Predstavnici Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i razvitak seoskoga prostora VSŽ, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša VSŽ, HZPSS-a, HGK ŽK Vukovar, Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije, HPA Vinkovci, te Općina Cerna i Babina Greda, obišli su OPG Antuna Mitrovića iz Cerne, OPG Marka Mrkonjića iz Babine Grede, OPG Adama Stivančića iz Babine Grede i OPG Nenada Iljazovića iz Babine Grede, a sve s ciljem da im se pomogne u postupku legalizacije.

Dogovorene su aktivnosti na pripremi dokumentacije potrebite za sam čin legalizacije. Bitan preduvjet, koji je i ispunjen, je susretljivost i vlasnika farme i svih sudionika u postupku. Naglašena je važnost suglasja sudionika postupka legalizacije, a kako su i Općina Cerna i Općina Babina Greda svojom prostornoplanskom dokumentacijom prilično obazrive spram stočara izvjesne su mogućnosti poljoprivrednih gospodarstava u realizaciji njihovih nakana. Vlasnici OPG-a su izvješteni o otegotnim okolnostima za sve one koji kane u narednim godinama koristiti maksimalni iznos poticaja i potpora u poljoprivredi zbog nove regulative u smislu poštivanja EU standarda u poljoprivrednoj proizvodnji, te da, po već uvriježenom smislu, za to neće bito dostatno samo stjecanje građevinske dozvole.

Nakon legalizacije vlasnici farmi bit će u mogućnosti kandidirati dalje investicije na domaće i međunarodne fondove.

Sve informacije o mogućnosti legalizacije farmi mogu se dobiti u Upravnom odjelu za poljoprivredu, šumarstvo i razvitak seoskoga prostora Vukovarsko-srijemske županije.

>>>

Tridesetak obitelji koji žive u Kladavcu, naselju smještenom uz šumu, na pola puta između Babine Grede i Prkovaca, nezadovoljno je odnosom Županijske uprave za ceste koja ih, tvrde, već godinama zapostavlja, te prijete blokadom ceste. Ogorčeni Kladavčani poručuju kako nakon svake kiše proživljavaju pravu kalvariju jer se drndava, osam kilometara duga makadamska cesta koja ih spaja s općinskim središtem Babinom Gredom pretvara u kaljužu i njome se samo traktorom može proći.

Bez škole i po dva tjedna
Sve to, na žalost, ide preko leđa 25 školaraca koji pohađaju školu u susjednim Prkovcima i Retkovcima, a po njih svakoga dana dolazi Poletov autobus. No, čim padne kiša, od odlaska u školu nema ništa! Autobus jednostavno ne može doći do Kladavaca i pokupiti učenike, a događalo se da djeca i po dva tjedna izbivaju s nastave. Sve dok se blato ne osuši i cesta ne postane prohodna.
- Ovo je sramota! Pa i naša djeca zaslužuju osnovne uvjete za život, grehota je ovako pustiti djecu da se muče i da zbog nečije nebrige ne mogu odlaziti u školu. Ako smo sirotinja, nismo glupi i ne možemo dopustiti da nas se ovako tretira. I mi, kao i ostali roditelji, želimo da naša djeca završe školu i pokušaju u životu nešto postići i treba im dati šansu - ogorčen je Josip Grgić.
Njegova susjeda dodaje da nikoga nije briga ni za to što je Kladavac, kada voda nakon kiše prekrije cestu, danima odsječen i ljudi ne mogu do sela po kruh, ali ni kod liječnika. Kladavčani ni sami ne znaju koliko su se već puta za pomoć obraćali općinskim vlastima, pisali peticije i ukazivali na neodrživu situaciju i nužnost uređenja ceste, no pomaka nema.

