Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (432)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 6 [7] 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 > >>

09-03-2018

Umjesto trodijelne, Babinoj Gredi dvodijelna dvorana


U prostorijama Općine Babina Greda održan je radni sastanak na kojem su dogovorene aktivnosti oko nastavka gradnje sportske dvorane OŠ Mijata Stojanovića. Uz vukovarsko-srijemskog župana Božu Galića i načelnika Babine Grede Josipa Krnića, nazočili su mu pročelnica Upravnog odjela za školstvo VSŽ-a Jadranka Mustapić-Karlić, pročelnik Službe za prostorno planiranje, gradnju i zaštitu okoliša VSŽ Hrvoje Čuljak, voditelj projekta Vjekoslav Krstić, ovlašteni građevinski sudski vještak Ivan Jukić, ravnateljica škole Đurđica Babić i općinski vijećnici. Razmotreno je pet ponuđenih opcija, a zajednički je donesena odluka o gradnji dvodijelne dvorane, s borilištem dimenzija trodijelne dvorane 27 x 45 metara, na čemu su Babogredci inzistirali.

Još novca
Gradnja takve dvorane sa zatrpavanjem postojeće šest metara duboke jame stajat će 18.484.400 kuna (bez PDV-a). Za zatvaranje financijske konstrukcije za realizaciju navedenog projekta zadužen je vukovarsko-srijemski župan jer sredstva će, kako stvari stoje, premašiti iznose koji su osigurani Sporazumom o sufinanciranju između Ministarstva, Županije i Općine. Naime, za gradnju dvorane u Babinoj Gredi resorno ministarstvo osiguralo je 11,5 milijuna kuna, a po tri milijuna kuna Županija i Općina.

Prema procjenama i iznesenoj računici, gradnja dvorane prema započetom projektu, uključujući prethodnu sanaciju jame koja bi bila nužna za nastavak radova, stajala bi 32 milijuna kuna plus PDV. I upravo se zbog toga, pojašnjava Krnić, kako bi se troškovi smanjili, ide u revidiranje projekta.

- Odlučeno je da se ide u preprojektiranje dvorane koja će se graditi po fazama. Što se tiče rokova gradnje, na sastanku nam je rečeno da će za dvije godine dvorana biti gotova. Dogovoreno je da će Općina Babina Greda svojim udjelom financirati radove u ovoj godini, Županija u sljedećoj, a Ministarstvo ima osigurana sredstva i za ovu i za 2019. godinu - pojašnjava babogredski načelnik.

Žele jamstvo Županije
Županija će izraditi projektnu dokumentaciju za novu dvoranu, a Krnić vjeruje da će do ljeta jama biti zatrpana i očekuje da će se usporedno i projektirati i rješavati građevinske dozvole za izvođenje radova po etapama.

- Županu ću predložiti da Općina i Županija, kao vlasnik i osnivač škole, naprave sporazum kojim će se Županija uz bjanko-zadužnicu obvezati da će, ako se u utvrđenom roku dvorana ne završi, preuzeti obvezu vraćanja našeg kredita. Mi prvi plaćamo svoju tranšu, i tko mi jamči da se ponovno nešto neće iskomplicirati i da radovi neće stati, a mi potrošili svoja tri milijuna? Dužnost mi je kao načelniku zaštititi interese Općine - zaključuje Krnić.


Krnić: Plaćanje Općine presedan
Načelnik Krnić napominje da još nikada ni jedna općina u Hrvatskoj gdje se gradila školska sportska dvorana nije davala svoja sredstva.

