik mini mljekarne Družba iz Babine Grede, Pavo Barić. Prije 19 godina odlučio se vratiti iz Njemačke u svoje rodno selo i ušteđevinu uložiti u obiteljski pogon za preradu mlijeka i proizvodnju polutvrdog i tvrdog sira prema tradicionalnoj recepturi tog slavonskog kraja. Sirevi kao što su Kladavčanka, Pini, Baća, Bakin i Bakin dimljeni te svježi sir danas su poznati na policama trgovačkih lanaca diljem Hrvatske zbog svoje izvorne kvalitete, okusa i mirisa na izvorno domaće, bez konzervansa i raznih kemijskih dodataka. Od kooperanata dnevno otkupljuje i prerađuje šest tisuća litara mlijeka i godišnje proizvede 300 tona sira. Zbog skupe proizvodnje i neisplativosti odustalo se od proizvodnje jogurta i vrhnja. Za kilogram sira potroši oko deset litara mlijeka. Račun je, kaže, jasan, ali problem nastaje negdje na putu između proizvođača i krajnjeg potrošača. Primjerice, sir Pini Barić prodaje po cijeni od 33 kune za kilogram, a potrošači ga u trgovinama plaćaju gotovo sedamdeset kuna, iz čega proizlazi da proizvodnja mlijeka i prerada mliječnih proizvoda vrijede manje nego distribucija i stavljanje tih mliječnih proizvoda na police trgovina.

– Država bi trebala tu uvesti reda i regulirati previsoke trgovačke marže jer kako je moguće da radnik u Njemačkoj košta pet puta više nego kod nas, a roba im je 40 posto jeftinija? Jake i uređene zemlje potiču svoju proizvodnju, a kod nas je sve više guše - upozorava Barić.

Prije dvije godine upustio se u posao s jednom poznatom slovenskom tvrtkom koja je otkupila cjelokupnu petogodišnju proizvodnju sira, ali je suradnja prekinuta. Zbog preuzete, a neplaćene robe, Družba je prisiljena svoja potraživanja od milijun kuna naplatiti sudskim putem. Kao najveći problem Barić ističe nelojalnu konkurenciju i dampinške cijene, koje opterećuju domaće prerađivače mlijeka.

- Najviše nas guši prevelik uvoz, a ako se on nastavi dosadašnjim intenzitetom, proizvodnja u Hrvatskoj bit će potpuno uništena i domaći proizvođači jednostavno će nestati – uvjeren je.

Upozorava da se europske zemlje rješavaju loše robe plasirajući je na hrvatsko tržište koje je, kaže, zatrpano tuđim smećem, a domaći i kvalitetni proizvodi bačeni su u drugi plan. Primjerice, kilogram sira prodaju za samo 2,10 eura, a i njima je, napominje, za proizvodnju kilograma sira potrebno također 10 litara mlijeka, ali zemlje iz kojih uvozimo daju poticaje svojim proizvođačima za izvoz takvih proizvoda.

Unatoč svim poteškoćama, ovaj babogredski poduzetnik ide naprijed, ne želi se predati ni odustati od posla u koji je dao sebe i svoju obitelj. Tijekom godina nailazio je, kaže, na brojne probleme, no uvijek je pronalazio izlaz i iz nekada naizgled nerješivih situacija. Otvorio je i nekoliko vlastitih prodavaonica, od kojih su dvije u Splitu. A odlučio se okušati i u proizvodnji mesa i mesnih prerađevine od autohtone crne slavonske pasmine svinja. Trenutačno u Babinoj Gredi ima 50 krmača i oko 300 svinja u ekouzgoju na otvorenom, a kulen, kulenova seka, kobasica, čvarci i mast kojima je obogatio ponudu u prodavaonicama u Zagrebu i Splitu vrlo su traženi i prepoznati po svojoj kvaliteti.
IZVOR

---

23-12-2013

Elektrana u Babinoj Gredi

U Babinoj je Gredi otvoreno gradilište najveće kongeneracijske elektrane kapaciteta 9,7 MW na drvnu sječku u Hrvatskoj, a u projektu sudjeluju Hrvatska, Turska i Finska. Početak radova presjecanjem vrpce označio je predsjednik Ivo Josipović.

Našalivši se da je Djed Mraz donio najbolji mogući dar - nova ulaganja i radna mjesta, predsjednik je ocijenio da je ta investicija znak optimizma i primjer drugim investitorima. Dodao je kako se nada da investitori ubuduće neće morati čekati tri godine za realizaciju projekta.