“Neka ŽUC vrati dio novca”
Načelnik Josip Krnić pojašnjava da je sporna cesta u nadležnosti ŽUC-a koji, poručio je, već pet godina nije nasipao cestu koja je propala i puna je udarnih rupa.
- Pa mi ovdje u Babinoj Gredi imamo više od tisuću registriranih vozila i svaki vozač prilikom registracije uredno plaća naknadu ŽUC-u, a gospoda se ponašaju kao da prema nama nemaju nikakvih obveza. I dok se u nekim mjestima, primjerice Županji, rekonstruiraju i obnavljaju gradske ceste koje su bile u voznom stanju, naše se ceste ne mogu ni kamenom nasuti! Stoga ćemo tražiti da se određeni dio novca koji Babogredci plaćaju vrati u naše selo i iskoristi za uređenje cesta. Intervenirali smo prema Županiji, tražili da se cesta do Prkovaca dovede u pristojno stanje i njome omogući prometovanje, neovisno o vremenskim prilikama, ali nitko ne reagira. Revoltirani smo i podupiremo Kladavčane u njihovim zahtjevima - poručuje Krnić.

Ravnatelj Županijske uprave za ceste Senko Bošnjak kao neutemeljene odbacuje Krnićeve optužbe, poručivši da ŽUC vodi računa o cesti uz koju se prostire Kladavac i da na njoj svako malo intervenira. Problem je u tome što je riječ o 14 kilometara dugoj makadamskoj cesti koja se koristi i kao šumski put. Čim njome prođu teški strojevi Hrvatskih šuma, razvale ju, a traktori dodatno pogoršaju situaciju. "Trudimo se i ulažemo maksimalno koliko možemo, jer svaka nam je cesta važna i želimo svakom čovjeku omogućiti dobru povezanost. Ovih ću se dana naći s predstavnicima Hrvatskih šuma - Uprave šuma Vinkovci i pokušati dogovoriti neko rješenje koje će zadovoljiti sve strane, a ponajprije stanovnike Kladavca", rekao je Bošnjak.

>>>

Imenovanje pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela Općine Babina Greda - vježbenika koji bi ovih dana trebao biti izabran na temelju provedenog javnog natječaja, ponovno je uznemirilo duhove u Babinoj Gredi. Na natječaj objavljen početkom veljače pristiglo je 20 zamolbi, a navodno je devet kandidata koji udovoljavaju svim traženim uvjetima i koji ulaze u daljnju proceduru. Budući da je među njima navodno i kćerka jednog lokalnog SDP-ovca, stranke koja je na vlasti i osobe vrlo bliske načelniku, već su krenule špekulacije o tome kako će upravno ona biti izabrana. Čelni čovjek babogredskog HDZ-a Marko Mrkonjić, upozorio je na nepotizam pri zapošljavanju u Općini, jer su u posljednje vrijeme, prema njegovim riječima, zaposlene samo podobne osobe.
- Načelnik je u vrijeme predizborne kampanje poručivao kako će biti sluga svim mještanima sela, no pokazalo se da služi samo partiji. Sve se glasnije priča o tome, čega se i bojimo, da će i pročelnik vježbenik biti izabran po istom ključu i da će stranačka pripadnost biti presudna. Mislim da nije u redu protežirati djecu čija su oba roditelja zaposlena na dobrim mjestima, i to na štetu naše mlade sugrađanke, kćerke samohrane majke koja jedva spaja kraj s krajem, a koja također udovoljava svim traženim uvjetima. Bojimo se da će ponovno nepotizam i ovdje odigrati glavnu ulogu jer takvi, koji nisu stranački obojeni, nisu ni podobni - upozorava Mrkonjić.

