Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (453)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 [86] 87 88 89 90 91 > >>

08-11-1912


Mladi kradljivci


Pera Pupić od 13 god. i njegov brat Stjepan Pupić od 15 god. iz Batrovaca, skitnice po zanimanju, dođoše na svom putovanju u Babinu Gredu. Stjepan se uvukao na stanu u sobu Marijana Štivića, te ukrao 54 krune gotova novca, čitav kruh i jedan kulen.
Sada se uvukoše i u kolibu Ilije Kedačića, naložiše vatru i lijepo se počastiše. Drugi dan našao jo Štivič kraj vatre banku od 20 K, a nedaleko kolibe komad kruha i škatulju u kojoj su bili novci. U šumic uhvatiše ljudi kradljivce, svezali ih i dobro nalupali, pak su ih tjerali u selo.
Pero jo presjekao uzicu i pobjegao. Međutim je i on uhićen, pak se braća, koja su za kratko vrijeme pokrala 139 K i 72 filira, nalaze iza brave.
IZVOR

16-04-1912

Jutarnji list 16.4.1912 Ubio brata


Žitelji Antun i Adam Lešić iz Babine Gede žive već više godina, premda su rodjena braća, u ljutoj mržnji. Nisu nikad jedan s drugim ni rieči progovorili. Pred Uzkrs se ponovno posvadiše i zaprijeti jedan drugome, da će „jedan u groblje, jedan u roblje".

Preko Uskrsa trebao mlađji neoženjeni brat Adam ići na stan (salaš) svinjama, te zamijeniti brata Antuna, koji je imao doći kući. Adamu se nije dalo uskrsovati u šumi na stanu pa nije išao. To je razljutilo starijeg brata Antuna. Uzeo je sjekiru u ruke, pođje u selo da sudi bratu Adamu. Prevalio je 10 kilometara do sela i stigao na večer kući. Adama nije bilo kod kuće nego u selu na divanu. Adam zasjedne u kuhinju za vrata i čeka preko 2 sata, dok se nije Adam vratio, Došav ovaj oko 10 sati kući, ne sluteći zla, udje u kuhinju, otvori vrata od sobe da će ući, ali ga u taj mah zahvati Antun sjekirom po glavi i Adam pade preko praga u sobu. Zahvativ ga još nekoliko puta sjekirom, vrati se, kao da se nije ništa ni dogodilo i opet natrag na 10 kilometara udaljeni salaš. Adamu je raskoljena glava da, mozak proviruje, presječeni prsti, odsječeno uho i više drugih ozljeda tako da je uprkos brzoj liječničkoj pomoći za dva dana ozljedama podlegao i na sam je USkrs sahranjen.

I tako zaista ode jedan u grobjlje, a drugi u roblje, a žalobni stari roditelji kukaju doma.
IZVOR

01-10-1911

Novosti


Utopili te konji
Babogredski žitelj Vlada Knežević vozeč se uz Savu htjede da napoji konje. Utjera ih u Savu ne znajuć da je odmah pri kraju dubljina. Brzica zahvati i konje i kola tako, da se sam on teškom mukom spasio, dok su se konji vrijedni 1.000 K. utopili u Savi.

Tučnjava.
Đuro i Mato Babić iz Babinegrede baš se dobro razveseliše i ponapiše u gostioni. Veselje završiše svadjom se izvodi i u tučnjavu.
— Mata povadi nož da će Đuru, a ovaj ti ne bude lijen, dohvati od nekog motiku pa ti mog Matu ošamari čestito po glavu. Presjekao mu nos i cijeli obraz naneo mu tešku, životu pogibeljnu ozlijedu. Izgovara se dakako pijanstvom.
— Istodobno veselili se u gostioni i žitelji Antun Kuković. Mika Zolić. Baća Antun se dobro pripio koju zgodu upotrebi Mika i izvadi mu iz džepa novčarku sa 30 K novaca. Prizvana oružniška obhoda pronašla je novac skup sa novčarkom. — Mika pijan — dakako da ne doznaje od kuda se stvorila u njega tuđa novčarka i novac.
IZVOR