"Riječ je o vrlo značajnom ulaganju, ulaganju omogućenom sinergijskim djelovanje Vlade, Vukovarsko-srijemske županije i općine Babine Grede koje ukazuje da se zajedničkim radom mogu učiniti dobre stvari" izjavio je predsjednik Josipović, izražavajući zadovoljstvo činjenicom da je iza tog projekta i vizija mnogih drugih projekata. Ukupna vrijednost je 80 milijuna eura, a kapacitet od 9,7 megawatta bit će dostatan za opskrbu električnom energijom čak polovice Vukovarsko-srijemske županije. Kako je to poljoprivredni kraj osobito će važna biti i provedba druge faze projekta u sklopu koje će se izgraditi staklenici i hladnjača. Bit će zaposleno 200 ljudi.

Nositelj projekta je tvrtka Uni Wiridas u kojoj surađuju hrvatski i turski partneri, a izvođač radova finsko poduzeće MW Power. Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora dugoročno će doprinijeti održivom razvoju cjelokupnog hrvatskog elektroenergetskog sustava, rekao je među ostalim turski partner Erhan Ozil te dodao: "Svi znamo koliko su važni obnovljivi izvori energije. Oni su jedino održivi, to je čista energija, energija koju si možemo priuštiti, nacionalno blago. Hrvatska je blagoslovljena suncem i biomasom, 50 posto hrvatskog teritorija prekriveno je šumama, što čini šansu za obnovljivu energiju još većom", rekao je Ozil.

Ovo postrojenje dobar je primjer finalizacije proizvodnje i pokazuje kako prirodni resurs možemo staviti u funkciju razvoja Babine Grede, ali i Vukovarsko srijemske županije te Hrvatske, izjavio je načelnik te općine Josip Krnić. Ponosan zbog realizacije projekta koji će značajno doprinijeti razvoju poljoprivrede u tom kraju je i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina koji će ovom prigodom i obećao kako će se stvaranjem povoljnijih uvjeta za poduzetnike otvarati mogućnosti za nove greenfield investicije u Hrvatskoj.
IZVOR

---

18-12-2013

Delegacije općina Babina Greda, Jagodnjak i Semeljci u radnom posjetu Bruxellesu

Na poziv zastupnice Biljane Borzan, predstavnici općina Babina Greda, Jagodnjak i Semeljci sudjelovali su u radu Odbora regija i posjetili Europski parlament u Bruxellesu

U protekla dva mjeseca zastupnica u Europskom parlamentu, Biljana Borzan, posjetila je nekoliko općina s područja Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, razgovarajući s predstavnicima lokalnih vlasti o njihovim planovima razvoja, za čiju se pomoć u realizaciji očekuje potpora sredstava iz fondova EU.

Kako bi se što kvalitetnije upoznali s funkcioniranjem odgovarajućih tijela Europskog parlamenta, ali i nekih drugih europskih institucija, zastupnica Borzan organizirala je dvodnevno studijsko putovanje u Bruxelles za čelnike i njihove suradnike iz općina Babina Greda, Jagodnjak i Semeljci.

Načelnici Josip Krnić (Babina Greda), Anđelko Balaban (Jagodnjak) i Grga Lončarević (Semeljci) su u utorak, 17. prosinca, nazočili sjednici Odbora regija i predstavnika Europske komisije, na kojoj se raspravljalo na temu "Kohezijska politika 2014-2020 - od programiranja do implementacije ". Načelnici općina i njihovi suradnici tom su prigodom mogli čuti raspravu o tome kako povećati apsorpciju sredstava iz strukturnih i razvojnih fondova.

U srijedu, 18. prosinca, nazočili su sjednici Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta. Osim toga, predstavnici ovih općina upoznati su s načinom rada i odlučivanja u tijelima Europskog parlamenta.

Na kraju posjeta Europskom parlamentu, na sastanku sa zastupnicom Borzan, načelnici su se pohvalno izrazili o takvom neposrednom kontaktu europarlamentarne zastupnice, uz želju da se takva neposredna razmjena korisnih informacija o mogućnostima apliciranja na sredstva EU, kao i o pripremi i izradi konkretnih projekata, razvija u na domaćoj, državnoj razini. To je svakako najbolji način da Hrvatska u cjelini, a time i jedinice lokalne uprave i samouprave, što je moguće više iskoriste europska sredstva namijenjena upravo lokalnom i regionalnom razvoju.

