Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (420)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 [6] 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 > >>

26-02-2018

Ženama bicikli i prsluci


Žene s područja Babine Grede angažirane u programu Zaželi dobile su tople prsluke i bicikle, koji će im olakšati obilazak sumještana o kojima će se brinuti. Riječ je o 15 žena koje će se dvije godine skrbiti o 89 korisnika pomoći, a sve će proći edukaciju. Općini Babina Greda za taj je program odobreno nepovratnih 2.455.194 kuna iz Europskog socijalnog fonda.
IZVOR

29-01-2018

Babina Greda s Dejanom Mihajlovićem pregovara o gradnji minimljekare


Gospodarstvenik Dejan Mihajlović, vlasnik “Poslovnog sistema Mihajlović” iz Paraćina, jedne od najuspješnijih tvrtki u Srbiji, u čijem su sastavu benzinske crpke, mljekara, privatna televizija Kanal M, restorani i marketi, zainteresiran je za gradnju minimljekare u Babinoj Gredi.

Geostrateški položaj
Babina Greda ima izvrstan geostrateški položaj i komunikacijsku povezanost, jer je smještena neposredno uz autocestu A3, koja od Bregane preko Zagreba i Slavonskog Broda vodi do Bajakova, graničnog prijelaza između Hrvatske i Srbije. A upravo te komparativne prednosti prepoznaju investitori iz okolnih zemalja koje nisu članice EU (BiH, Srbija), a svoje proizvode žele plasirati na golemo europsko tržište, s gotovo pola milijarde potrošača. Radi lakše prilagodbe europskim standardima, manjih rashoda, ishođenja potrebnih certifikata s ciljem postizanja veće konkurentnosti i daljnjeg razvoja investitori se odlučuju na otvaranje tvrtki u EU. A logičan odabir je Hrvatska, kao najbliži susjed i članica EU. Među njima je i Dejan Mihajlović, koji je odlučio investirati na krajnjem istoku Hrvatske i krenuti u osvajanje novih tržišta. U potrazi je za lokacijom koja bi mu najviše odgovarala za gradnju pogona za preradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda, a uz Babinu Gredu obišao je i Negoslavce i Vukovar. Nakon prikupljanja informacija i upoznavanja sa stanjem na terenu odmjerit će sve prednosti i nedostatke i donijeti konačnu odluku.

Načelnik Babine Grede Josip Krnić potvrdio nam je da se sastao s Mihajlovićem, koji je izrazio interes za otvaranjem minimljekare u tome selu. Napominje da potencijalni investitor onamo nije došao slučajno, jer Babina je Greda i u bivšoj državi bila poznata po proizvodnji mlijeka. A i danas se većina stočnog fonda Vukovarsko-srijemske županije nalazi upravo u tom selu. Zadovoljan je obavljenim razgovorima i siguran je da će ova investicija, ako se realizira, Babinu Gredu uvelike vratiti na stare staze u proizvodnji mlijeka, a poljoprivreda imati izgledniju budućnost. Vjeruje da bi novi proizvodni pogon, koji bi srbijanski investitor realizirao s poslovnim partnerom iz Austrije, uz već postojeće investicije, elektranu, sušare i tvornicu autodijelova, pridonio zaustavljanju trenda iseljavanja mladih.

Subvencije Općine
- Na takav se način na selu može opstati i pristojno živjeti. Primjerice, uz radno mjesto, onaj tko ima četiri-pet hektara zemlje i koju kravicu može mjesečno ostvarivati još jedan dobar dohodak, i to nije mala stvar - kaže Krnić.

Ako se investitor odluči na ulaganje u Babinoj Gredi, Općina će pomoći stočarima subvencioniranjem simentalske pasmine junica, odnosno davanjem jednokratne novčane pomoći za svako žensko tele koje ostave za povećanje matičnog stada.

