Online novosti (588)
- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka
<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 [
62]
63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 > >> 17-02-2012
Prodali zalihe sira Slovencima
Dok proizvođači mlijeka ovih dana prosvjeduju i vode bitku s najvećim prerađivačima radi veće otkupne cijene mlijeka, vlasnik babogredske mini mljekare “Družba”, Pavo Barić, nema takvih problema. Za litru mlijeka kooperantima plaća prosječno 2,7 kuna, a dnevno otkupljuje i prerađuje 6.000 litara.
“Družba” je specijalizirana za proizvodnju svih vrsta sira, od svježeg do polutvrdih i tvrdih, a zbog skupe proizvodnje i neisplativosti, prije tri godine odustalo se od proizvodnje jogurta i vrhnja. Mini mljekara godišnje proizvede 300 tona sira, koji je pronašao svoje mjesto na tržištu, a unatoč krizi i vrlo oštroj konkurenciji, Barić je uspio na duže vrijeme osigurati plasman svojih proizvoda. Tvrtka iz Slovenije otkupila je cjelokupnu proizvodnju sira u sljedećih pet godina. Kao najveći problem ističe nelojalnu konkurenciju i dampinške cijene, koje opterećuju domaće prerađivače mlijeka.
- Najviše nas guši prevelik uvoz, a ako se on nastavi dosadašnjim intenzitetom, proizvodnja u Hrvatskoj bit će potpuno uništena i domaći proizvođači jednostavno će nestati - smatra Barić, dodajući da se i mlijeko upitne kvalitete uvozi po niskim cijenama. Primjerice, kilogram sira za samo 2,1 euro.
- Zemlje iz kojih uvozimo daju poticaje proizvođačima za izvoz u izvaneuropske zemlje, sir se uvozi po vrlo niskoj cijeni od samo 15-ak kuna za kilogram, a i njima je, kao i nama, za proizvodnju kilograma sira potrebno deset litara mlijeka - pojašnjava Barić koji je donedavno imao i farmu mliječnih krava.
No, od novog je vlasnika farme nastavio otkupljivati mlijeko, kao i od stotinjak kooperanata iz Babine Grede i okolnih sela. Ima i lanac vlastitih prodavaonica u Hrvatskoj, a zapošljava 25 djelatnika. Dvije godine se priprema za ulazak u EU, a za potpunu prilagodbu europskim standardima treba uložiti još milijun i pol kuna.M.L.Omerović
Barić zna što ga čeka u EU jer je radio u Njemačkoj. Prije 14 godina vratio se u rodno selo i ušteđevinu uložio u mljekaru. Nailazio je na brojne probleme, no uvijek je, kaže, našao izlaz i iz naizgled nerješivih situacija, tako da je spreman i za tržišnu utakmicu koja ga očekuje od srpnja sljedeće godine.
IZVOR
11-02-2012
Snježno nevrijeme najviše je pogodilo 15-ak školaraca
Snijeg, poledica i iznimno niske temperature aktualizirale su problem učenika putnika u babogredskom naselju Kladavac, smještenom uz šumu, na pola puta između Babine Grede i Prkovaca. Kladavčani su nakon svake kiše i snijega proživljavali pravu kalvariju jer se drndava makadamska cesta kroz naselje pretvarala u kaljužu i njome se moglo proći samo traktorom.
Županijska uprava za ceste prošle je godine nasula cestu i dovela je u primjerenije stanje. Zahvaljujući pravovremenoj intervenciji općinskih čelnika, Kladavac ovih dana nije ostao odsječen, no snježno nevrijeme najviše je pogodilo 15-ak školaraca. Zbog nepostojanja autobusne linije do Babine Grede, učenici od prvog do četvrtog razreda pohađaju područnu školu u Prkovcima, a od petog do osmog u Retkovcima. Po njih svakoga dana dolazi Poletov autobus. Često se događalo da, čim padne kiša, autobus ne dođe po učenike, koji su i po dva tjedna izbivali s nastave.
- Proteklog smo ponedjeljka morali hitno intervenirati i angažirati ljude iz sela da očiste cestu prema Prkovcima i Retkovcima kako bi djeca mogla stići do škole. Riječ je o području koje pripada općini Ivankovo, no očito su općinski čelnici zaboravili gdje je granica, tako da smo morali čistiti i njihovo područje - rekao nam je načelnik Babine Grede Josip Krnić.
