Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (544)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 [96] 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 > >>

01-10-1971

Svečano obilježena slola obljetnica HPKZ-a


Proslava stote obljetnice Hrvatskog pedagoško-književnog zbora bila je u podružnici PKZ Vinkovci
Županja, uistinu dostojno obilježena. Najprije je, u sklopu Vinko vačklh jeseni proslavljena u Vinkovcima gdje je posebno naglašena uloga i djelovanje učitelja IVANA FILIPOVIĆA, osnivača i prvog predsjednika Zbora, a zatim je prošle nedjelje proslavljena u Babinoj Gredi. Naš kraj je osim Ivana Filipovića, rođenog u Velikoj Kopanici, dao još jednog značajnog pregaoca na kulturno-prosvjetnom polju i polju razvitka pedagogijske znanosti.


U Babinoj Gredi rođen je MIJAT STOJANOVIC, učitelj, jedan od osnivača 1 prvi potpredsjednik HPKZa pa je obnavljanjem uspomena na njega, bila organizirana proslava u Babinoj Gredi.


Na proslavi su, uz veliki; broj prosvjetnih radnika; iz općina Županja i Vinkovci, društveno političkih radnika, uglednih privrednika, bili prisutni ugledna pedagoški stručnjaci, dr Petar šimleša, dr Milivoj
Gabelica i dr Ante Vukasović.
Na svečanoj akademiji održanoj u mjesnom Domu kulture, pred punom dvoranom gostiju, dr Petar Šimleša predsjednik U. 0. HPKZ govorio je o razvitku i višestrukoj ulozi
Pedagoško-književnog zbora, čiji je rad posebno značaian u oblastima: uvođenja suvremene pedagogijske ideje u nastavu, uvođenje hrvatskog jezika u šVle. u borbi za nacionalnu školu, književnost i vlastitu stručnu literaturu, bogatoj izdavačkoj djelatnosti (osobito za dijecu i omladinu), kao i svim drugim oblastima koje zadiru u pedagoški rad, u suvremenom smislu.


O izuzetnoj ličnosti Mijata Stojanovića govorio je dr. Milivoj Gabelica ističući ga kao primjer čovjeka snažne volje, želje za naukom, čovjeka koji se od seoskog dječaka iz Babine Grede, samouka, dovinuo do mjesta jednog od najistaknutijih znanstvenih radnika u pedago-giji. Posebno je spomenuo njegovu ulogu u počecima i razvitku umjet-ničke literature za djecu.


Akademija je zatim’ nastavljena nastupima dječjih pjevačkih i harmonikaških zborova iz županjskih škola i folklorne grupe iz Babine Grede, a na kraju ie tajnik Upravnog odbora podružnice PKZa za
Vinkovce i Županju.
Alojz Behin, predložio zaključke PK7.-a i na njegovu suradnju sa drugim društvenim tiielima.


Posebna svečanost u sklonu ove proslave održana je u školi, koja je ovom pn’orodom dobila ime Mijata Stojanovića, i gdje je uz prigodne riječi dr Ante Vuka sovica otkri-veno Doprsie Mijatu Stojanoviću, rad vinkovačkog kipara Antuna Babica.


Babina Greda se tako odužila svom velikom sinu Mijatu, a proslavom u ovom velikom slavonskom, nekad graničarskom, selu vinkovačkožupanjska podružnica HPKZa završila je proslavu stote obljetnice Zbora. Time. međutim, nije završena cjelokupna proslava ove značajne institucije čiji će jubilej proslaviti sve podružnice u Hrvatskoj, a kraim listopada održat će se u Zagrebu središnia proslava čiji je pokrovitelj predsjedniik Tito.

IZVOR

27-09-1971

USKLADITI RAZVITAK SELA I GRADA


Član Predsjedništva SFRJ i član Izvršnog biroa Predsjedništva SKJ Miko Tripalo otvorio je jučer u Babinoj Gredi izložbu stočarstva županjske komune.
Prije nego što je otvorio izložbu Tripalo je govorio društveno-političkim aktivistima županjske općine o značenju najnovijih ustavnih promjena u SR Hrvatskoj t Jugoslaviji.
-Hrvatska Je domovina, — rekao je Miko Tripalo — matična država Hrvata, ali i država Srba i drugih narodnosti koje u njoj žive I mi svijetla obraza možemo gledati na svoju povijest, jer smo se uvijek borili za svoju slobodu, ali nikada na štetu drugih. Uvijek je, međutim, bilo i onih koji su nastojali da nas razjedine. Zato smatram da su promjene u našem društveno-političkom sistemu p politički programi koje donosimo, kao i u toku
NOB-a, proizašle is srca ž želje naroda«.

Mlko Tripalo je zatim govorio da će se u slijedećem razdoblju morati više raditi na usklađenijem razvoju sela i grada. On je istakao da daljnje jačanje i učvršćenje bratstva i jedinstva naših naroda i narodnosti treba biti uvijek prisutno u svim sredinama, pa je to ilustrirao ovim riječima:
- Smatram također da ovaj naš demokratski socijalizam nikad nije imao više pristalica nego danas, jer ga nismo gradili policijskim pritiskom, već je u njegovom stvaranju i usavršavanju osnovni faktor narod.
Miko Tripalo je govorio i na zboru prilikom otvaranja izložbe pred oko 5000 građana ovog i susjednih mjesta, a zatim je razgledao eksponate izložbe i u razgovoru se zanimao za njihova dostignuća u stočarstvu.
IZVOR

26-04-1971

Starac silovao malodobnicu


Okružno javno tužilaštvo iz Osijeka podiglo je optužnicu protiv Marka Biškića (79) poljodjelca iz Babine Grede zbog krivičnog djela — silovanja. U optužnici se navodi da je Biškić 2. srpnja prošle godine u svoju kuću u Babinoj Gredi namamio jednu 12-godišnju slaboumnu djevojčicu, te je onda svukao i silovao. Djetetu je, navodno, zaprijetio smrću ako ga oda.