- Gospodin Mihajlović me upitao hoću li ja kao općinski načelnik imati problema s obzirom na hrvatsko-srpske odnose u ratu. Kazao sam mu da tu nema nikakvih zapreka i da je svaki investitor u Babinoj Gredi dobrodošao. Ako će korektno raditi, korektno i na vrijeme plaćati radnike i kooperante koji će mu isporučivati mlijeko, rekao sam mu da će kod nas moći dobro i dugo godina raditi. Drago mi je što je konačno probijen led i uspostavljena gospodarska suradnja, jer kapital ne poznaje granice - zaključuje Krnić.

Zadovoljno ističe da su sastanci čelnika Privredne komore Srbije i HGK - Županijske komore Vukovar urodili plodom i da su konačno srušene barijere, jer su i srbijanske tvrtke počele pokazivati interes i najavljivati investicije u Hrvatskoj.

- Mislim da će investitor konačnu odluku vrlo brzo donijeti, intenzivno razgovaramo i ja se kao načelnik borim da investicija dođe u Babinu Gredu. Smatram da imamo sve preduvjete i komparativne prednosti za gradnju takvog pogona, a naši mještani velik potencijal i iskustvo u mljekarstvu - zaključuje Krnić.

Barić: Proizvodi traženi na tržištu
Srbijanski investitor obišao je moguće lokacije za gradnju pogona u Babinoj Gredi, a sastao se i s babogredskim poduzetnikom Pavom Barićem, vlasnikom minimljekare Družba, koja je godišnje proizvodila oko 300 tona sira. Nakon 20 godina rada, krajem 2016. stavila je ključ u bravu zbog nemogućnosti ispunjavanja europskih standarda, što je bio preduvjet za daljnje funckioniranje. Barić nam je kazao da je uvjeren kako bi Mihajlović u Babinoj Gredi mogao jako dobro poslovati, jer proizvodi koje planira proizvoditi u svome pogonu vrlo su traženi na tržištu, primjerice, kačkavalj i druge vrste dobrih i kvalitetnih sirova koje Hrvatska uvozi.
IZVOR

23-01-2018

Županija odlučila zatrpati građevinsku jamu za dvoranu


Vukovarsko-srijemska županija, u čijoj je nadležnosti daljnja realizacija toga projekta, odlučila je zatrpati šest metara duboku građevinsku jamu sportske dvorane OŠ Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi!

- Zbog neodgovornog izvođača radova, koji je na sudu s Ministarstvom, i zbog nesigurnosti do sada izvedenih radova i proteka dosta vremena, ići će se na preprojektiranje. Jama će se zatrpati, sve će se raditi iznad zemlje i u ime investitora trenutačno smo u natječaju za licenciranog voditelja projekta. Angažirat ćemo i sudskog vještaka koji će napraviti izvješće o stanju gradilišta - pojašnjava Jadranka Mustapić-Karlić, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, sport, mlade i demografiju VSŽ. Vjeruje da će papirnati i stručni dio biti riješen do proljeća kako bi se moglo krenuti s radovima. Do sada ih je, pojašnjava, kočilo resorno ministarstvo u dostavljanju građevinske dokumentacije, koja ni sada nije kompletna. U Županiji su, napominje pročelnica, inzistirali i na primopredaji gradilišta, ali iz Ministarstva to još nisu učinili.

Ostaje trodijelna
- Više ne možemo čekati, odlučili smo krenuti s aktivnostima i sve odraditi onako kako treba. Najbolje bi bilo da smo krenuli od nule, a sada smo tu da ispravljamo krive Drine. Ovo je bio splet nesretnih okolnosti i od samog početka je sve išlo kako ne treba. Moram naglasiti, što je jako važno, da Babinoj Gredi i dalje ostaje trodijelna dvorana, kako je i dogovoreno. Jedina je promjena ta što će se dvorana iznijeti iz zemlje prema gore, i zbog toga ide preprojektiranje - zaključila je Mustapić-Karlić.

