Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (432)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 [6] 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 > >>

11-06-2018

Čak 43 uzorka na ocjenjivanju kulina u Babinoj Gredi!


Četvrto ocjenjivanje kulina u sklopu znakovite manifestacije Nema sela nad Babine Grede može se pohvaliti s 43 uzoraka kulina koji su pristigli iz Babine Grede, Županje, Štitara, Drenovaca, Bošnjaka, Tenje, Soljana, Kaptola, Otoka, Privlake, Vođinaca, Starih Mikanovaca, Gundinaca, Piškorevaca, Orahovice, Kutjeva i Alilovaca.

Parametri za ocjenjivanje kulina
U ocjenjivanju kulina su sudjelovali Mato Šimunić, oec., prof.dr.sc. Goran Kušec, dr.vet.med. Mario Francisković i docent Vladimir Margeta, a isto je obuhvaćalo strukturu, boju presjeka, aromu i okus. Prilikom ocjenjivanja strukture u obzir se uzimalo je li uzorak nezreo, mekan, tjesnat i odmrznut te se u toj kategoriji mogla dodijeliti ocjena od 1-3 u jednoj od ponuđenih elemenata. Ista se ocjena mogla dodijeliti u rubrikama poroznosti, zapečenosti, osipanja, odnosno pogodnosti za narezivanje, dobre strukture, vrlo dobre strukture i odlične strukture.

Prilikom ocjenjivanja boje presjeka u obzir su se uzimale različite boje nadjeva, odnosno tamna boja nadjeva, blijeda – svijetlo crvena boja nadjeva, dobra boja nadjeva, vrlo dobra boja nadjeva i odlična boja nadjeva. Kod ocjenjivanja arome i okusa vodilo se računa o tome je li uzorak pokvaren, lužnat, užegao, kiseo, nedovoljno začinjen, previse začinjen, previse zadimljen, dobrog okusa i arome, vrlo dobrog okusa i arome, te odličnog okusa i arome. U sve tri kategorije mogao se odabrati samo jedan kriterij.

Ocjenjivanje kvalitete kulina znači potvrdu izvornosti
O čitavom procesu ocjenjivanja kulina razgovarali smo s organizatorom Matom Petričevićem koji je predsjednik Eko-etno-gastro udruge Babogredski krug.

“Za mene kao organizatora kulenijade ocjenjivanje kvalitete kulina znači potvrdu izvornosti, postojanosti recapture i kvalitete kulina kao gotovog proizvoda, te njihove bitne razlike od ostalih proizvoda slične vrste. Iz jednostavnog razloga nisam poslao svoj kulin na ocjenjivanje. Kao dugogodišnji proizvođač kulina smatram da nije primjereno da se i moj uzorak kulina ocjenjuje zato što bi bio ocijenjen relativno viskom ocjenom,a to bi se smatralo kao sukob interesa. S brojem pristiglih uzoraka u cijelosti sam zadovoljan s obzirom na lošu klimatsku godinu i nedostatak sirovinske baze, te odustajanje pojedinih certificiranih i inih proizvođača kulina kao delicije.

Ne preferiram ni jednu ponaosob zasebnu slavonsku županiju, ali smo okupili svih pet slavonskih županija s relevantnim predstavnicima proizvođača od Drave do Save. Time smo ispunili osnovni cilj i stvorili pretpostavke za ujednačavanje proizvodnje i proizvodnih ciklusa, te objedinjavanje svih proizvođača u budućem klasteru prerađivača svinjskog mesa, neovisnog od vrsta“, priča Mato Petričević koji je poslao poruku široj javnosti o poštenju ocjenjivanja kulina upravo stoga što se ni jedan broj nije mogao povezati s nijednim imenom do završetka samog ocjenjivanja.