- Ovo je presedan. Općina Babina Greda već je do sada dala više od dva milijuna kuna i onda se morala još kreditno zadužiti i osigurati dodatna sredstva za sufinanciranje, što je bio preduvjet za nastavak gradnje. Pa koja je to još općina morala napraviti? - pita se Krnić.
IZVOR

08-03-2018

Otkrivena spomen ploča Ani Verić


Slikarica, pučka književnica, skupljačica i čuvarica starina – sve je to bila Ana Verić, Babogretka koja je živjela umjetnost. Svjedoče tome i brojna djela postavljena u svakom kutku njezine rodne kuće, u kojoj je slikala dokle god su je ruke služile.
“Teta Ana, jaka i hrabra žena koju život nije mazio, sama ju je gradila 60-ih godina prošlog stoljeća. Bila je posebno emotivno vezana za nju, ovdje je naslikala nekoliko stotina slika. Prikupila je i muzeja vrijednu zbirku starina, koja je registrirana kao kulturno dobro Republike Hrvatske, a koju vidimo kao dio temeljne građe budućeg babogredskog muzeja”, priča njezin nećak Ivan Petričević.
Kao iznimno nadarena žena izdala je nekoliko knjiga poezije i proze. Brojna su objavljena, ali i neobjavljena djela. No, niti ona neće dugo ostati skrivena od očiju javnosti. “Nažalost, nije dočekala objavljivanje posljednje knjige, no, to ćemo učiniti posthumno, jer nas je teta Ana zadužila, imamo uistinu dovoljno materijala, a knjiga bi nosila naslov “Na mladima svijet ostaje”, dodaje Petričević.
Njeno izdavanje, uz fotomonografski dio, planirano je u okviru Mjeseca hrvatske knjige, u vremenu između listopada i studenog ove godine. Ana je preminula 29. siječnja prošle godine, a godinu i nešto poslije, upravo na Dan žena, obitelj je ovoj nevjerojatnoj ženi odlučila postaviti spomen ploču.

“U 89. godini je preminula, a 9. ožujka ove godine bi punila 90. godina i tim povodom, najmanje što možemo učiniti je otkriti joj spomen obilježje”, poručila je obitelj. Spomen ploča trajna je uspomena na Anu, kao i njezina, prepuna umjetnosti, rodna kuća koju obitelj planira, uz podršku općine i Vukovarsko-srijemske županije, prenamijeniti u galeriju slika sa stalnim postavom, dostupnu javnosti. Želja je upoznati generacije koje dolaze s Aninom ostavštinom, jer kako je i sama za života poručila: “Kad ne budem među vama, gledajte me u slikama, u pjesmama, u starinama…”.
IZVOR

03-03-2018

POTRESNA PRIČA O TRANSSEKSUALNOJ DJEVOJCI IZ BABINE GREDE


Laura Babić, 19-godišnja djevojka iz Babine Grede postala je inspiracija za dokumentarni film koji su odlučili snimiti njezini kolege, županjski gimnazijalci.

Naime, Laura je rođena kao dječak Matej, i sa svojom životnom pričom idealno se uklopila u zadatak članova dramske skupine na engleskom jeziku, predvođenih profesoricom Katarinom Berać Vuić, koji će se u zagrebačkoj Privatnoj umjetničkoj gimnaziji na Festivalu drame, filma, debate i ostalih jezično-umjetničkih vještina na engleskom jeziku, susresti sa srednjoškolcima iz cijele Hrvatske i natjecati u kategoriji drame, kratke priče, prezentacije i filma.

Upravo posljednja kategorija festivala, tzv. movie challenge, sa zadanom temom - o identitetu, potaknula je učenike iz Županje da prihvate izazov i obrade zanimljivu priču o mladoj osobi iz Babine Grede, piše Glas Slavonije.

- Film naslova 'Laura' govori o djevojci Lauri Babić, koja je prije 19 godina rođena kao dječak. Petominutni dokumentarac tek grebe po površini složenosti života transrodne osobe u maloj sredini, ali se učenike Gimnazije Županja mora pohvaliti što su se usudili progovoriti o aktualnoj temi, diskriminaciji onih koji su drukčiji - objašnjava mentorica Katarina Berać Vuić.