Stari poljodijelac mađutim u prethodnom je postupku odbacio optužbu, rekavši da uopće nije napastovao djevojčicu. Izjavio je da je ona išla od kuće do kuće, pa je tako ušla i u njegov dom, ali on ju je izbacio na ulicu. neki svjedoci, a i sudsko-medicinski vještak, rekli su u istrazi da je starac ipak seksualno zloupotrijebio dijete.

Uskoro će pod tom optužbom sjesti na optuženičku klupu u osječkom Okružnom sudu.




IZVOR

01-05-1970

I seoske su suknje danas mnogo kraće


Dok se u gradovima ruše barijere mnogim tradicijama, bulcte takozvane revolucije odijevanja, seksa, zabave i razonode i dok se smjenjuju stupidnosti s genijalnostima — selo kao da je ostalo u svom hiljadugodišnjem miru. Nehotice se nameće pitanje: nisu li stanovnici sela - u nas je njih koliko i
stanovnika gradova - samo suputnici zbivanja koja simboliziraju suvremeni svijet?
Ili su i om zahvaćeni makar samo rubom toga nezadrživog ritma koji je zaokupio današnje,osobito mlade generacije?

Odgovore na to potražit ćemo u selima: a sela ćemo odabirati u prolazu, da steknemo dojam da smo naišli na ono što tražimo.

Danas smo gosti Babine Grede, velikog, ali još uvijek tipičnog slavonskog sela u koje nas je odveo naheren putokaz, razvaljen stari drum i sentimentalna
predodžba o prastarim tradicijama.

Naši sugovornici su mlade djevojke, momci i neki stariji stanovnici sela, zatim učitelj, učiteljica, nastavnik i seoski župnik.


link1
link2
link3
link4


IZVOR



08-05-1969

BUDI HRABRA, MANDO


Apel za pomoć samohranoj majci Mandi Vuksanović iz Babine Grede kraj Županje, koja već četiri mjeseca živi sama s petoro nejake djece bez ikakvih sredstava za život naišao je na izvanredno velik odaziv čitalaca Večernjeg lista.

Kad smo ponovo posjetili šestoročlanu obitelj U Strosmajerovoj ulici 25 u Babinoj Gredi, na ulicu je istrčalo petoro veselih mališana, sada već sasvim pristojno odjevenih, a na kućnom pragu dočekala nas je Manda Vuksanović, kojoj se na lice, poslije teških trenutaka neimaštine, vratio osmijeh zadovoljstva.

U kuću Vuksanovića vratila se vjera i pouzdanje u sretnije sutra velikom humanom akcijom večernjakovih čitalaca. Brižno sačuvani odresci poštanskih uputnica, kojima su čitaoci poslali novac porodici Vuksanović i sakupljene adrese sa svih paketa, koji su stigli u Babinu Gredu omogućili su nam da saznamo priču, koju je satkala samo neizmjerna ljubav prema čovjeku i roditeljski osjećaji prema nezbrinutoj djeci. Jer, gotovo na svakoj poštanskoj uputnici ili na komadiću papira utisnutom u paket, darovaci su željeli uputiti po koju riječ divljenja, utjehe i ohrabrenja požrtvovnoj majci Mandi.

Izbrojili smo odreske poštanskih uputnica. Čak 56 čitalaca poslalo je priloge u ukupnoj vrijednosti od 5475 novih dinara. Veliki paketi, puni odjevnih predmeta, konzervirane hrane, kućnih potrepština i svega onog što su darovaoci mislili da bi moglo dobro poslužiti porodici Vuksanović, zatrpali su tijesnu sobicu male niske kućice. Nikada prije babogredski poštari nisu imali toliko mnogo posla kao proteklih dana. U kuću Vuksanovića stiglo je 18 paketa. To je začudilo i same mještane Babine Grede. Odjednom dotad nepoznata obitelj koju smo jedva uspjeli pronaći prilikom prvog posjeta, preko noći postala je svima poznata. Pa ipak, kolikogod mještani Babine Grede najbolje znaju u kakvim prilikama Živi Manda Vuksanović, još se nitko od njih nije ovih dana uputio s darom u njenu kuću.

Jedna liječnica Iz osječke bolnice dvaput je kolima dolazila Mandi Vuksanović u Babinu Gredu, uvijek s darovima za majku i djecu. Savjetovala je Mandu kako će hraniti i njegovati djecu. Ni jednom nije rekla kako se zove, ali je obećala da će ih opet posjetiti.
— Da nije pomoći ljudi skapavali bismo od gladi ja i moja djeca, od općine još uvijek ne dolazi nikakva pomoć — rekla nam je Manda.

Čitaoci Večernjeg lista skratili su muke Mandi Vuksanović i njenoj djeci barem za izvjesno vrijeme, dok se ne pronađe (ili se uopće ne pronađe) bolje rješenje. Njen slučaj još nije ni približno riješen. Kako trajnije osigurati sretniju budućnost porodici Vuksanović — to više nije u kompetenciji i mogućnosti čitalaca Večernjeg lista, već općine i organa starateljstva. Vi ste, dragi čitaoci, pokazali razumijevanje iznad očekivanja i sigurno će te Još pomoći nezbrinutoj djeci, ali bi i drugi trebali odrjješiti kesu.
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 [96] 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 > >>