Ušoravanje

Na zemljištu babe Kede počelo se razvijati selo, jer su tu bjegunci od Save i ostali. Selo se širilo Beravačkom gredom prema istoku i zapadu. Jezgru naselja činilo je 50 kuća. Novi doseljenici bili su iz Bosanske Posavine. Tako je Babina Greda kao naselje ojačala, te su se u njoj 1690. god. vodili već pregovori između austrijskih i mađarskih komesara. Svaka novodoseljena porodica dobila je od države besplatno drvo za gradnju kuće i 25 forinti u gotovom novcu. U 1730. godini broj kuća je porastao na 70. Istočno od glavnog raskršća bilo je 36, a zapadno 34 kuće.
U konačnom oblikovanju nove Babine Grede presudnog utjecaja je imala vojna vlast preustrojena 1747. Tako je već 1746. Babina Grada imala 98 kuća. Pored Beravačke Grede selo se razvijalo na sjever preko bare Čevatovo i na sjevero-zapad pored Jelaske-Mlake i bare Jelasa. Tada su sela u slavonskoj Vojnoj granici nastajala uz neki vodotok. Širila su se u izduženom obliku kao sela zbijeno-ušorenog tipa uz put.

U drugoj polovini 18. st. Babina Greda je u stalnom porastu. Kao sjedište kompanije uz izgrađenu crkvu privlači nove stanovnike, a i vojne vlasti izdaju naredbu da se okolna sela sasele. Na području hatara ostalo je još malih sela razbijenog tipa, koja se spominju uz Kostroman. Ta su sela postojala još i 1714. kada je ovuda putovao general Lefelholc. U toku druge polovine 18. st. saselila su se sa Babinom Gredom slijedeća sela: Brezovica, Buče, Dorovo, Drinje, Lučica, Rastovica i Repovci.

Brezovica je ležala u istoimenom meandru na jugozapadnoj obali Save kota 87 m. Buče se steralo na sjeveroistoku oko vanjskog dijela meandra Laz. To je bilo najviše po broju kuća između svih saseljenih sela. Kad bi se vršila arheološka istraživanja ovog lokaliteta, bilo bi zanimljivih otkrića. Dorovo je bilo na sjeverozapadu, Drinje južno od Dubočice, Lučica u istoimenom meandru, Rastovica na jugoistoku i Repovica jedan km južno od sela. Brezovica, Dorovo, Lučica i Rastovica su ostali u nazivu poteza kao toponimi. Kad je raseljno selo Repovci, od toponima je ostao hi-dronim u vodotoku. Kada je nestalo i vodotoka, toponim je zadržan u nazivu novonastale ulice. Na mjestima gdje su ta sela nekada postojala nailazilo se prilikom oranja na komade kame-čaka te od lonaca i crijepnja. Broj kuća i stanovnika i dalje je u stalnom porastu. Npr. 1760. -god. selo ima 154 kuće i 1444 stanovnika, 1766. god. 167 kuća i 1567 stan. i 1785. god. 180 kuća i 2590 stanovnika!

Zapisi iz ratnog arhiva u Beču ( 1786. g. )

Ovu građu napisao je Franz Stefan Engel u Sibinju (Erdelj) 27. studenog 1786. godine.


BABINA GREDA leži u ravnici i ima 186 kuća, zatim dva časnička stana, narodnu školu, pojatu (šupu) za vježbanje vojnika, seosku stražaru, i konjušnicu za pastuhe i suvare. Sve je izgrađeno od pletera sa krovom od šindre. Tu se nalazi i katolička župna crkva, te župni dom od dobre građe. Ulice su uređene pod konac.
Na sat hoda od Babine Grede prema jugu nalazi se tzv. Terain-Kostroman, koja se sastoji od devet drvenih koliba i stražare, u kojem turske prebjegličke porodice izdržavaju kontumac. To je mjesto opkoljeno vodom, pored kojeg protječe i tadašnji vodotok Dubočica.