Ministarstvo je za dvoranu izdvojilo šest milijuna kuna, a po tri milijuna kuna osigurali su Županija i Općina.

U odgovoru na upit Glasa Slavonije iz Ministarstva znanosti i obrazovanja napominju da je na temelju potpisanog sporazuma o sufinanciranju gradnje sportske dvorane u Babinoj Gredi Vukovarsko-srijemska županija naručitelj javnih radova te provoditelj postupka javne nabave. “Ministarstvo je prikupilo svu raspoloživu gradilišnu dokumentaciju za gradnju školske sportske dvorane te ju ustupilo predstavnicima VSŽ-a 30. kolovoza 2017. godine. Smatramo da nakon provedene primopredaje gradilišne i druge dokumentacije Županija može početi pripremu natječajne dokumentacije za provedbu postupka javne nabave za nastavak radova”, pojašnjavaju iz Ureda za odnose s javnošću.

Načelnik Babine Grede Josip Krnić nije zadovoljan odlukom o preprojektiranju dvorane. Ministrici Blaženki Divjak, vukovarsko-srijemskom županu Boži Galiću i resornoj županijskoj pročelnici uputio je dopis kojim traži hitan nastavak radova. Dostavio je i mišljenje eminentnog stručnjaka za građevinarstvo i ovlaštenog državnog revidenta za područje temeljenja građevina Franje Verića iz Zagreba. Babogredcima je, napominje, Verić bio od velike pomoći u obrani od poplava kada je prijetilo pucanje nasipa na rijeci Savi kod Babine Grede, a dao je i prijedloge za postavljanje pilota kako bi se učvrstili temelji škole.

Bit će šteta
Verić upozorava da bi zatrpavanjem građevinske jame nastala veća šteta nego da se dvorana dovrši prema započetom projektu. S obzirom na to da se cijelog svog radnog vijeka bavi temeljenjem objekata, osjećao je, kaže, stručnu, a kao rođeni Babogredac i rodoljubnu obvezu da investitore upozna s posljedicama te odluke s političkog, gospodarskog (financijskog) i tehničkog aspekta. Tvrdi da će se zatrpavanjem jame, odnosno ugradnjom kamenog materijala u slojevima i zbijanjem vibrovaljcima dobro protresti i okolne zgrade škole i Općine i da će nastati pukotine koje će biti teško sanirati. Smatra da podzemne vode ne trebaju biti razlog zatrpavanja jame jer se taj problem danas uspješno rješava. Kao primjer navodi poznate Horvatinčićeve garaže na Cvjetnom trgu u Zagrebu koje imaju pet katova pod zemljom, gdje su također bile visoke podzemne vode, a garaže su suhe. Službeni revident za taj projekt bio je upravo Verić. Vjeruje da može pomoći i oko dvorane u Babinoj Gredi i besplatno se stavio na raspolaganje Općini i Županiji.

Četiri godine od temeljnog kamena
U travnju će se navršiti četiri godine otkako je tadašnji ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović položio temeljni kamen za gradnju sportske dvorane OŠ Mijata Stojanovića, što su Babogredci nazvali povijesnim događajem. Nakon provedenog natječaja Ministarstvo je posao dodijelilo građevinskoj tvrtki Građevinarstvo Stipić iz Svetog Ivana Zeline, koja je nedugo potom pokrenula postupak predstečajne nagodbe. Radovi su stali, i do danas nisu nastavljeni.