Rezalo se i radilo punom parom
“Na ocjenjivanju kulina moj zadatak je pomagati u rezanju i razvrstavanju kulina koji nosim komisiji na ocjenjivanje. Nisam kušao ni jedan uzorak jer to nije u redu prema članovima komisije. Oni su su dobili čast kušati prvi kulin upravo stoga što su mjerodavni i kompetentni.”, priča Jakob Verić iz Babine Grede koji se bavi stočarstvom. Vlasnik je 50 svinja, pasmine landras. Uzgaja ih u intenzivnom uzgoju, a hrani ih kukuruzom, žitom, ječmom. Da bi dosegla težinu od 250 kg potrebno je 12 mjeseci. Sve ih proda u Vukovarsko – srijemsku županiju u svrhu proizvodnje kulina. Svinjogojstvom se bavi od 2003. godine, a na temelju toga, komentirao je cijene domaće proizvodnje.

“Ove godine cijena bravaca u klasi od 9 kn po kilogramu, a prošle godine je u isto vrijeme bila 12. Veliki uvoz koči nas domaće uzgajivače. O zelenoj i plavoj Hrvatskoj se priča od moje punoljetnosti, a još uvijek se nije povezala, što me žalosti.", dodaje. Poslije ocjenjivanja kulina, stručna predavanja su održali Roberta Kljenak, mag.ing.agr, docent Vladimir Margeta i prof.dr.sc. Vladimir Kušec.
IZVOR

22-05-2018

Usporedno s bušenjem, kreće i korištenje geotermalne vode


U saborskoj su proceduri tri zakona koja će konačno stvoriti zakonodavni okvir za dobivanje suglasnosti za istražni prostor i početak bušenja na području izvorišta geotermalne vode u Babinoj Gredi.

Riječ je o jednom od strateških projekata za Vukovarsko-srijemsku županiju i Općinu Babina Greda, koje su prije pet godina osnovale tvrtku “Geotermalni izvori” s ciljem stavljanja u funkciju razvoja geotermalnog potencijala. Geotermalni izvor kod Babine Grede otkrila je Ina u potrazi za naftom. Istraživanja koja su rađena sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća upozorila su na mogućnost postojanja znatnih količina geotermalne vode na području Babine Grede, no taj je potencijal dugo vremena zapostavljen i nije stavljen u funkciju. “Geotermalni izvori” poduzeli su niz aktivnosti u smislu prikupljanja postojeće dokumentacije vezane uz bušotinu kako bi se utvrdilo stvarno stanje i što sve nedostaje za početak realizacije projekta. U suradnji s Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom u Zagrebu i stručnjacima iz INA-e, utvrđeno je da postojeći podaci čine dobru osnovu, ali da nisu dostatni za početak eksploatacije te je nužno provođenje dodatnih istraživanja.

Zakonodavni okvir
- Do sada su nam barijera bili i zakoni i prostorni planovi Općine i Županije koji su nam ograničavali daljnje aktivnosti. Geotermalna voda iz Zakona o rudarstvu sada se prebacuje u Zakon o ugljikovodicima i imat će isti tretman kao nafta i plin. Zakon o ugljikovodicima jači je od prostornih planova zbog kojih su nam u ministarstvu dosad uskraćivali suglasnost na pravo za istražni prostor - pojašnjava direktor “Geotermalnih izvora”, mr. sc. Saša Dević.

Drugi je Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture zbog kojega Općina Babina Greda do sada nije mogla u vlasništvo dobiti državnu zemlju oko bušotine na prostoru gospodarske zone Krčevine jer u krugu od 20 kilometara već postoji gospodarska zona koja je popunjena s manje od 66 posto. Izmjenama zakona koje su pred usvajanjem određeno je da na prostoru jedinice lokalne samouprave koja traži zemlju za zonu ne smije biti druga zona koja je popunjena s manje od 66 posto.

Treći je Zakon o upravljanju državnom imovinom.

- Izglasavanjem ovih zakona stvara se zakonodavni okvir koji nam otvara vrata koja su nam do sada bila zatvorena. Bit ćemo odmah spremni podnijeti novi zahtjev za istražni prostor i za dodjelu zemljišta, da riješimo vlasnička pitanja i onda je naša pregovaračka pozicija ipak bolja. Mi smo već počeli pripremu dokumentacije i odabrali izvođača za izradu studije za procjenu geotermalnog potencijala na tom prostoru - kaže Dević.

