Online novosti (591)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 [51] 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 > >>

18-12-2013

Delegacije općina Babina Greda, Jagodnjak i Semeljci u radnom posjetu Bruxellesu

Na poziv zastupnice Biljane Borzan, predstavnici općina Babina Greda, Jagodnjak i Semeljci sudjelovali su u radu Odbora regija i posjetili Europski parlament u Bruxellesu

U protekla dva mjeseca zastupnica u Europskom parlamentu, Biljana Borzan, posjetila je nekoliko općina s područja Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, razgovarajući s predstavnicima lokalnih vlasti o njihovim planovima razvoja, za čiju se pomoć u realizaciji očekuje potpora sredstava iz fondova EU.

Kako bi se što kvalitetnije upoznali s funkcioniranjem odgovarajućih tijela Europskog parlamenta, ali i nekih drugih europskih institucija, zastupnica Borzan organizirala je dvodnevno studijsko putovanje u Bruxelles za čelnike i njihove suradnike iz općina Babina Greda, Jagodnjak i Semeljci.

Načelnici Josip Krnić (Babina Greda), Anđelko Balaban (Jagodnjak) i Grga Lončarević (Semeljci) su u utorak, 17. prosinca, nazočili sjednici Odbora regija i predstavnika Europske komisije, na kojoj se raspravljalo na temu "Kohezijska politika 2014-2020 - od programiranja do implementacije ". Načelnici općina i njihovi suradnici tom su prigodom mogli čuti raspravu o tome kako povećati apsorpciju sredstava iz strukturnih i razvojnih fondova.

U srijedu, 18. prosinca, nazočili su sjednici Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta. Osim toga, predstavnici ovih općina upoznati su s načinom rada i odlučivanja u tijelima Europskog parlamenta.

Na kraju posjeta Europskom parlamentu, na sastanku sa zastupnicom Borzan, načelnici su se pohvalno izrazili o takvom neposrednom kontaktu europarlamentarne zastupnice, uz želju da se takva neposredna razmjena korisnih informacija o mogućnostima apliciranja na sredstva EU, kao i o pripremi i izradi konkretnih projekata, razvija u na domaćoj, državnoj razini. To je svakako najbolji način da Hrvatska u cjelini, a time i jedinice lokalne uprave i samouprave, što je moguće više iskoriste europska sredstva namijenjena upravo lokalnom i regionalnom razvoju.

- Stalno treba ponavljati i podsjećati na činjenicu kako Europski fond za regionalni razvoj raspolaže s 325 milijardi eura u razdoblju od 2014. do 2012. godine. To je najjači instrument kohezijske politike EU kojom se želi premostiti i smanjiti ogromne razlike među najbogatijim i najsiromašnijim regijama, što je dio sveobuhvatne europske strategije za prevladavanje ekonomske, socijalne i teritorijalne nejednakosti. Ogroman prirodni, tehnički i ljudski potencijal Slavonije i Baranje potrebno je iskoristiti i usmjeriti u razvoj, a to nije moguće bez dodatnog ulaganja. Bude li povlačenje sredstava iz ovog Fonda zadovoljavajuće, od nacionalne do lokalne razine, ne sumnjam da će naši ljudi vrlo brzo osjetiti i konkretne koristi članstva u Europskoj uniji – objasnila je zastupnica Borzan, zahvaljujući predstavnicima ovih općina, koji se dobili priliku neposredno se upoznati s funkcioniranjem Europskog parlamenta i Odbora regija.
IZVOR

---

05-12-2013

Za neke barbarski i nehuman čin, za njih ciklus života

Kada voda u kotlovima proključa, a gazdarica donese domaću rakiju, svatko zna što mu je činiti jer tako počinje svaka tradicionalna slavonska svinjokolja. Kod Iliševićevih u Babinoj Gredi za nju je rezerviran početak prosinca. I tako već godinama. Ovoga puta bogatija nego ikad prije. Šest je bravaca, svinja namijenih za klanje. I sve jedan teži od drugoga.