06-08-1911

Nesreća u vatrenki


Luka Kopić, 24.godišnji nadničar u Kutuzićevom mlinu u Babinojgredi dizao je vreće iz prizemlja u I.sprat mlina na dizalu (aufzug) te je vlastitom neopreznošću dospio izmedju dizala i tavanske grede tako, da je prignječen i pribijene hrptenjače, nakon par sati ozledama podlegao.
IZVOR

30-07-1911

Javna vježba hrvatskoga seljačkoga Sokola u Babinoj-Gredi


Jedini seljački hrv Sokol u Slavoniji, naš babogredski, napreduje i razvija se lijepo. Samo ovog proljeća priredio je već tri javne vježbe i to u Sikerevcima, Šamcu, Štitaru i Gundincima, a evo dana 23. o. mj . priredi u beogradskim „Dudicama" ponovnu vrlo uspjelu javnu vježbu sa pučkom svečanošću.
Vježbi su prisustvovala bratska
sokolska društva iz Vinkovaca i Đakova.

Vježbe su sjajno uspjele i svega članstva I seljačkoga babogredskog podmlatka.

Na spravama su vježbali odjeli babogredskoga đakovačkog i vlnkovačkoga Sokola. Palmu pobjede odnio je svakako vodja
vinkovačkog Sokola brat Bednaržik čijim su se elegantnim vježbama svi divili.


Ovakove zabave još ne vidje Babina Greda. Sav skoro narod iz mjesta i okolice sjatio se, da su naše .Dudice" — vrt u pol sela bile prepune šarolikog svijeta.
Uz crvenu sokolsku košulju divno pristajaše bijela rubina našeg seljačkog naroda, a i gospodski kaput.
Nakon uspjele vježbe razvila se vrlo animirana pučka svečanost. Bilo ti je tu svega i svačega. Stariji posjedaše oko stolova pod hladovite lipe krijepeći se izvrsnom kapljicom koju je Sokol u vlastitoj režiji sam točio. Mladjarija pak, a osobito sokoli i naše cure i mlade snaše, uhvatiše se u kolo, pa ti se tu baš vatreno igralo sve do neko doba noći. A najviše se igralo kolo, ono naše kolo, šokačko kolo, koje našega čovjeka elektrizira. Krasna je to bila slika Evo: hladovina pala, mračak se hvata . . . Uhvatile se u kolo mlade snaše, bogato i prebogato odjevene, a iz njih sokolaši i seoski momci; luj se u ugodnoj izmjeni isprepliće građansko odijelo, sokolska odora i seoska slikovita nošnja. A kolo se talasa.

Ovako evo vrši babogredski seljački Sokol svoju misiju u narodu djelujući u odgojnom i kulturnom pravcu, a i buđenju hrvatske narodne svijesti. Trebalo bi, da se i ostala izokolna naša mjesta ugledaju u Babiuu-Oredu, pa da osnuju seljački
Sokol, koji upravo blagotvorno može djelovati na razvitak nacijonalne svijesti. O velikoj koristi Sokola ne treba trošiti riječi što je svima i svakome jasno.
Mi se Babogiedci ponosimo, da smo mi baš prvi udarili temelj sokolskoj ideji medil našim seljaštvom Krasne posljedice sokolskoga rada osjećaju se i te kako jer je baš Sokol ono žarište i onaj centar, oko kojega se vrli sav naš društveni život i kulturni rad!
Iz Sokola je uvijek potekla inicijativa za mnogi naš narodni posao.

Ne mogu propustili, da i ovom prilikom ne istaknem velike zasluge oko osnutka hrv. Sokola našega vrijednoga učitelja Vladoja Ivakića, koji upravo neumornim trudom, velikim žarom, ustrajnošću i oduševljenjem sav se posvetio širenju sokolske misli medu našim seljaštvom.

Čast našem badognedskom Sokolu i njegovom vođi!
Sokolaš.
IZVOR



<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 [86] 87 88 89 90 91 > >>