Studija je sastavni dio zahtjeva i ona će za područje općine Babina Greda puno preciznije reći koliko i čega ima, kakav je to potencijal, kolika je temperatura, količina i kakav je kemijski sastav vode. Obuhvatit će sve do sada raspoložive podatke INA-e i Ministarstva gospodarstva i reći kakva je ekonomska isplativost eksploatacije i na koji način. Studija se radi kako bi se minimizirao rizik kod bušenja jer trošak je golem, a riječ je o desetcima milijuna kuna.

Studija putokaz
Studija će biti završena za dva do tri mjeseca i precizno će utvrditi što se ondje može ili ne može raditi jer je cilj da se usporedno s bušenjem i ispitivanjem odmah radi i gospodarsko iskorištavanje geotermalne vode. Ako pokaže da ima velikog potencijala za proizvodnju električne energije, odmah će se graditi i geotermalna elektrana. Ako nema dovoljno topline za energanu, bit će primjerice za grijanje staklenika, pa će se odmah krenuti u njihovu gradnju, jer važno je da se voda, čim krene van, odmah pusti u nekakvu fazu eksploatacije. Što se tiče osiguranja sredstava za financiranje bušenja, uz nacionalna, postoji i mogućnost povlačenja dijela europskih sredstava. Jedna od opcija je da Geotermalni izvori budu investitor u daljnja korištenja geotermalne vode, u cijelosti ili samo jednim dijelom, ali i ta da se dobiveno saznanje o potencijalu kojim se raspolaže u Babinoj Gredi ponudi zainteresiranim ulagačima na tržištu koji su spremni uložiti vlastita sredstva. U ovom je trenutku, napominje Dević, o tome rano govoriti dok se točno ne utvrdi čime se raspolaže.

Općinski načelnik Babine Grede Josip Krnić naglašava da je riječ o prirodnom bogatstvu koje je neprocjenjiv potencijal za razvoj, privlačenje investitora i milijunska ulaganja na tom području. Getermalni izvor od središta sela udaljen je samo kilometar, a pretpostavlja se da je po izdašnosti i energetski kvalitetniji od izvora uz koje su sagrađene neke najpoznatije hrvatske toplice. Mogućnosti korištenja su, kaže, brojne - od proizvodnje struje, povrća u steklenicima do uzgoja soma, jegulje, a tu su i toplice te brojni popratni sadržaji, što je tvrtka „Geotermalni izvori“ sa sjedištem u Babinoj Gredi uvrstila u vizije razvoja geotermalnog potencijala.
IZVOR

14-04-2018

Rade projekt za gradnju vrtića


Općina Babina Greda napravila je idejno rješenje, a u tijeku je izrada projektne dokumentacije za gradnju dječjeg vrtića na općinskome zemljištu u ulici Berava. Namjerava ga graditi s pomoću europskoga novca i zato je nužno što prije objediniti dokumentaciju i ishoditi građevinsku dozvolu, kako bi sve bilo spremno za kandidiranje projekta vrijednog oko pet milijuna kuna bez PDV-a.

- Računamo na mjeru 7.4., koja se treba otvoriti do kraja mjeseca - kaže općinski načelnik Josip Krnić. Vjeruje da će projekt sada uspjeti proći, za razliku od prošlog natječaja raspisanog prije godinu i pol, čiji su rezultati objavljeni tek ovih dana. Babogredci su se tada kandidirali za izgradnju sportsko-rekreakcijskog centra, ali su ostali 60-ak mjesta ispod crte. Prednost u bodovanju imali su domovi kulture i dječji vrtići, a drugi su projekti bili na marginama. Kapacitet vrtića, koji bi se trebao prostirati na 700 četvornih metara, uz uređen vanjski prostor i parkiralište, bit će za 50 djece u dobi od tri do šest godina i 20 mališana u jasličkoj skupini. O potrebi izgradnje dječjeg vrtića u Babinoj se Gredi već dugo govori. Dobar će dio žena u bliskoj budućnosti ondje dobiti posao pa će biti i sve veći problem s čuvanjem djece dok im mame rade. Krnić napominje da u selu imaju proizvodnju kolača, u kojoj su angažirane uglavnom žene. Uskoro će u gospodarskoj zoni biti otvorene sušare i bit će zaposleno 15-ak žena, a njih će više od 30 posao dobiti u proizvodnji dijelova za autoindustriju.