'Ja sam čuo od mesara koliko je bubreg težak, toliko je i svinjče teško. Da li je istina ili nije, ja ne znam' kaže gazda Iva. Ali kada je vaga pokazala 280 grama, u metodu više nitko nije sumnjao.

Za neke barbarski i nehuman čin, za njih ciklus života. 'Normalno da nam je svega žao, ali to je bit života. Prirodno ili neprirodno, ali odavno je to bilo. Kako idu lovci u lov, ubijaju jelene, ubijaju divlje svinje, tako isto i mi radimo. Da bi preživjeli, šta drugo je li' kaže Ivan. Kad nestane svinjokolje, nestat će i njih, uvjereni su Slavonci. Jer jedino im je to još ostalo. Jedino što ih veseli.

Za dobar je kulin, kobasice i šunku ključno dobro meso. 'Ako je starija svinja, kvalitetnije je meso. Ako je mlađa svinja tumače da je vodenije meso, da više otpadne toga, a starija svinja, zrelije je meso pa ostane više za sušenje' objašnjava jedan od Ivanovih susjeda koji je došao pomoći oko svinjokolje. Takav je običaj i dolazak u svinjokolju susjedu se nikada ne naplaćuje.

Ono od čega nama cure sline, njima dosadi već nakon deset dana. Seljačka hrana danas je delicija koju ćete u gradu skupo platiti. 'Trinaest kuna je kod nas kila živog, a čvarak je po 120 kuna. To je onda previše.' objašnjava Marinko Majić i kaže, kod njih se na selu najbolji čvarci prodaju već za dvadesetak kuna. Hoće li biti hrskavi ili masniji, ovisi isključivo o tome koliko majstor stisne cjedilo i koliko masti iz njih iscuri dok su još vrući.

Posao oko svinjokolje strogo je podijeljen i dobro se zna što rade muškarci, a što žene. One su u kući, oko hrane i kuhane rakije, a izlaze jedino kada se peru crijeva. Nešto na što bi malo koja gradska cura bila spremna. Ali ni sve na selu to ne rade. 'Koje su trudnice, ne smiju prat crijeva da ne bi dijete bilo kontra. Tako kaže stari svijet' uz smijeh će gazdarica Manda. Bapske priče ili ne, u Babinoj Gredi drži se do običaja i tradicije. Ali i recepture pa se za dobar kulin, kako oni kažu, u meso obavezno mora dodati i malo šećera.

Zašto se dodaje šećer i kako izgleda tradicionalna slavonska svinjokolja, pogledajte u prilogu!
IZVOR

---

28-11-2013

Planuo bus s učenicima, veliku buktinju uspio je ugasiti vozač

Nismo ni izašli iz sela kad je vozač viknuo da moramo stati jer se nešto u motoru zapalilo. Izletili smo svi iz autobusa i odmaknuli se, a on je pošao gasiti požar koji se već dobro rasplamsao. Gorilo je nešto na samom kraju autobusa, kod motora. Bilo nas je oko 15-20 putnika. Vozač je požar pokušavao ugasiti sa aparatom za gašenje. Nije mu uspijevalo. Ljudi su izašli iz susjednih kuća i donijeli kante sa vodom pa su tako ugasili požar. Ubrzo su došli i vatrogasci koji su dovršili posao, a nas je u Vinkovce odvezao drugi autobus, rekli su nam učenici.

U srijedu u 6.45 sati na relaciji Babina Greda - VInkovci zapalio se školski autobus prijevozničke tvrtke Polet Vinkovci.

Učenici su revoltirani jer ih taj isti bus već godinama vozi na toj relaciji, a radi se o veoma starom autobusu kojemu često uopće ne radi grijanje tijekom zime.

