Online novosti (591)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 [67] 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 > >>

05-09-2011

Babina Greda: Razbojništvo na 81-godišnjakinjom

Jučer, 4. rujna, od 22.30 do 23 sata, u Babinoj Gredi, dvije mlađe maskirane, muške osobe provalile su u kuću, a potom počinile razbojništvo nad 81-godišnjom ženom iz Babine Grede, pri čemu je 81-godišnjakinja, zadobila lake tjelesne ozljede.
Temeljem naloga, vršitelja dužnosti ODO-a u Vinkovcima, dokazne radnje na otkrivanju počinitelja poduzima policijski istražitelj.
IZVOR

---

01-09-2011

Na sladoled po 1 kunu u Babinu Gredu dolaze i iz susjednih sela

Simboličnom cijenom od samo jedne kune za kuglu sladoleda vlasnik slastičarnice Korzo u centru Babine Grede, Muarem Rufati, uspio je od svoga sladoleda napraviti pravi brend.
- Odlučio sam se za takvu cijenu jer je u skladu s krizom i recesijom. Kažu da svi moramo dati svoj doprinos pa sam, evo, i ja odlučio omogućiti svojim sumještanima da za simboličan novac uživaju u svima dragoj ljetnoj slastici - pojašnjava vlasnik.
A znatno jeftiniji sladoled nego u ostalim mjestima, gdje se kugla prodaje za četiri kune, u Babinu Gredu privukao je i mještane susjednih sela. Posebice one s više djece, kojima zbog jeftinog osvježenja nije teško skoknuti do Babine Grede.
- Osim što je samo kunu, sladoled je odličan i uvijek svjež. Ima čak 16 vrsta i zašto ne bih doveo djecu i počastio ih, i to za vrlo male novce. Čim uhvatim vremena, uglavnom predvečer, natovarim pun automobil djece, i susjednove i moje, i na sladoled! To im je prava atrakcija, a moram priznati da i meni dobro dođe jer mu ni ja ne mogu odoljeti. Nikada se nismo toliko najeli sladoleda kao ovog ljeta - rekao nam je Josip iz Gundinaca. A ni mladima nije teško sjesti na bicikl i provozati se do Babine Grede.
Iako su djelatnici slastičarnice prijašnjih godina sladoled svakodnevno razvozili kroz selo, od takve su prakse odustali.
- Pa kad već dajemo jeftin sladoled, ne moramo ga još odnositi i na kućni prag! Neka se naši kupci prošetaju, sjednu na tereasu, popiju kavicu i limunadu i malo odmore - preporučuje Muarem Rufati.
Njegova odluka o simboličnoj cijeni sladoleda natjerala je i druge prodavače u selu da spuste cijenu, no Babogredci s kojima smo razgovarali tvrde da mu kvalitetom sladoleda ipak malo tko može konkurirati.
IZVOR