Prošle je godine na internetskoj stranici Općine provedeno anketiranje roditelja djece predškolske dobi i odaziv je bio stopostotan. Od 60 ispitanika, njih 58 izjasnilo se pozitivno jer žele da se i njihovim mališanima omoguće primjereni uvjeti za rast, razvoj i dopunjavanje obiteljskog odgoja. Interes za otvaranjem vrtića u Babinoj Gredi lani je iskazao privatni vrtić Petar Pan iz Drenovaca. Upravno vijeće donijelo je odluku o osnivanju podružnice u Babinoj Gredi. Plan je bio do kraja 2017. godine početi raditi, ali unatoč velikom trudu i nastojanjima nisu uspjeli pronaći odgovarajući prostor koji udovoljava državnim pedagoškim standardima. U Babinoj je Gredi bio samo jedan pogodan prostor, no sve se zakompliciralo jer papiri nisu uredni.

Procedura će trajati 2-3 godine
Općinski načelnik Josip Krnić kaže da je svjestan toga da će procedura u vezi s izgradnjom dječjeg vrtića potrajati dvije do tri godine. Napominje da Općina želi osigurati i imati svoj prostor za dječji vrtić, a potom će se odlučiti hoće li biti njegov osnivač ili će ga dati u koncesiju. U svakom slučaju, sufinancirat će boravak djece u toj predškolskoj ustanovi jer roditelji jednostavno nisu u mogućnosti sami podmirivati ekonomsku cijenu vrtića. Zbog ilustracije treba napomenuti da ekonomska cijena za vrtićku skupinu na razini županije iznosi 1600 kuna mjesečno.
IZVOR

24-03-2018

VATRENI BABOGREDAC


Tko ikad poželi upoznati živopisne osobe, neka se uputi na gostovanja hrvatske reprezentacije. I ne mora razbijati glavu gdje će ih naći. Vatreni su magnet za Hrvate na svim meridijanima i paralelama...

Na treningu u srijedu čovjek s kubanskim šeširom obojenim u hrvatsko i natpisom “Babina Greda. U osamdesetima bi legendarni radijski reporter Ivo Tomić, kad je netko zapucao šansu kliknuo: “Ode lopta u Babinu Gredu.” Godinama su se javljali ljudi iz raznih krajeva: “Mislio sam da je to stilska figura, a onda sam se vozio kroz Slavoniju i vidio ploču ‘Babina Greda’. Pa to mjesto zaista postoji.”

Nakon nekoliko fotografija s Čopom, Ćorlukom… neposredan i glasan, našao je ciljanu metu - Mandžukića.
- Mandžo, može jedna fotka za Babinu Gredu?
- Ja sam iz Broda - odgovorio uz smijeh.
- Dođi, ti si moj, samo pedeset kilometara - dva škljocaja aparata i bilo je gotovo.
- Vida, fotka za Babinu Gredu - zove i smije se Mandžukić te uđe u autobus, a gospodin vadi boci iz torbe:
- Šljivovica, Mandžo, vrati se na šljivovicu - u tom času počne lupanje po prozoru s unutarnje strane autobusa.
- To je sigurno Mandžo, ne vidim jer su zatamnjena stakla, ali mora biti on. Mandžoooo, čekam te sa šljivovicom… - diže je u zrak i natjera na smijeh sve okolo. Amerikance, Peruance, Meksikance… Valjaju se.
- Što je to, viski? - odvaži se potom jedan s pitanjem.
- Kakav viski, daleko bolje, hrvatska šljivovica, najbolja na svijetu - rezolutan je.

Momčad ode…

- Idemo ti i ja u grad - okrene se prema ovom novinaru.

- Zovem se Marijan Lucić, rodom iz Babine Grede, od 1974. živim u Torontu, trideset godina vozio sam limuzinu, političare, glumce, pjevače, sportaše, poslovne ljude, eh koga sve poznajem u Kanadi i kod nas...