Krnić: Nismo socijalna ustanova
Načelnik Babine Grede Josip Krnić kategorički odbacuje optužbe iznesene na njegov račun i najoštrije osuđuje bilo kakve špekulacije s imenima budućeg pročelnika.
- To su najobičnije gluposti i nedopustivo je unaprijed komentirati nešto što se još nije dogodilo, niti se zna konačan ishod. A posebno je ružno poigravati se imenima djece i unaprijed diskvalificirati i javno osuđivati nekoga zbog stranačke pripadnosti oca ili majke. Prije svega moram napomenuti da izbor pročelnika vježbenika nije rješavanje socijalnog pitanja, nego izbor najkvalitetnije osobe koja će svojim znanjem, poznavanjem engleskog i njemačkog jezika, te rada na računalu, obavljati vrlo ozbiljan i odgovoran posao, pratiti natječaje pretpristupnih fondova EU-a, pripremati projekte i kandidirati Babinu Gredu za povlačenje sredstava. Jedini nam je cilj prosperitet našeg sela i pronaći osobu koja će raditi na dobrobit Babine Grede, bez obzira na stranačku ili bilo kakvu drugu pripadnost - ustvrdio je Krnić.
Inače, zapošljavanjem pripravnika vježbenika Općina neće izići iz zadanog okvira prema kojemu se za plaće djelatnike ne smije trošiti više od 20 posto izvornog općinskog proračuna.
- Mi nismo neozbiljni kao prijašnja HDZ-ovska vlast koja je u općinskoj knjižnici, koja uopće nije registrirana niti prijavljena da radi, zaposlila nestručnu osobu, a zbog svih tih propusta resorno nam je ministarstvo uskratilo dotaciju za rad knjižnice - rekao je Krnić.

O pročelniku odlučuje tročlano povjerenstvoNačelnik Babine Grede poručio je da je upravo zbog otklanjanja bilo kakvih sumnji i zlih jezika donio odluku o tome da će o izboru pročelnika vježbenika odlučiti tročlano povjerenstvo u kojem su stručne i potpuno neovisne osobe iz slavonskih gradova. “Članovi povjerenstva testirat će kandidate, razgovarati s njima i potom odlučiti o najboljem, a mi ćemo potvrditi njihov izbor, jer riječ je o diplomiranom pravniku, profesoru engleskog i njemačkog jezika, te vrsnom informatičaru”, rekao je načelnik Josip Krnić, dodavši da mu je drago što među kandidatima ima i Babogredaca. Kaže kako bi najviše volio kada bi ih mogao sve zaposliti, jer riječ je o visokoobrazovanim mladim ljudima koji bi Babinoj Gredi mogli mnogo dati.

>>>

Na obiteljskom gospodarstvu Marka Mrkonjića iz Babine Grede održana je 4. ožujka praktična radionica o dobroj poljoprivrednoj praksi u upravljanju gnojivom. Marko i njegova supruga Ljubica već se dugi niz godina uspješno bave proizvodnjom mlijeka i uzgojem tovne junadi, te ratarskom proizvodnjom industrijskog i krmnog bilja.

Radionicu su vodili konzultanti Projekta kontrole onečišćenja u poljoprivredi, dr. Darko Znaor i dr. Sonja Karoglan, te koordinator i voditelj Projekta, Hrvoje Horvat, a svoje znanje su prenosili djelatnicima HZPSS, stručnim savjetnicima PO Vukovarsko-srijemske županije, predstavnicima Agencije za plaćanja koji rade na  Projektu, te tehničkim suradnicima za nitrate triju projektnih županija. Svojim prisustvom radionicu je obogatio i terenski veterinar, Zoran Dominković.

Nakon dolaska svih sudionika uslijedilo upoznavanje s gospodarstvom obitelji Mrkonjić: stočarskom i ratarskom proizvodnjom, načinom držanja krava i junadi, hranidbe, plasmana, kao i gospodarenja stajskim gnojem. Ratarska proizvodnja na 100 ha zemlje velikim je dijelom usmjerena na proizvodnju hrane za životinje, pa stoga uz obvezno poštivanje plodoreda prevladavaju žitarice i lucerna, a šećerna repa i soja su namijenjene prodaji. Svjesni činjenice da je analiza tla polazna točka dobrog upravljanja organskim i mineralnim gnojivom, Marko i supruga Ljubica vode računa i o tome. No, ponekad nije jednostavno u zadanu financijsku konstrukciju uklopiti baš sve što bi trebalo.