- Do Vinkovaca se vozimo 40 minuta i to je duga relacija. Kad ne radi grijanje, a to je često, dođemo u školu posve smrznuti, kao da smo pješačili. Sramota je u čemu se vozimo i zapravo je pravo čudo što se češće ne događaju ovakve nesreće - kažu učenici.

- Na autobusu se zapalilo grijanje. Po našim informacijama vozač je sam ugasio požar koji nije bio tako opasan. Učenicima koji su zakasnili na nastavu poslali smo ispričnice u škole - kažu u tvrtki Polet Vinkovci.
IZVOR

---

02-11-2013

Županija i Babina Greda očekuju da bi mogli privući 300 milijuna eura ulaganja

Energija je danas bogatstvo, voda je mnogo jeftinija od plina i sretni smo što nam je Bog podario geotermalno izvorište i prirodno bogatstvo koje je neprocjenjiv potencijal za razvoj, privlačenje investitora i milijunska ulaganja na našem području - ustvrdio je načelnik Babine Grede Josip Krnić.

Geotermalno izvorište kod Babine Grede otkrila je Ina u potrazi za naftom. Od centra sela udaljeno je samo kilometar, a pretpostavlja se da je po izdašnosti i energetski kvalitetnije od izvora uz koje su sagrađene Tuheljske, Varaždinske ili Stubičke toplice. Govorilo se kako je izdašnost bušotine 200 kubika vode u satu, a temperatura vode je 121,1 Celzijev stupanj te da dnevna proizvodnja termalne vode odgovara dnevnoj proizvodnji oko 300 MWh struje. No točni pokazatelji i potencijali tek se trebaju utvrditi, a taj dio posla na sebe su preuzeli Vukovarsko-srijemska županija i Općina Babina Greda i osnovale zajedničku tvrtku Geotermalni izvori d.o.o. sa sjedištem u Babinoj Gredi. Na čelu tvrtke je stručnjak u pripremi projekata za europske fondove Saša Dević.

- Aktivacija izvorišta iznimno je skup projekt jer je osim postojeće nužno postaviti još jednu bušotinu kako bi voda mogla cirkulirati, ponovno se vraćati u podzemlje i zagrijavati. Tu je i izrada rudarsko-geoloških elaborata i utvrđivanje točnog kemijskog sastava vode i paleontoloških svojstava kako bi se precizirala buduća namjena izvorišta. Mogućnosti su velike, veliki je novac na raspolaganju i samo ga treba znati privući. Vjerujem da ćemo uspjeti iskoristiti priliku koju nam nudi EU - pojašnjava babogredski načelnik.

Bit će izrađen projekt ekonomske isplativosti i utvrđene točne rezerve geotermalne vode te obavljene sve pripreme za dolazak investitora. Aktivacija izvorišta osigurat će jeftinu energiju, prema Krniću, upola jeftiniju od plina, što pruža brojne mogućnosti na 47 hektara okolnog zemljišta - od stakleničke proizvodnje, uzgoja jegulja, slatkovodnog soma, do gradnje energane ili primjerice toplica.

– Prema procjenama, moći ćemo privući više od 300 milijuna eura investicija jer jeftinija energija i proizvodnja hrane je bogatstvo, budućnost koja će stvarati dodanu vrijednost - optimističan je Krnić.

Babina Greda puno očekuje i od rudne rente. Naknada za eksploataciju geotermalne vode godišnje će, procjenjuju, iznositi sedam milijuna kuna, od čega polovica pripada Babinoj Gredi, a po 25 posto županiji i državi. Koliko će im to značiti najbolje ilustrira podatak da izvorni proračun općine Babina Greda posljednjih godina nije bio veći od tri milijuna kuna.

U projektu će sudjelovati i slavonskobrodski poduzetnik Ante Prkačin, koji je 2011. kupio parcelu na kojoj se nalazi bušotina termalne vode. Kupac tog atraktivnog zemljišta zapravo je tvrtka Cezarion d.o.o. u vlasništvu Prkačinova sina i zeta.