---

31-08-2011

Uz mjericu - pola litre šljivovice dnevno, prsti pletu kao po harfi

Već 73 godine Zlatko Okanović iz Babine Grede izrađuje sepete, a pod njegovim vještim prstima nastalo ih je na tisuće. U Babinu Gredu doselio je nakon 2. svjetskog rata, majka mu je umrla kada je imao pet godina, a maćeha ga nije prihvatila pa je odrastao kao siroče i dugo vremena bio sluga. U Babinoj Gredi se oženio, dobio dva sina, a sada je i ponosni pradjed, koji na praunuka želi prenijeti svoje umijeće pletenja sepeta, ali je shvatio da mlade danas to više ne zanima.
Svako jutro ustaje u cik zore i obilazi šumu i okolne kanale tražeći žestilovnu od koje se izrađuju pravi domaći sepeti, a potom se vraća kući, pocijepa je natanko i počinje plesti. “Na nogama sam već u pet, pola šest. Snaha mi skuha kavu, a ja uzimam svoj lijek - rakiju. Imam svoju mjericu, pola litre dnevno, i tako već godinama. Nema boljeg lijeka za smirenje i opuštanje, ruka ne drhti i prsti pletu kao po harfi. Organizam se već navikao i da samo jedan dan prekočim, odmah bi se razbolio”, ustvrdio je veseli Babogredac.
Sepete, kaže, ne izrađuje zbog novca jer ima dobru mirovinu, nego zato što ga oni drže na životu - besposlen i beskoristan ne može živjeti. A potražnja za njima vrlo je velika, posebice u jesen, kupci mu se javljaju svaki dan. Sepeti nisu korpe jer se oni ne nose nego uprte na leđa. Ne postoji ni jedna druga riječ koja može zamijeniti riječ sepet niti bilo koje drugo pomagalo koje ga može zamijeniti u poslovima kojima služi - kupljenju šljiva ili dizanju kukuruza, pojasnio nam je vrijedni proizvođač sepeta, jedini preostali u županjskoj Posavini.
A svoje umijeće pokazao je i protekle nedjelje na Stanarskim susretima u Babinoj Gredi, vješto zarezujući nožem žestilovnu i pleteći je oko osnovne konstrukcije budućeg sepeta. Brojni su posjetitelji sa zanimanjem pratili što radi, a sepeti su planuli po simboličnoj cijeni od 35 kuna za veliki i 30 za mali.

Zlatko Okanović prisjeća se kako je nekada bio strastveni konjogojac i aktivni sudionik svih manifestacija od Županje do Osijeka. Sve do prije 18 godina, kada je doživio prometnu nesreću. “Vraćali smo se s Đakovačkih vezova i bio sam zadnji u koloni kada je na moga konja i zapregu naletio automobil i pokupio nas. Do sada sam imao već devet operacija na nozi i opet nije u redu. Otada su mi sepeti glavna preokupacija. Taj me posao smiruje, opušta i veseli me svaki sepet koji izradim”, rekao nam je djed Zlatko.
IZVOR

---

30-08-2011

Šokci se vratili na stan

U organizaciji Udruge za promicanje i očuvanje šokačke baštine Šokadija iz Babine Grede proteklog su vikenda, na stanu Ivana Kneževića Todorovog, održani 9. Stanarski susreti i natjecanje stanara i stanarica u radnim disciplinama.
- Stanovi su ponos Šokadije i jedne su od prvih farmi na svijetu. Od pamtivijeka su svojom ljepotom kitili našu Slavoniju i davali joj posebnu čar, živost i bogatstvo. Na stanu se boravilo i zimi i ljeti. Zimu bi tu provodili najstariji i oni koji su sa svinjama bili na žirovanju, a poslije Đurđeva na stan bi dolazili svi koji su mogli raditi u polju ili čuvati marvu - pojasnio je predsjednik Udruge Ilija Babić.
Stanarice su pak bile vrsne kuharice, prelje, vezilje i tkalje, a stanari kosci, orači, stolari, kolari, pčelari i govedari. Danas je, nažalost, sve manje stanova i većina ih je napuštena, zapuštena ili srušena. U babogredskoj katastarskoj općini sve donedavno bilo ih je više od 350, a danas je u funkciji samo 20-ak stanova gdje je zadržan starinski način života.
Udruga Šokadija odlučila je prije devet godina otrgnuti od zaborava stanove i svakog posljednjeg vikenda u kolovozu prikazati život na stanu. Stanarski su susreti i jučer privukli nekadašnje i današnje stanare i stanarice slavonskih stanova te posjetitelje ne samo iz Vukovarsko-srijemske nego i iz Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije.
- Cilj je održavanja manifestacije očuvanje stanova, starih običaja, načina života, čobanskih igara, narodnih jela i govora. Stanarski su susreti najznačajnija manifestacija u turističkoj ponudi Babine Grede i Vukovarsko-srijemske županije jer stanovi postoje još jedino na babogredskom ataru - istaknuo je načelnik Babine Grede Josip Krnić.
Gosti su uživali u natjecanju stanara i stanarica, koje su pripremile razna šokačka jela po receptima njihovih baka te veselim čobanskim igrama. Manifestaciju, održanu pod pokroviteljstvom zagrebačkog GEOena, otvorio je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić, a počela je šokačkom himnom i zajedničkim kolom svih sudionika.
IZVOR