U toku druge polovine 18. st. povećavanje broja kuća i stanovnika, daje selu novi izgled. Ono se širi i nastaju nove ulice. Selo se ušorava i njegov je oblik potpun već 1778. godine.183 Zapadni dio sela Gornja Mala povećala se još za tri, te je tada imala 37 kuća. Istočni dio sela Donja Mala povećala se za tri te je imala u svemu 39 kuća. Usporedo sa Donjom Malom nastaje nova ulica sa nazivom Polovinja Mala. Ona je iza vrtova Donje Male tj. na sjever do bare Čevatovo. Imala je već 21 kuću. Od glavnog raskršća iza crkve počinje ulica nazvana Jelas u pravcu sjeverozapada prema Gundincima. Ova je ulica imala najprije samo jednu stranu tj. desnu idući prema Gundincima, jer je na jugu od još tada bila bara Jelas. Tu je izgrađeno 43 kuće. Nešto zapadnije od početka Jelasa između Gornje Male i bare Jelasa nastaje ulica Jelaska Mlaka prozvana po istoimenoj bari. Tu je izgrađena 21 kuća. Između Jelaske Mlake i Jelasa izgrađena je svega jedna kuća. Ona je bila na zapadnim okrajcima spomenutih ulica. Sjeverno od Polovinje Male i jednim dijelom Jelasa preko bare Čevatovo nastaje ulica pod istim nazivom.
Od glavnog raskršća vodi put na sjever kroz Čevatovo i dijeli ga na istočni i zapadni dio. U istočnom dijelu izgrađeno je 10, a u zapadnom 16 kuća. Od glavnog raskršća preko Berave prema jugu razvijala se ulica vrlo sporo. Ona je dobila naziv Čikića Malica.
Svaka je ulica imala jednu stranu okrenutu licem prema jugu. To je nalagala konfiguracija tla s jakim hidrografskim elementima, a ujedno je to jedna od karakteristika ulica u selima slavonske Posavine.
Državne zgrade koje su izgradile vojne vlasti rabotom graničara bile su: straža, škola, zgrada preko puta straže, magacin hrane preko Berave, stan za župnika i crkva. Koncem osamdesetih godina 18. st. bilo je svega 185 graničarskih kuća, 5 državnih i crkva.

Ulica u Babinoj Gredi u 18. i 19. st. nosi naziv "struka" i "sokak". Naziv ulice Gornja Mala nastao je od toga što je taj zapadni dio sela u odnosu na Beravu od raskršća uzvodno tj. gore. Donja Mala nosi taj naziv zbog toga što je počev od raskršća uz Beravu nizvodno tj. dolje. Mala je skraćeno od turskog "mahala" tj. dio sela. Polovinja Mala je na polovini prostora između vodotoka Berave i bare Čevatova. Čevatovo i Jelas su hidronimi, koji se pretvaraju u toponime. Jelaska Mlaka kao naziv za ulicu nastaje od hidronima. Kada se bara isušila ulica se zove samo Mlaka i naziv je uzet u svojstvu toponima. Čikića Malica dobila je naziv po naseljenom rodu Čikića, a deminutiv Malica označava da je tu bila tek neka kuća. Gornja Mala u toku vremena mijenja naziv u Priberavlje i konačno u Podberava.

U toku prve polovine 19. st. povećava se broj kuća a ulice rastu i produžuju se. Tako se i Babina Greda pružila u duljinu od nekoliko kilometara. Polovinja Mala povećala se za 10, Čevatovo za tri kuće itd. Broj kuća i stanovnika još je uvijek u stalnom porastu. Npr. 1800. god. ima 189 kuća sa 2755 stanovnika, 1807. god. 205 kuća i 2912 stan., 1812. god. 275 kuća i 3028 stan., 1820. god. 300 kuća i 3304 stan., 1830. god. 302 kuće i 3684 stan., 1840. god. 312 kuća i 3753 stan., i 1850. god. 323 kuće i 3877 stanovnika.20 Dalje, 1857. god. 3943 stan., 1869. god. 4221 stan., 1880. god. 4009 stanovnika.