A jedno od prvih obećanja mjštanima, nakon što je preuzeo tu dužnost, bilo je prebacivanje kladavačkih učenika u Osnovnu školu u Babinoj Gredi. Od čelnika Vukovarsko-srijemske županije zatražio je da se od sljedeće školske godine organizira prijevoz učenika do Babine Grede, jer trošak za osnovnoškolce ionako snosi država.
Krnić je svojedobno najavljivao i kupnju općinskog minibusa, a kada im je prije dvije godine zagrebački gradonačelnik Milan Bandić donirao rabljeni gradski autobus, Babogredci su se ponadali da je problem prijevoza učenika riješen. Najviše su mu se radovali učenici iz Kladavca, a razmišljalo se i da prevozi srednjoškolce do Vinkovaca. Ali od planova nije bilo ništa. Babogredci se Bandićevim autobusom nisu usrećili. Duže je bio u kvaru nego u funkciji, pa će uskoro biti ponuđen na prodaju.
IZVOR
24-01-2012
Čekaju državni proračun o kojem ovisi gradnja dvorane
Od novog državnog proračuna mnogo se očekuje u Babinoj Gredi, a najvažnije im je, ističe načelnik Josip Krnić, da se pokrenu aktivnosti oko gradnje sportske dvorane uz OŠ Mijata Stojanovića, projekta vrijednog približno 12 milijuna kuna. “Od Ministarstva obrazovanja odavno smo dobili pismenu potvrdu da prihvaćaju sportsku dvoranu prema našem idejnome rješenju. No više od dvije godine trajale su izmjene i dopune prostornog plana općine”, podsjeća Krnić. Priznaje još jednom da su za sve uvelike krivi i sami Babogredci, koji se dugo nisu mogli usuglasiti gdje će se dvorana graditi. Taj je problem riješen, za primjer uzimaju sportsku dvoranu Obrtničke škole u Osijeku, kako bi i babogredska izgledala i bila smještena uz samu školu.
“U školi ima oko 400 učenika, upisana su tri odjela prvih razreda, no generacije i generacije završile su osnovnu školu, a nisu se upoznale sa sportskim aktivnostima u pravome smislu riječi”, kaže načelnik Krnić. Žao mu je što godinama i stariji mještani Babine Grede odlaze na rekreaciju u Gundince ili Županju.
- Veliki sam optimist, mnogo očekujem od nove vlade RH, od proračuna koji se još uvijek slaže. Vjerujem kako će se naći mjesta i za našu sportsku dvoranu. Nadam se da i djeca iz susjednog Štitara neće biti zakinuta i da će se i ondje napokon nešto početi raditi vezano uz dvoranu - kaže načelnik Krnić.
IZVOR
17-01-2012
Država isplatila samo 3,5 posto odštete za sušu
Babogredskim poljoprivrednicima koji su zbog suše pretrpjeli velike štete na usjevima, procijenjene na više od pet milijuna kuna, od čega samo na kukuruz otpada gotovo četiri milijuna, stigla je odšteta. Država im je isplatila samo 3,5 posto iznosa odštete, a čak 280 oštećenih poljoprivrednika ogorčeno je i taj potez smatra sramotnim i bijednim. "Priznate su štete na usjevima kukuruza od 60 posto naviše, a krajem 2011. Općina je dobila doznaku o samo 199 tisuća kuna za naknadu štete. Razmišljali smo čak o tome da poljoprivrednicima predložimo da se odreknu tog novca u korist Općine, koja bi odmah pokrenula proceduru i javnu nabavu i raspisala natječaj za dodatni kamen za uređenje poljskih puteva", pojašnjava babogredski načelnik Josip Krnić. No, poučen lošim iskustvom svoga kolege iz obližnje općine, koji si je zbog takve odluke, iako u najboljoj namjeri, navukao brojne probleme, odlaske u policiju na informativne razgovore pa čak i istragu, od te je ideje odustao. "Raspitali smo se i saznali da je riječ o kompliciranoj i vrlo složenoj proceduri. Svima onima kojima su štete priznate novac će biti raspoređen. A situacija je, nažalost, tako teška da je ljudima svaka kuna dobrodošla i ne bi bilo ni u redu tražiti da se odreknu pa i najmanjeg iznosa. Nazivali su me neki poljoprivrednici koji priznaju da će im dobro doći i to što će imati bar čime napuniti spremnik goriva u svome traktoru", pojasnio je Krnić. Inače, zbog prijave šteta od suše Babinu Gredu jesenas je posjetila inspekcija Ministarstva