Stoga je voditelj Projekta, Hrvoje Horvat detaljnije upoznao domaćine s mogućnostima ostvarenja bespovratnih sredstva ne samo za izgradnju ili rekonstrukciju odlagališta za stajnjak i odgovarajuću opremu, nego i za korisnike pokaznih, odnosno demo-ploha. Naime, na tim plohama provodit će se neke od mjera dobre poljoprivredne prakse, uz osiguranu besplatnu analizu tla i plan gnojidbe načinjen od strane vrhunskih stručnjaka Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Također je osiguran i povrat od 70% troškova sjetve i goriva, što se pokazalo vrlo zanimljivim za poljoprivredne proizvođače. 

Obitelj Mrkonjić također je zainteresirana za uključivanje u demo-plohe, pa je uslijedio i dio radionice određen za okvirne kalkulacije bilance hranjivih tvari iz različitih gnojiva i potreba ratarskih kultura ovisno o sastavu tla i prosječnom prinosu. Sudionici radionice utvrđivali su broj uvjetnih grla po ha, ukupnu količinu i cijenu potrebnih hraniva za određenu kulturu iz stajskog i mineralnog gnojiva, koeficijent iskorištenja hraniva prema tipu tla, te potreban kapacitet odlagališta za stajnjak prema Pravilniku dobre poljoprivredne prakse u upravljanju gnojivom.  

Iz svih izračuna još jednom se pokazalo koliko je bitno sve konkretno staviti na papir, postići optimalan omjer ulaznih izdvajanja i prinosa, kako bi se izbjegli nepotrebni troškovi, koji negativno utječu na ekonomičnost, ma kako se činili zanemarivi. Umjesto zaključka, voditelj radionice, dr. Znaor najavio je da će na temelju detaljnjih podataka o analizi tla, prinosa pojedinih kultura u proteklom razdoblju, količini raspoloživog organskog gnojiva, kao i ostalih parametara načiniti plan gnojidbe koji će za čak 20% smanjiti sadašnje troškove. To će obiteljkom gospodarstvu Mrkonjić donijeti znatnu uštedu financijskih sredstava, što osobito u ovim vremenima ima značajnu težinu.

Zadovoljni domaćini srdačno su ispratili sudionike radionice uz želju za skorim ponovnim viđenjem i novim korisnim informacijama.