Za Miami je odavno rečeno da je centar Latinske Amerike. Gotovo u centru grada je Mala Havana, ulica u kojoj je živa Kuba, kao odsječeni otok od američke stvarnosti. Marijan vozi izravno tamo…

- Kuba je moja zemlja. Otkako sam u mirovini, tamo živim pola godine, ne odgovara mi zima u Kanadi. Imam nevjenčanu ženu kojoj su 32 godine. Kad se sredi, izgleda kao djevojka od milijun dolara. Jedva čeka da dođem jer dolje je bijeda. Nisu baš za nogomet, više baseball.

Naš restoran je pun, pjevač s gitarom i “Despacito”, na stolu novine na čijoj je naslovnici oglas na dnu “Peru - Hrvatska”. Njegov šešir privlači pozornost.

- Mi smo Argentinci, pobijedit ćemo vas 3:0 na Svjetskom prvenstvu. Sva tri gola zabit će Messi - ubacila se elokventna gospođa srednjih godina, odmah se vidi glava obitelji.

Marijan pojačava glas:

- Dobit ćemo vas 3:1, bit ćemo prvaci svijeta, neće vas spasiti ni Messi.

Dečko se buni:
- Ma, nemate šanse. Ali da znate, cijenimo hrvatski sport. Recimo tenisače, Marin Čilić, Ivo Karlović… - počeo je nabrajati.
- Imate sjajne nogometaše, Modrić, Rakitić, Mandžukić, za njih znaju i ovdje u Miamiju. skoro svi. I u Americi se prati nogomet.

Tek u četvrtak navečer fanovi u “kockastom” počeli su masovnije stizati. I Ocean Drive na Miami Beachu vidjet će što to znači... Oprostili smo se s Marijanom pred American Airlines Arenom. Sat vremena prije utakmice Heatsa i Knicksa. Publika se već slijevala...
IZVOR

16-03-2018

Nema novca za asfalt od Babine Grede do Prkovaca


Za asfaltiranje 14 kilometara duge ceste od Babine Grede do Prkovaca, uz koju je smješteno i naselje Kladavac, nema novca i za sada ne postoji mogućnost nalaženja izvora iz kojeg bi se osigurala potrebna sredstva, zaključak je radnog sastanka općinskog načelnika Babine Grede Josipa Krnića s ravnateljem Županijske uprave za ceste VSŽ-a Željkom Galićem.

- Cesta je u nadležnosti ŽUC-a, ali njezino asfaltiranje Županija ne može kandidirati, jer ne postoje EU fondovi koji prepoznaju i financiraju takve projekte. Općina tu ne može učiniti ništa, jer je riječ o iznosu od čak 27 milijuna kuna. Jednostavno nema instrumenata da taj projekt kandidiraju ni Županija, ni ŽUC, ni Općina - rekao je Krnić.

Zapostavljeno i prometno izolirano naselje Kladavac smješteno je na pola puta između općinskog središta Babine Grede i Prkovaca, u Općini Ivankovo. Loša makadamska cesta za više od 60 stanovnika najveći je problem. Ljeti se guše u prašini, a za loših vremenskih prilika zbog blata i kaljuže teško je prohodna. Kladavčani se smatraju građanima trećeg reda za koje je, kažu, u 21. stoljeću i asfalt luksuz. Makadamska cesta je dotrajala i puna udarnih rupa koje im uništavaju automobile, traktore i bicikle.

Izlaz na autocestu
Krnić napominje da je jedina moguća opcija kojom bi se uspjela namaknuti sredstva ona da asfaltiranje ceste od Babine Grede do Prkovaca kandidira Ministarstvo prometa kao prioritetni projekt. Ali u to polaže malo nade. Uvjeren je da su u Ministarstvu zatrpani s raznim zahtjevima iz cijele države i teško je nadati se pozitivnom rješenju, jer svatko ima svoj prioritet. Kaže da više nema snage ljudima obećavati nešto što se ne može napraviti, niti im govoriti o europskim sredstvima jer od toga zapravo nema ništa.