Krnić zaprijetio raskidanjem ugovora
“Kod HBOR-a smo se zadužili na iznos od tri milijuna kuna, plaćamo kamate, a poduzetim radnjama na gradnji dvorane ni traga. Jesmo li to prevareni i namjerno dovedeni u situaciju da plaćamo nečiju nebrigu i nastojanje da se ugrožava funkcioniranje Općine Babina Greda? Ako se ne nastavi s gradnjom sportske dvorane, bit ćemo prisiljeni raskinuti ugovor s HBOR-om, a time i Sporazum između Ministarstva, Županije i Općine”, stoji u dopisu koji potpisuje načelnik Josip Krnić. Također, jasno poručuje: ne bude li dvorana trodimenzionalna, Općina neće financirati njezinu gradnju. Boji se da se u slučaju zagrtanja građevinske jame neće moći graditi dvorana prema istim gabaritima, o čemu je, kaže, razgovarao i s Verićem.
IZVOR

03-01-2018

BABINA GREDA UPISALA SE NA KARTU USPJEŠNIH INVESTICIJA


Slavonsko mjestašce Babina Greda kroz povijest je bila poznata po mnogočemu, među ostalim i kao rodno mjesto omiljene mesne delicije - u jednom tamošnjem drevnom spisu prvi je zabilježeni zapis riječi “kulen”. Ipak, u 21. stoljeću Babina Greda bi u Hrvatskoj najpoznatija mogla biti po svojoj elektrani.

A ta elektrana, koju će zapaziti svaki vozač najistočnijih dionica najprometnije hrvatske autoceste, po mnogočemu je posebna. I po svojoj snazi, i po tehnologiji na kojoj se temelji, i po modelu kojim je realizirana i - na koncu - po efektima koje je izazvala u sredini gdje je podignuta. Ili, kako će reći načelnik općine Babina Greda Josip Krnić: “Ovaj je projekt našu općinu i našu gospodarsku zonu stavio na mapu. Kad je elektrana realizirana, investitori su dobili potvrdu kako je ovdje moguće ostvariti takve projekte.

Sad smo na korak do ostvarenja nove velike investicije - gradnje tvornice autodijelova koja bi zaposlila sto ljudi”. Elektrana, objekt u koji je tvrtka Uni Viridas - konzorcij velike turske energetske kompanije Unit i domaće poduzetnice Sunčice Lalić - uložila pedesetak milijuna eura, izravno zapošljava oko trideset ljudi, a neizravno u komplementarnim sušionicama drva i kooperantskim tvrtkama još barem pedesetak, no njezino značenje znatno premašuje te gabarite. Pa, po čemu je tako važna Uni Viridasova elektrana? Postoji barem tri odgovora na to pitanje.

Prvi je svakako njezina snaga. Radi se o uvjerljivo najjačoj elektrani na drvnu biomasu u Hrvatskoj. Njezinih instaliranih 9,7 megavata (električne) snage, uz visoki stupanj efikasnosti, znači da elektrana godišnje proizvodi oko 77,6 tisuća megavatsati električne energije godišnje, što je između 50 i 70 posto ukupne potrošnje struje u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Da bi takva značajna količina energije mogla biti proizvedena, potrebno je oko 80 tisuća tona drvne sječke - usitnjenog drvnog materijala koji ne može biti korišten kao tehničko drvo. Opet, u prijevodu, to znači da baš svakog dana u elektranu treba dostaviti oko 220 tona tog materijala. Radi se o golemom logističkom izazovu.

Finska tehnologija

Drugi veliki izazov koji proizlazi iz tako snažne elektrane jest zbrinjavanje topline. Naime, kako je toplinska energija nusproizvod energetskog korištenja drva, domaća regulativa uvjetuje kako ukupna efikasnost elektrana na biomasu koje država subvencionira poticajnom otkupnom cijenom za električnu energiju mora biti veća od pedeset posto. Smisao tog pravila je da se ostvari maksimalna dodana vrijednost iz drvnog resursa, no problem je bio što su se pravila oko toga tijekom posljednjih desetak godina više puta mijenjala.