---

18-08-2011

U prvih šest mjeseci samo desetina planiranih prihoda

Situacija u vezi s punjenjem općinskog proračuna u Babinoj Gredi je katastrofalna, ocijenio je načelnik Josip Krnić. U prvih šest mjeseci ostvareno je tek nešto više od 15 posto planiranih prihoda. “Nikada nije bilo gore. Novca ni za lijek, a situacija iz dana u dan sve teža. Ove je godine oko 150 Babogredaca, koji su prijašnjih godina kao građevinci bili angažirani na sezonskim poslovima na moru ili u Zagrebu, ostalo bez posla, što se, dakako, odrazilo i na općinski proračun koji je ostao bez uobičajenih prihoda od poreza”, pojašnjava Krnić. Dodaje da je u selu sve više socijalnih slučajeva, i to mladih ljudi koji imaju po dvoje, troje djece i bez ikakvih su prihoda, ali i prilike da zarade kunu. Velik broj njih od stida se ne želi javiti u Centar za socijalnu skrb i tražiti socijalnu pomoć jer se teško mire s činjenicom da u godinama kada su u naponu snage moraju živjeti od socijale. Općina pomaže koliko može, ali mogućnosti su sve manje. “Ako uskoro ne krenu neke investicije, ne živne gospodarstvo i ne otvore se radna mjesta, ovo će biti prava katastrofa. Lijepo je imati i trg i uređene kanale, ali od toga se ne živi”, ustvrdio je Krnić. Čelnik babogredskog HDZ-a Marko Mrkonjić tvrdi da je još prilikom donošenja proračuna planiranog u iznosu od gotovo devet milijuna kuna upozoravao da nije realan i da se radi zapravo o balon-proračunu, temeljenom na prihodima od raznih fondova koji nisu ostvarivi.
U ostalim općinama u županjskoj Posavini tvrde da nemaju takvih problema. Priznaju da situacija nije sjajna, ali je pod kontrolom i u okviru planiranog. Načelnik Gradišta Srećko Papac ističe da u 2011. nije ponovio pogrešku iz prijašnjih godina. Proračun je realno planiran, bez uvrštavanja bilo kakvih nerealnih očekivanja pomoći od države. Naši sugovornici svi redom ističu da su ljetni mjeseci uvijek problematičniji zbog povrata poreza koji se isplaćuje iz proračuna. Načelnik Cerne Goran Begović priznaje da su u Općini vrlo oprezni i da je najvažnije održati likvidnost s kojom su prošle godine imali problema i bili prisiljeni dići 2,5 milijuna kuna kredita da bi se pokrpale rupe od prethodnika. U općini Drenovci, čiji je proračun 14 milijuna kuna, doznajemo od zamjenika načelnika Marijana Belužića, u prvih šest mjeseci ove godine ostvareno je 5,8 milijuna kuna prihoda. Unatoč slabijem punjenju, nije se odustalo od investicija koje financira Općina iz vlastitih sredstava. U sljedećoj školskoj godini Drenovci će sufinancirati učeničke karte do Županje i Vinkovaca s 10 posto iznosa, dok će srednjoškolci koji pohađaju školu u Drenovcima, a dolaze iz drugih naselja te Općine imati besplatan prijevoz, kao i srednjoškolci s područja općine Vrbanja koji putuju u Drenovce.

Županjski gradonačelnik Davor Miličević zadovoljan je punjenjem gradskog proračuna jer se prema financijskom izvješću u prvom polugodištu ove godine u njega slilo 29,263 milijuna kuna prihoda, a rashodi su iznosili 18,579 milijuna kuna. Miličević je zadovoljan i ostvarenim iznosom od poreza na dohodak koji je u srpnju bio veći nego u istom razdoblju u posljednje dvije godine zajedno. Pozitivan trend očekuje se i sljedećih mjeseci, što daje puno razloga za optimizam.
IZVOR

---

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 [67] 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 > >>