- Svaki put kada su lokalni izbori župan je odlazio tamo i ljudima obećavao asfalt i Kladavčani već godinama žive u lažnoj nadi. To se mora presjeći! Nećemo se više služiti lažima i treba reći istinu da se za sada ne moramo nadati asfaltiranju ceste u Kladavcu, jer je to surova stvarnost i jedina istina - zaključuje Krnić.

Podsjeća da je na temelju sporazuma potpisanog još prije 20 godina između općina Babina Greda i Ivankovo radi osiguranja bolje prometne povezanosti dobiven izlaz na autocestu A3, nedaleko od Babine Grede. Trebali su ga koristiti mještani Retkovaca, Prkovaca, Ivankova i tog dijela županije. To je bio jedan o važnih smjerova koji nikada nije zaživio, jer do danas nije asfaltiran ni kilometar te županijske ceste koju koriste i Hrvatske šume.

- Tražio sam od ravnatelja ŽUC-a da se makadamska cesta ovih dana bar naspe mljevenim asfaltom, da se pokrpaju rupe i ljudima omogući normalan prolazak, a hoće li se bar to napraviti, nisam siguran - kaže Krnić.

Bez veza s Općinom
Protivi se tomu što djeca s Kladavca idu u školu u Prkovce i Retkovce.

- Kladavac pripada Babinoj Gredi, imamo krasnu školu i stvarno mi nije jasno tko je i zbog čega nekada donio odluku da djeca ne idu u školu u svojoj matičnoj općini. I onda je ŽUC-u prioritet da se makadamska cesta nasipa od Kladavca prema Prkovcima, umjesto prema Babinoj Gredi. To nikako nije u redu - ljuti se Krnić.

Upozorava i na demografski problem.

- Djeca koja idu u školu u Prkovce i Retkovce ne mogu se asimilirati s Babinom Gredom zato što ovdje nemaju prijatelje, ne poznaju svoje vršnjake iz sela, jer su orijentirani prema susjednim naseljima. Generacije djece s Kladavca već su se tamo školovale i svi su oni izgubili osjećaj pripadnosti Babinoj Gredi, jer ih s matičnom općinom ništa ne veže, osim na papiru. To mi jako smeta. Znam najmanje deset mladih obitelji koje su se odselile u Prkovce, Retkovce, otišle su na tu stranu, a nisu došle u Babinu Gredu - negoduje Krnić.

Više od 60 Kladavčana lani je potpisalo peticiju koju su s apelom za pomoć naslovljenim “Dvanaest i pet za raj koji umire”, poslali premijeru Andreju Plenkoviću, ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću, predsjedniku Uprave Hrvatskih šuma… Odlučili su ih upoznati s katastrofalnim uvjetima u kojima žive i činjenicom da nemaju ni cestu kao osnovnu vezu sa svijetom, a njihova djeca ni prohodan put do škole, a kamoli internet i druge stvari poput njihovih vršnjaka. Roditelji tamošnjih učenika poručuju da je to sramota za Hrvatsku koja se voli nazivati zemljom znanja, jer i njihova djeca zaslužuju uvjete života i školovanja dostojne 21. stoljeća. Napominju i da je iz Kladavca u Domovinskom ratu sudjelovalo 27 branitelja.
NI ĐACI NE MOGU IĆI U ŠKOLU, NI HITNA I POGREBNIK DOĆI U SELO
Dvadesetak učenika od 1. do 4. razreda nastavu pohađaju u Prkovcima, a od 5. do 8. u Retkovcima. Srednjoškolci idu u Vinkovce. A nakon svake kiše i snijega cesta se pretvara u kaljužu i njome se samo traktorom može proći. Autobus tada ne može do Kladavca i djeca izostaju iz škole sve dok se blato ne osuši. Mljekarima, kao što je Adam Stojanović, zbog toga ne dolaze ni otkupljivači pa mlijeko svakodnevno mora voziti u Retkovce i prevaljivati 23 kilometra. Za lošeg vremena ondje ne mogu ni kola Hitne pomoći, a ni pogrebnici. Kladavčanin Nedjeljko Blažanović prisjetio se smrtnog slučaja kada su jednu baku uz pomoć dva traktora jedva uspjeli prevesti do Babina Grede da bi ju na vrijeme pokopali.

IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 [6] 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 > >>