Utoliko, mijenjale su se i studije izvodivosti projekata, a u Babinoj Gredi famozni toplinski konzum osiguran je gradnjom sušionice drva, objekta sastavljenog od 32 komore za sušenje drva, ukupnog neto kapaciteta 5300 kubnih metara, zatim otvorene hale od 1500 četvornih metara te zatvorene hale i sortirnice od 2500 kvadrata. Radi se o investiciji od sedam milijuna eura, a pokazala se pogođenom s obzirom na recentnu zabranu izvoza nesušene drvne građe iz Hrvatske uzrokovanu željom da se istrijebi jedan nametnik.

S obzirom na to, elektrana danas osjetno nadmašuje traženi prag od pedeset posto efikasnosti, a rade se i planovi za korištenje rezidualne topline iz rashladnog sustava za potrebe poljoprivredno proizvodnje u plastenicima. Dakako, taj doseg ne bi bio moguć bez adekvatne tehnologije, a to je druga točka po kojoj je ova elektrana značajna. Naime, za razliku od većine sličnih elektrana u Hrvatskoj koje se temelje na političkom procesu, elektrana u Babinoj Gredi temelji se na tehnologiji izgaranja u fluidiziranom sloju. Konkretno, primijenjeno je rješenje renomirane finske kompanije Valmet, a koje zbog niza detalja pokazuje iznimno kvalitetne performanse.

Pojednostavljeno rečeno, glavna značajka te tehnologije jest sloj vrlo specifičnog pijeska koji se nalazi na samom dnu kotla, a koji uz visoku temperaturu i dotok zraka kola po kotlu i tako pospješuje izgaranje. To rezultira s više prednosti. Kao prvo, takve elektrane vrlo su fleksibilne što se tiče kvalitete čvrstog goriva koje se koristi, te dobro podnose biomasu s višim stupnjem vlage kao što je riječ u Babinoj Gredi.

Kao drugo, efikasnost izgaranja je iznimno visoka, a goriva masa ne zahtijeva nikakvu dodatnu potpalu. Kao treće, takva tehnologija omogućava vrlo lako čišćenje i uklanjanje pepela, a kako je korištenje procesnih aditiva svedeno na minimum, pepeo zadovoljava kvalitete da bude korišten kao organsko gnojivo, odnosno dodatak za poboljšanje pH faktora tla. Na koncu, štetne emisije u ispušnim plinovima su vrlo niske. Također, elektrana funkcionira s visokim stupnjem efikasnosti rada. Kako kaže voditelj elektrane Zlatko Rašo, elektrana je godišnje u pogonu više od 6200 sati.

“Mogu reći kako je postrojenje izuzetno pouzdano, ali i fleksibilno u svom radu. Osim standardnog godišnjeg remonta koji radimo preko ljeta, obično radimo i jednu kraću pauzu radi tekućeg održavanja, no ukupno na razini godine uspijevamo i premašiti razine koje su definirane ugovorom”. Ugovor o kojem Rašo govori jest ugovor o projektiranju, nabavi i gradnji elektrane (EPC, eng.) temeljem kojeg je Uni Viridasovo postrojenje izgrađeno. Radi se o, pojednostavljeno rečeno, modelu “ključ u ruke”, gdje jedan entitet preuzima odgovornost za cjelokupno funkcioniranje elektrane od njezine gradnje do rada.

U slučaju babogredske elektrane, taj partner baš je finski Valmet, koji je isporučio ključnu opremu, upravljao procesom gradnje, a sada i upravlja elektranom u skladu s preuzetim obvezama. Radi se o ulagačkom modelu koji je u Hrvatskoj još uvijek vrlo rijedak, no osnovna mu je karakteristika da u značajnoj mjeri investitora oslobađa rizika realizacije projekta. A taj manji rizik, dakako, i košta.