- Stalno treba ponavljati i podsjećati na činjenicu kako Europski fond za regionalni razvoj raspolaže s 325 milijardi eura u razdoblju od 2014. do 2012. godine. To je najjači instrument kohezijske politike EU kojom se želi premostiti i smanjiti ogromne razlike među najbogatijim i najsiromašnijim regijama, što je dio sveobuhvatne europske strategije za prevladavanje ekonomske, socijalne i teritorijalne nejednakosti. Ogroman prirodni, tehnički i ljudski potencijal Slavonije i Baranje potrebno je iskoristiti i usmjeriti u razvoj, a to nije moguće bez dodatnog ulaganja. Bude li povlačenje sredstava iz ovog Fonda zadovoljavajuće, od nacionalne do lokalne razine, ne sumnjam da će naši ljudi vrlo brzo osjetiti i konkretne koristi članstva u Europskoj uniji – objasnila je zastupnica Borzan, zahvaljujući predstavnicima ovih općina, koji se dobili priliku neposredno se upoznati s funkcioniranjem Europskog parlamenta i Odbora regija.
IZVOR

---

05-12-2013

Za neke barbarski i nehuman čin, za njih ciklus života

Kada voda u kotlovima proključa, a gazdarica donese domaću rakiju, svatko zna što mu je činiti jer tako počinje svaka tradicionalna slavonska svinjokolja. Kod Iliševićevih u Babinoj Gredi za nju je rezerviran početak prosinca. I tako već godinama. Ovoga puta bogatija nego ikad prije. Šest je bravaca, svinja namijenih za klanje. I sve jedan teži od drugoga.

'Ja sam čuo od mesara koliko je bubreg težak, toliko je i svinjče teško. Da li je istina ili nije, ja ne znam' kaže gazda Iva. Ali kada je vaga pokazala 280 grama, u metodu više nitko nije sumnjao.

Za neke barbarski i nehuman čin, za njih ciklus života. 'Normalno da nam je svega žao, ali to je bit života. Prirodno ili neprirodno, ali odavno je to bilo. Kako idu lovci u lov, ubijaju jelene, ubijaju divlje svinje, tako isto i mi radimo. Da bi preživjeli, šta drugo je li' kaže Ivan. Kad nestane svinjokolje, nestat će i njih, uvjereni su Slavonci. Jer jedino im je to još ostalo. Jedino što ih veseli.

Za dobar je kulin, kobasice i šunku ključno dobro meso. 'Ako je starija svinja, kvalitetnije je meso. Ako je mlađa svinja tumače da je vodenije meso, da više otpadne toga, a starija svinja, zrelije je meso pa ostane više za sušenje' objašnjava jedan od Ivanovih susjeda koji je došao pomoći oko svinjokolje. Takav je običaj i dolazak u svinjokolju susjedu se nikada ne naplaćuje.

Ono od čega nama cure sline, njima dosadi već nakon deset dana. Seljačka hrana danas je delicija koju ćete u gradu skupo platiti. 'Trinaest kuna je kod nas kila živog, a čvarak je po 120 kuna. To je onda previše.' objašnjava Marinko Majić i kaže, kod njih se na selu najbolji čvarci prodaju već za dvadesetak kuna. Hoće li biti hrskavi ili masniji, ovisi isključivo o tome koliko majstor stisne cjedilo i koliko masti iz njih iscuri dok su još vrući.

Posao oko svinjokolje strogo je podijeljen i dobro se zna što rade muškarci, a što žene. One su u kući, oko hrane i kuhane rakije, a izlaze jedino kada se peru crijeva. Nešto na što bi malo koja gradska cura bila spremna. Ali ni sve na selu to ne rade. 'Koje su trudnice, ne smiju prat crijeva da ne bi dijete bilo kontra. Tako kaže stari svijet' uz smijeh će gazdarica Manda. Bapske priče ili ne, u Babinoj Gredi drži se do običaja i tradicije. Ali i recepture pa se za dobar kulin, kako oni kažu, u meso obavezno mora dodati i malo šećera.

Zašto se dodaje šećer i kako izgleda tradicionalna slavonska svinjokolja, pogledajte u prilogu!
IZVOR

---

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 [48] 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 > >>