poljoprivrede i "pročešljala" svu dokumentaciju. Bilo im je čudno otkud su u Babinoj Gredi tolike površine pod kukuruzom. Krnić im je objasnio da je čak trećina stočnog fonda Vukovarsko-srijemske županije na babogredskom području, i samim tim je logično i da ljudi siju kukuruz i proizvode hranu za hranidbu stoke. Nikakve nepravilnosti nisu utvrđene. A uređenju poljskih puteva u Babinoj Gredi pridaje se puno pozornosti. Prošle godine ceste su nasute s 1.500 kubika tucanika i uređeno je sedam otresnica za poljoprivrednike. Prihodi ostvareni od prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta i u 2012. bit će usmjereni uređenju poljskih puteva. "Uređuju se ključne ceste i ne gleda se gdje je čija njiva, već da se poljoprivrednicima omogući što bolja komunikacija. Moram reći da bi svi voljeli da se uredi baš kod njega, ali moramo biti strpljivi, treba prvo namaknuti novac, a onda raditi", ističe Krnić. Najavljuje i nastavak uređenja kanalske mreže, a zahvaljujući Hrvatskim vodama i Vodoprivredi Vinkovci lani je uređeno 40 km kanala trećeg i četvrtog reda, a i ove je godine planirano isto.
IZVOR
04-01-2012
Otvorit će pučku kuhinju i graditi kadrovske stanove
Općina Babina Greda ambiciozno je ušla u 2012. godinu. Među planiranim investicijama, mještanima je najvažnija izgradnja školske sportske dvorane. Nestrpljivo je iščekuju učenici Osnovne škole Mijata Stojanovića, koji sate tjelesne kulture imaju u učionici i holu. A babogredski načelnik Josip Krnić, prepun planova i vizija razvoja sela, najavljuje i preseljenje općinske uprave iz postojećeg neuglednog i skučenog u primjereniji prostor. Obnovit će se i urediti stara zgrada bivše mljekare u središtu sela, gdje će općinari napokon imati dovoljno prostora za rad. Uz načelnika, urede bi trebali dobiti i predsjednik Vijeća, budući općinski pročelnik i zaposlenici Agencije za razvoj i korištenje europskih fondova. Ondje bi trebalo biti sjedište i budućeg komunalnog poduzeća. Na katu je predviđeno uređenje općinske vijećnice i čajne kuhinje. Krovište nove zgrade Općine činit će solarni paneli.
- Zgrada će biti energetski neovisna jer ćemo sami proizvoditi struju i ostvariti određene uštede. S HEP-om ćemo potpisati ugovor o prodaji viška električne energije i Općini osigurati dodatan izvor prihoda - pojašnjava načelnik.
Sadašnja općinska zgrada bit će preuređena u muzej, sa spomen-sobom zaslužnih Babogredaca i stalnim postavom lokalnih slikara naivaca.
A solarnim kolektorima Babogredci planiraju pokriti i zgradu nekadašnje zadruge Škopinjak, čiju bi polovicu država trebala darivati Općini za izgradnju stanova za deficitarni kadar, kojima će se stimulirati dolazak u Babinu Gredu. U prizemlju će biti vatrogasni dom, a u planu je i manja pučka kuhinja.
- Pripremali bi se kuhani obroci za stare i nemoćne osobe koje žive same. Troškove će snositi Općina, a postoji mogućnost da u njima participiraju i djeca korisnika, koja žive izvan Babine Grede. O staračkoj populaciji moramo voditi računa jer je u selu sve više staračkih kućanstva - ustvrdio je Krnić.
Ipak, ono što općinske čelnike posebno veseli jest činjenica da sve više mladih u selu prepoznaje značenje seoskog turizma, proizvodnje domaćih ekoproizvoda i potrebu organiziranja aktivnog godišnjeg odmora posjetiteljima koji se žele okušati u seoskim poslovima.
A jedan od zanimljivih projekata je i izgradnja trga u centru sela, koji bi svojim idejnim rješenjem trebao povezati kulen i graševinu. Načelnik najavljuje potpisivanje Povelje prijateljstva između Babine Greda i Kutjeva, čiji će predstavnici na budućem trgu zasaditi nekoliko trsova vinove loze koji će se, smatra Krnić, odlično uklopiti s bogatom ponudom najkvalitetnijeg babogredskog kulena.
IZVOR
<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 [
62]
63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 > >>