>>>

Jedan od najuspješnijih proizvođača mlijeka u Babinoj Gredi, Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ive Stojanovića, uspješno se odupire krizi i u ovim, za hrvatsku poljoprivredu zasigurno najtežim danima. U suvremeno uređenoj farmi trenutačno imaju stotinu krava muzara koje dnevno daju 1.900 litara mlijeka. Svu proizvedenu količinu otkupljuje Dukat i Ivo je vrlo zadovoljan suradnjom tog prerađivača mlijeka prema kooperantima. "Cijena mlijeka je takva kakva je, bilo bi dobro da je viša, ali što je tu je, moramo se prilagoditi tržišnim uvjetima. Najvažnije mi je da Dukat redovito isplaćuje otkupljeno mlijeko i da mi svakog 10. u mjesecu na račun sjeda novac. Do sada sam imao i loših iskustava s raznim otkupljivačima, pa mi je redovita isplata od presudne važnosti. Na vrijeme podmirujem sve obveze prema državi, otplaćujem kredit koji sam digao za uređenje farme i nabavu strojeva i nikome nisam dužan ni kunu", ustvrdio je Ivo Stojanović, otac troje djece, kojemu u obavljanju poslova na farmi pomažu supruga i brat i kojemu radni dan počinje u cik zore. Stojanovići se pripremaju i za proširenje proizvodnje. Pri kraju je izrada projekta za izgradnju još jedne suvremene farme muznih krava koja će primiti 70-ak novih grla i koja će gotovo udvostručiti proizvodnju mlijeka. No za realizaciju vrlo ambicioznih planova potrebne su i obradive površine gdje će proizvoditi hranu za stoku i zatvoriti ciklus proizvodnje. Stojanovićevi trenutačno obrađuju 150 jutara vlastite i zemlje u zakupu, no potrebe su znatno veće pa dio hrane za stoku još uvijek moraju kupovati. Za optimalnu proizvodnju nedostaje im još 30 hektara. Stoga nestrpljivo iščekuju raspisivanje natječaja za prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta na području općine, iako baš i nisu pretjerano optimistični da će svoj problem uspjeti riješiti na taj način. Kada je, naime, prije pet godina dio zemlje išao u prodaju, uspjeli su kupiti samo 18 hektara, iako su licitirali i veću parcelu odmah iza njihove farme, no unatoč dobroj ponudi, nisu uspjeli proći. "S nestrpljenjem iščekujem raspisivanje natječaja i namjeravam ponuditi dobru cijenu i napokon trajno riješiti problem nedostatka obradivih površina. Ovako je vrlo teško, prisiljen si obrađivati tuđu zemlju, uzeti je u zakup na crno, bez ikakvog ugovora i dokaza da je obrađuješ. Na taj način ne mogu ostvariti pravo ni na poticaje ni na plavi dizel. A kada dođu poreznici u kontrolu utrošenog repromaterijala i gnojiva, kako im dokazati da obrađuješ određenu parcelu kada o tome ne postoji nikakav pisani trag. Zato bih napokon želio kupiti zemlju koja će jamčiti proizvodnju dostatnih količine hrane za ishranu stoke", ustvrdio je Stojanović.

>>>

Čelni ljudi Županijske uprave za ceste, Hrvatskih šuma - Uprave šuma Vinkovci, ispostave Hrvatskih voda i općine Babina Greda dogovorili su aktivnosti na zajedničkom održavanju županijske ceste Babina Greda - Prkovci. Riječ je o 14 kilometara dugoj makadamskoj cesti uz koju se proteže naselje Kladavac gdje živi 30-ak obitelji. Sastanak je sazvao ravnatelj Županijske uprave za ceste Senko Bošnjak i na njega pozvao sve one koji imaju veze sa spomenutom cestom, koja se ujedno koristi i kao šumski put. Upozorio je na to da ŽUC redovito intervenira na toj cesti, no čim njome prođu teški strojevi Hrvatskih šuma razvale ju, a traktori dodatno pogoršaju situaciju. Iako su se za stolom našle sve strane radi iznalaženja najboljeg rješenja koje će zadovoljiti ponajprije Kladavčane, o tome što je zapravo dogovoreno i na koji će se način riješiti njihov problem, nismo uspjeli doznati. Sudionicima sastanka Bošnjak je, kako doznajemo, navodno poručio da ne izlaze u javnost s nikakvim informacijama i da će se on pobrinuti za to da se mediji o zaključcima sastanka izvijeste priopćenjem za javnost. Navodno je revoltiran napisom u kojem su Kladavčani ustvrdili da su zapostavljeni od strane ŽUC-a i da za njihove probleme nitko ne mari. Posebno je zamjerio načelniku Josipu Krniću koji ih je podržao. Jučer smo cijelo prijepodne pokušavali doći do Senka Bošnjaka koji nam se opravdao da je na sastanku i da ga zovemo kasnije, a nakon što je čuo zbog čega ga trebamo, više se nije niti javljao na telefon.

>>>

Zbog izgradnje melioracijskog kanala na području Babine Grede, u blizini Kladavca, brojnim su seljacima nanesene štete. Naime, riječ je o realizaciji pilot-projekta Nacionalnog plana navodnjavanja. Melioracijski kanal, koji će biti dugačak 15 kilometara, a širok 250 metara, vodu će akumulirati iz rijeke Save i, prema planu, u prvo će vrijeme navodnjavati 33 tisuće hektara obradivih površina smještenih na području Biđ-bosutskog atara.
Početak izgradnje zadao je glavobolje Babogredcima čije se njive nalaze u okruženju. Začepljeni su odvodni kanali koji su dosadašnjih godina bili u funkciji i nakon topljenja snijega sva je voda ostala na njivama. Među oštećenima je i Tomislav Stojanović, kojemu je poplavljeno pet hektara zasijanih pšenicom i djetelinom.