Film počinje stihom iz Kancone talijanskog pjesnika Francesca Petrarce 'Tko može neka shvati, jer ja sebe razumijem'.

- Jako mi se svidjela priča o Francescu Petrarci i njegovoj ljubavi prema Lauri. Moje staro ime, kad sam rođena, bilo je Matej, Matthew na engleskom. Mojim starim imenom nazvala me moja sestra. Nakon što se promijenim, planirala sam uzeti žensku verziju moga imena - Matea. Ali sam shvatila da me to podsjeća na moj prošli život, a ja ga želim izbrisati, pa je Laura puno bolje rješenje - objašnjava vrlo hrabra 19-godišnjakinja u filmu u kojemu govori o sebi i o svome identitetu.

Laura, kaže, uživa gledati tutorijale šminkanja na YouTubeu, a omiljeni vizažisti su joj Jeffrey Star i Patrick Star.

- Većina mojih slika na Facebooku nije javna zbog negativnih komentara i uvreda ljudi koji ne znaju ništa o meni. Ali ja ne marim za to što ljudi misle ili što će reći. Jednom sam šetala ulicom u mome selu. Vidjela su me mala djeca, počela vikati i na mene bacati kamenje. To je bio užasan dan za mene, za moje tijelo. Bila sam zgrožena - ispričala je.

Laurina je želja otići u SAD, tamo živjeti i biti ono što jest.

Petominutni dokumentarni film završava Laurinom porukom cijelome svijetu: 'Ako želimo biti slobodni i ako želimo učiniti ovaj svijet sretnijim, moramo se boriti protiv stereotipa'.

Školski kolege daju joj potporu, piše Glas Slavonije.

- Trebala je ogromna snaga da se učini ono što je ona učinila... Čak i u maloj zajednici ona se pomirila s time što jest... Laura je jako hrabra i ne boji se pričati u svoje ime... Iako je ljudi jako osuđuju, ona se bori za sebe i ljude poput sebe...
IZVOR

26-02-2018

Ženama bicikli i prsluci


Žene s područja Babine Grede angažirane u programu Zaželi dobile su tople prsluke i bicikle, koji će im olakšati obilazak sumještana o kojima će se brinuti. Riječ je o 15 žena koje će se dvije godine skrbiti o 89 korisnika pomoći, a sve će proći edukaciju. Općini Babina Greda za taj je program odobreno nepovratnih 2.455.194 kuna iz Europskog socijalnog fonda.
IZVOR

29-01-2018

Babina Greda s Dejanom Mihajlovićem pregovara o gradnji minimljekare


Gospodarstvenik Dejan Mihajlović, vlasnik “Poslovnog sistema Mihajlović” iz Paraćina, jedne od najuspješnijih tvrtki u Srbiji, u čijem su sastavu benzinske crpke, mljekara, privatna televizija Kanal M, restorani i marketi, zainteresiran je za gradnju minimljekare u Babinoj Gredi.

Geostrateški položaj
Babina Greda ima izvrstan geostrateški položaj i komunikacijsku povezanost, jer je smještena neposredno uz autocestu A3, koja od Bregane preko Zagreba i Slavonskog Broda vodi do Bajakova, graničnog prijelaza između Hrvatske i Srbije. A upravo te komparativne prednosti prepoznaju investitori iz okolnih zemalja koje nisu članice EU (BiH, Srbija), a svoje proizvode žele plasirati na golemo europsko tržište, s gotovo pola milijarde potrošača. Radi lakše prilagodbe europskim standardima, manjih rashoda, ishođenja potrebnih certifikata s ciljem postizanja veće konkurentnosti i daljnjeg razvoja investitori se odlučuju na otvaranje tvrtki u EU. A logičan odabir je Hrvatska, kao najbliži susjed i članica EU. Među njima je i Dejan Mihajlović, koji je odlučio investirati na krajnjem istoku Hrvatske i krenuti u osvajanje novih tržišta. U potrazi je za lokacijom koja bi mu najviše odgovarala za gradnju pogona za preradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda, a uz Babinu Gredu obišao je i Negoslavce i Vukovar. Nakon prikupljanja informacija i upoznavanja sa stanjem na terenu odmjerit će sve prednosti i nedostatke i donijeti konačnu odluku.