“Ovaj model svakako je u startu skuplji nego klasični način razvoja projekta, no iskustvo koje imaju naši turski partneri ukazuje kako je to najbolji model. Nepotrebno je da se ulagač bavi gradnjom i upravljanjem elektranom, kad se taj posao može prepustiti tvrtkama koje su u tome specijalizirane. U našem slučaju, logično je da Valmet, koji je i isporučitelj tehnologije, upravlja elektranom, te je održava. Naši rezultati, a posebno visoka dostupnost rada elektrane, pokazuju kako je to bio dobar izbor”, kaže investitorica Sunčica Lalić, koja je inače u procesu gradnje sličnog, ali manjeg, objekta snage pet megavata u Grubišnom Polju.

Poticane cijene

S obzirom na pozitivna iskustva, ali i naučene lekcije iz Babine Grede, ne treba sumnjati kako će i taj projekt biti uspješan, barem tijekom sljedećih četrnaest godina koliko traje subvencionirano razdoblje. Što će biti nakon, još nitko ne zna. Uz aktualnu cijenu sječke na koju i dalje otpada dominantni dio troškova, bez poticane cijene ovakvi objekti ne mogu operativno pozitivno poslovati. Državi jamačno nije u interesu izgubiti bazne proizvođače sposobne da još barem deset godina stabilno proizvode, no da bi to bilo moguće, novi tržišni model morat će biti razvijen...
IZVOR

04-12-2017

Mjesto u kojem se zaboravilo na demografsku obnovu: Prvi vrtić će dobiti za najranije tri godine


Oko 40 posto hrvatske djece ne ide u vrtić jer ga u svojim sredinama nemaju. Naime, svaki treći hrvatski grad ili općina nema vrtić. Jedno od takvih mjesta je Babina Greda. Upravo je zbog toga jedan od mještana u rubrici Vaš glas napisao da je "Babina Greda još jedno u nizu mjesto iz kojeg se ljudi iseljavaju." Nakon nekoliko pokušaja i obećanja iz Općine, mještani još uvijek nisu uspjeli dobiti vrtić.

Lucija živi u Babinoj Gredi, selu pokraj Županje s tri i pol tisuće stanovnika. Ona ne ide u vrtić jer ga u Babinoj Gredi i okolici nema. Najbliži vrtić udaljen je 20 kilometara.

"Radim u Vinkovcima. Svako jutro sam ju po svakakvom vremenu vozila. Cesta ceranska pa se ledi i jako je loša", rekla je Lucijina mama Marija Stojanović.

Marija se za dva mjeseca vraća s porodiljnog na posao. Kamo će s Lucijom i njezinim mlađim bratom još uvijek ne zna. "Muževa obitelj ima OPG, zvog čega imaju jako puno posla. Roditelji mi žive u Zagrebu", rekla je Marija.

U najboljem slučaju vrtić će dobiti za tri godine

Općina namjerava graditi vrtić, ali uz uz pomoć europskoga novca. "Iduće godine ide projektna dokumentacija. Prvi natječaj koji će nam dozvoliti da kandidiramo dječji vrtić, računamo na mjeru 7.4.", rekao je Josip Krnić, načelnik Babine Grede.

U najboljem slučaju, da sve ide glatko, u Babinoj Gredi još tri godine neće biti izgrađen dječji vrtić. Zaposlene majke iz Babine Grede nude rješenje. Pronašle su privatnog koncesionara koji je voljan otvoriti vrtić za najmanje 40 djece, uz uvjet da općina uredi dvije prostorije za vrtić.

Međutim, općina nije uspjela pronaći prostor kojeg bi preuredila u vrtić. "Moramo znati da se dječiji vrtić ne može otvoriti kako mi to mislimo. S obzirom da je to specifična djelatnost, imaju točno zakonski uvjeti koji se moraju ispuniti da bi bio dječiji vrtić", rekao je Krnić.

Majke su ogorčene, jer se u isto se vrijeme gradi nova općinska zgrada.

"Mislimo da ni naš načelnik i svi ostali koji su u vrhu ne bi trebali imati ništa protiv toga da se prvo napravi vrtić, a da se onda završi ta zgrada općine", rekla je Barica Gavrić, jedna od majki.


IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 [6] 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 > >>