Uzalud čekali procjenitelja
- Otkako znam za sebe bavim se poljoprivredom i obrađujem ovu zemlju i još se nikada nije dogodila slična situacija. Odvodni kanali bili su u funkciji i voda se nikada nije zadržavala na njivi. A ovo što nam se sada događa prava je katastrofa! Njiva mi je doslovno plivala u vodi, koja nije imala kamo. Odmah smo o svemu izvijestili općinske čelnike i alarmirali Hrvatske vode, koje su i odgovorne za ovu situaciju. Poručeno nam je da dođemo u njihovu ispostavu u Vinkovce i donesemo vlasničke listove naših parcela, što smo i učinili. Gospođa je ondje napravila zapisnik i rečeno nam je da će na teren izići procjenitelji koji će utvrditi nanesenu štetu, no oni se nikada nisu pojavili. Umjesto njih, stigli su bageri, koji su prokopali i pročepili kanale, tako da se voda djelomice povukla, no na nekim mjestima se ne miče. Kod moga susjeda situacija je još gora jer mu je cijela njiva još uvijek pod vodom. Ako Hrvatske vode nešto ne poduzmu i ne obeštete nas, svoja ću prava potražiti na sudu, a postoje i fotografije koje sam snimio i koje će potvrditi moju priču - rekao nam je Stojanović, inače vlasnik OPG-a koji obrađuje 40 hektara zemlje i koji živi isključivo od poljoprivrede.

Nema odštete?
Kako neslužbeno doznajemo, Hrvatske vode o tome za sada ne razmišljaju. Pravdaju se time da je ono što će Babina Greda dobiti izgradnjom i stavljanjem u funkciju melioracijskog kanala neusporedivo veće u odnosu na trenutačn nanesenu štetu na njivama. Riječ je o dvije tisuće hektara površina koje će biti u sustavu navodnjavanja i čija će cijena višestruko porasti. Osim toga, Hrvatske vode platile su Općini i pozamašan iznos za komunalni doprinos, a veliki novac dobili su i Babogredci koji su prodali zemlju što se nalazila na trasi kanala. No, sve to ipak ne umiruje Tomislava Stojanovića, koji ističe da on osobno od toga nema ništa.
- Ma, mene uopće ne zanima koliko će porasti cijena zemljišta jer ja svoje njive na namjeravam prodati. Živim od zemlje, namjeravam je i dalje obrađivati i za mene ne postoji drugo. Želim samo da mi se nadoknadi šteta koja mi je nanesena tuđom krivnjom - poručuje naš sugovornik.

Voditelj Vodno-gospodarske ispostave Biđ-Bosut Vinkovci Josip Kuterovac pojašnjava da je problem nastao zbog nemogućnosti spoja melioracijskog s odvodnim kanalima na dijelu koji istražuju arheolozi. Tek će se nakon završetka arheoloških iskapanja moći kvalitetno riješiti problem odvodnje. Ističe da su bageri intervenirali na terenu, ali o mogućnosti obeštećenja seljaka nije želio govoriti.