– Načelnik Babine Grede i suradnici ponudili su mi suradnju. Istraživanje bušotine velik je posao i sviđa mi se način na koji su pristupili njegovu rješavanju. Dobio sam radnu verziju projekta i prijedlog ugovora, a uvijek se možemo dogovoriti jer ja nisam nerealan - rekao nam je Prkačin, koji je na svojoj parceli namjeravao pokrenuti stakleničku proizvodnju. A pomoć i potpora lokalnih vlasti svakako mu je, kaže, dobrodošla.


“Primjerice, vrlo je atraktivan i isplativ uzgoj jegulja koje su na sjevernoeuropskom tržištu vrlo tražene. Sušena jegulja u Nizozemskoj prodaje se po cijeni od 50 eura za kilogram, a sve raspoložive količine doslovno planu u trenu, prodaju se kao alva i tu također vidimo dobru priliku”, optimističan je Krnić.

Naknada za eksploataciju geotermalne vode godišnje će, iznositi sedam milijuna kuna
IZVOR

---

28-09-2013

Zbog pogreške ministarstva natječaj za dvoranu stoji dodatnih 172.000 kuna

Uz uobičajene troškove oglašavanja otvorenih postupaka javne nabave, objava natječaja za gradnju sportske dvorane u Babinoj Gredi naručitelja je stajala dodatnih čak 172.000 kuna! I to zbog proceduralnih pogrešaka i neodgovornih propusta pojedinaca u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta koje plaćaju hrvatski porezni obveznici.

Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave usvojila je žalbu građevinske tvrtke Ferrostil mont iz Zagreba za dokumentaciju u nadmetanju u otvorenom postupku javne nabave radova na dogradnji građevine sportske dvorane uz OŠ Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi. Komisija je donijela rješenje o poništavanju dokumentacije u dijelu u kojem je utvrđena nezakonitost. Ministarstvu je naloženo da u roku od 16 dana od dana javne objave rješenja na internetskim stranicama Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave žalitelju nadoknadi troškove žalbenog postupka u iznosu od 172.382, 50 kuna.

Naime, 15. svibnja u Elektroničkom oglasniku javne nabave u Narodnim novinama Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je poziv za nadmetanje za gradnju sportske dvorane u Babinoj Gredi, a kriterij odabira bila je najniža cijena.
Nakon samo dva dana Državnoj komisiji Ferrostil mont dostavio je žalbu u kojoj bitno osporava zakonitost dokumentacije. Ministarstvo je, pak, u svome odgovoru osporilo navode te tvrtke i zatražilo odbijanje žalbe kao neosnovane. Tijekom žalbenog postupka izvedeni su dokazi pregledom i analizom dostavljenog dokaznog materijala i Komisija je utvrdila da je žalba osnovana i postupila po zahtjevu tvrtke Ferrostil mont.
Utvrđeno je da u dokumentaciji za natjecanje naručitelj, odnosno Ministarstvo znanosti nije propisao da ponuditelji moraju dostaviti suglasnost Državne geodetske uprave. Uvidom u stavke troškovnika navedenih u žalbi razvidno je da se među njima nalaze radovi iskolčenja trase i objekata i izrade elaborata te geodetske snimke za koje je Ferrostil mont tvrdio da predstavljaju stručne geodetske poslove, za koje je potrebna suglasnost Državne geodetske uprave.

U zatraženom očitovanju, Državna geodetska uprava Komisiji je potvrdila navode tužitelja. S obzirom na to da naručitelj od ponuditelja nije tražio da dokažu važeće ovlaštenje za obavljanje tih radova, natječaj je poništen.

Prije deset dana Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta raspisalo je novi natječaj koji je otvoren do 23. listopada, a procijenjena vrijednost radova na gradnju sportske dvorane u Babinoj Gredi je 19 milijuna kuna.
IZVOR

---

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 [51] 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 > >>