Načelnik Babine Grede Josip Krnić potvrdio nam je da se sastao s Mihajlovićem, koji je izrazio interes za otvaranjem minimljekare u tome selu. Napominje da potencijalni investitor onamo nije došao slučajno, jer Babina je Greda i u bivšoj državi bila poznata po proizvodnji mlijeka. A i danas se većina stočnog fonda Vukovarsko-srijemske županije nalazi upravo u tom selu. Zadovoljan je obavljenim razgovorima i siguran je da će ova investicija, ako se realizira, Babinu Gredu uvelike vratiti na stare staze u proizvodnji mlijeka, a poljoprivreda imati izgledniju budućnost. Vjeruje da bi novi proizvodni pogon, koji bi srbijanski investitor realizirao s poslovnim partnerom iz Austrije, uz već postojeće investicije, elektranu, sušare i tvornicu autodijelova, pridonio zaustavljanju trenda iseljavanja mladih.

Subvencije Općine
- Na takav se način na selu može opstati i pristojno živjeti. Primjerice, uz radno mjesto, onaj tko ima četiri-pet hektara zemlje i koju kravicu može mjesečno ostvarivati još jedan dobar dohodak, i to nije mala stvar - kaže Krnić.

Ako se investitor odluči na ulaganje u Babinoj Gredi, Općina će pomoći stočarima subvencioniranjem simentalske pasmine junica, odnosno davanjem jednokratne novčane pomoći za svako žensko tele koje ostave za povećanje matičnog stada.

- Gospodin Mihajlović me upitao hoću li ja kao općinski načelnik imati problema s obzirom na hrvatsko-srpske odnose u ratu. Kazao sam mu da tu nema nikakvih zapreka i da je svaki investitor u Babinoj Gredi dobrodošao. Ako će korektno raditi, korektno i na vrijeme plaćati radnike i kooperante koji će mu isporučivati mlijeko, rekao sam mu da će kod nas moći dobro i dugo godina raditi. Drago mi je što je konačno probijen led i uspostavljena gospodarska suradnja, jer kapital ne poznaje granice - zaključuje Krnić.

Zadovoljno ističe da su sastanci čelnika Privredne komore Srbije i HGK - Županijske komore Vukovar urodili plodom i da su konačno srušene barijere, jer su i srbijanske tvrtke počele pokazivati interes i najavljivati investicije u Hrvatskoj.

- Mislim da će investitor konačnu odluku vrlo brzo donijeti, intenzivno razgovaramo i ja se kao načelnik borim da investicija dođe u Babinu Gredu. Smatram da imamo sve preduvjete i komparativne prednosti za gradnju takvog pogona, a naši mještani velik potencijal i iskustvo u mljekarstvu - zaključuje Krnić.

Barić: Proizvodi traženi na tržištu
Srbijanski investitor obišao je moguće lokacije za gradnju pogona u Babinoj Gredi, a sastao se i s babogredskim poduzetnikom Pavom Barićem, vlasnikom minimljekare Družba, koja je godišnje proizvodila oko 300 tona sira. Nakon 20 godina rada, krajem 2016. stavila je ključ u bravu zbog nemogućnosti ispunjavanja europskih standarda, što je bio preduvjet za daljnje funckioniranje. Barić nam je kazao da je uvjeren kako bi Mihajlović u Babinoj Gredi mogao jako dobro poslovati, jer proizvodi koje planira proizvoditi u svome pogonu vrlo su traženi na tržištu, primjerice, kačkavalj i druge vrste dobrih i kvalitetnih sirova koje Hrvatska uvozi.
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 [7] 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 > >>