>>>

Ne prestaju prepucavanja na relaciji HDZ-SDP u Babinoj Gredi, a međusobne optužbe pljušte na sve strane. Općinski vijećnik i predsjednik OO HDZ-a Babine Grede Marko Mrkonjić optužio je načelnika Josipa Krnića za nepotizam i namještanje poslova osiguravajućem društvu u kojem je zaposlena njegova supruga. Prema informacijama kojima raspolaže, Krnić je općinski automobil Škodu Fabiju, autobus koji je krajem prošle godine Babinoj Gredi donirao Grad Zagreb te ostalu imovinu Općine osigurao u Eurohercu. Mrkonjić tvrdi da je to učinjeno bez potrebne procedure i da je načelnik navodno tek mjesec dana nakon što je već sklopio posao s Eurohercom zatražio još dvije ponude osiguravajućih kuća kako bi imao pokriće za svoj postupak. "Svima je vrlo dobro poznato da je Krnić godinama radio za Euroherc i da je ondje zaposlena njegova supruga. U vrijeme dok sam ja bio načelnik, općinsku imovinu osiguravali smo na način da smo prikupljali nekoliko ponuda i potom izabirali onu najpovoljniju. Međutim, takva praksa ne odgovara našem načelniku koji je odlučio posao sklopiti s Eurohercom iz osobnih razloga. Ako to nije pogodovanje i sukob interesa, onda ne znam kako bih to nazvao", ustvrdio je Mrkonjić. Prozvani načelnik Josip Krnić bio je revoltiran našim upitom poručivši da objede Marka Mrkonjića i članova njegove “partije” ne zaslužuju bilo kakav komentar. Poručio je da je HDZ pokazao svoju sposobnost i doveo državu u ovakvo stanje, u kakvom jest. Tijekom razgovora priznao je da je općinski autobus osiguran u Eurohercu, no opovrgnuo je navode da je to učinjeno i s ostalom općinskom imovinom. "Naravno da ćemo poštovati proceduru i taj posao prepustiti brokerima. Oni će zatražiti ponude osiguravajućih društava i tek ćemo nakon njihovog razmatranja donijeti odluku", rekao je Krnić poručivši da bi pojedincima iz HDZ-a bilo pametnije da budu konstruktivni i predlože konkretne ideje i projekte na dobrobit Babine Grede i njezinih stanovnika. Novac za Udrugu žena na privatnom računu "Imaju oni svoju Udrugu žena i neka se njome pozabave. Treba samo podsjetiti Marka Mrkonjića na to da je on, u vrijeme dok je bio načelnik, novac za rad te udruge uplaćivao na privatni račun", poručio je načelnik Josip Krnić.

>>>

Vlasnik caffe bara „Pandora“ u Babinoj Gredi Roman Lukić(59) iz pištolja je u trbuh ranio Darka Dominkovića(25) za kojega se tek treba utvrditi da li je bio gost ili je u taj lokal došao po brata. On je vozilom Hitne medicinske pomoći županjskog Doma zdravlja prevezen u Opću bolnicu Vinkovci gdje je operiran a liječnici se još ne usuđuju bilo što reći o njegovom zdravstvenom stanju.

Incident se, kako izvještava policija, dogodio u nedjelju navečer oko 22,30 sati nakon što je vlasnik lokala skupinu od šest mladića od kojih su trojica bila pod utjecajem alkohola istjerao van. Oni su prije toga vikom, pjevanjem i razbijanjem boca narušavali javni red i mir u ugostiteljskom objektu. Lukić je također izašao s mladićima iz caffe bara a sukobu koji je zatim uslijedilo na ljetnoj terasi ranjen je Darko Dominković.

- Darko je oženjen, obiteljski čovjek i rijetko izlazi u selo a kada i ode onda izbjegava „Pandoru“. U nedjelju je poslije utakmice s prijateljima otišao na piće a u tu je birtiju samo naišao po mlađeg brata Josipa pa da skupa pođu kući. I eto stradao na pravdi Boga. Ništa ne znam kako mu je, nitko neće ništa da mi kaže, nadam se da će mi dati da ga vidim jer se muž i ja upravo spremamo posjetiti ga u bolnici, kaže majka Anka Dominković.

Kao se neslužbeno doznaje od svjedoka ovoga događaja, sve je počelo tučnjavom dviju skupina mladića koji su se pri tome koristili i lancima. Nakon što su s Lukićem izašli van i njega su napali pa je on najprije u znak upozorenja dva metka ispalio u zrak a budući da to napadače među kojima su navodno bila i braća Dominković nije zaustavilo, pucao je u njih.

Ranjeni je Babogredac do nedavno radio u Osijeku, no dobio je otkaz i od tada sa suprugom i 3-godišnjem kćerkom živi u roditeljskoj kući. Nedaleko od nje izgradio je vlastitu kuću koja još nije useljiva. Istraga o ovome događaju je u tijeku a sve sudionike incidenta policija je privela na ispitivanje.

>>>

Nakon što je inspekcija još u rujnu prošle godine Babogredce upozorila da su dužni registrirati stočni sajam ili će ga ukinuti, općinski čelnici prionuli su poslu kako bi ispunili tražene uvjete i spriječili njegovo gašenje.

Tradicija duga 120 godina
Riječ je o nadaleko poznatom sajmu, s tradicijom dugom čak 120 godina, koji se održava svakog 10. i 25. u mjesecu i koji je među najjačima u ovom dijelu Slavonije. Veterinarska inspektorica upozorila je na to da stočni sajam na dosadašnji način više ne može funkcionirati jer ne udovoljava propisima i ne zadovoljava standarde određene za takvu vrstu prodaje stoke. Jedini način, poručila je, kojim Babogredci mogu sačuvati svoj sajam i nastaviti tradiciju jest da ga registriraju, odnosno zadovolje zakonom propisane uvjete koji su prilično rigorozni i za čiju će prilagodbu trebati vremena.
- Nismo ni trenutka dvojili i spremni smo učiniti sve što se od nas traži kako bi se prodavači stoke i brojni kupci i posjetitelji i dalje, svakoga mjeseca, okupljali u našem selu i trgovali. Ipak je riječ o jedinom sajmu takve vrste u Vukovarsko-srijemskoj županiji i odlučili smo ga registrirati. Počeli smo s prilagodbom traženim uvjetima, ogradili prostor gdje se održava sajam, omogućili vođenje evidencije i kompletan nadzor ulazaka i izlazaka i prodaje stoke, a ovih će dana biti postavljene barijere - pojasnio je zamjenik načelnika Babine Grede Željko Kopić.

Registracija za dva mjeseca?
- Mnogo je toga odrađeno, no komisija koja je ovih dana obišla prostor upozorila je na još neke nedostatke koje smo dužni otkloniti, što će biti i učinjeno. Najvažnije je da je registracija sajma u postupku i najkasnije za dva mjeseca očekujemo rješenje - optimističan je Kopić.
Babogredci s kojima smo razgovarali kažu da ne mogu niti zamisliti ukidanje sajma, a šokirala ih je, priznaju, već i sama mogućnost da bi do toga moglo doći.
- Ma vašar je naš prepoznatljivi znak i nešto čime se mi Babogredci ponosimo. Svaki 10. i 25. u mjesecu naš je dan, neki ga nazivaju i praznikom! Odemo među ljude, a dođe ih, hvala dragom Bogu, sa svih strana, porazgovaramo se, požalimo jedni drugima i, ako je sreće, pazarimo! Pa što bi svi mi koji se bavimo svinjogojstvom ili govedarstvom? Kome bismo prodali stoku da nema ovog našeg sajma? Kao ozebli sunce čekamo nakupce iz Dalmacije koji redovito dolaze u Babinu Gredu. Iako oni redovito diktiraju cijene naših svinja i teladi, kojima smo vrlo često i nezadovoljni, da njih nema, bili bismo doslovno na koljenima
stvrdio je Martin iz Babine Grede.

Babogredac Ivan nada se kako će sljeci i ove godine imati bar neke koristi od predstojeće turističke sezone. Ako ih Dalmatinci, na što ne žele ni pomišljati, iznevjere i svoje mesnice i restorane ne opskrbe slavonskim mesom nego onim iz uvoza, crno im se piše!

>>>