Zbog pojave velikog broja pasa na ulicama Babine Grede koji zapravo nisu lutalice, jer imaju ogrlice oko vrata, Općina Babina Greda poziva mještane da pse drže u za to predviđenom prostoru i na propisan način. U protivnom će, upozoravaju iz općinske uprave, poduzeti sve zakonom dopuštene radnje protiv neodgovornih vlasnika. U Općini pojašnjavaju da će žurno pristupiti rješavanju problema pasa lutalica, a vlasnici napuštenog psa, ili psa bez nadzora, bit će procesuirani nadležnim tijelima.

Velik broj pasa redovito se pojavljuje nakon svakog stočnog sajma koji se održava 10. i 25. u mjesecu tijekom cijele godine. U Babinu Gredu tada pristižu prodavači i kupci sa svih strana koji ondje trže i kupuju svinje, pasce, telad, junad... No, mnogi su nesavjesni građani u babogredskom sajmu prepoznali idealnu priliku za riješiti se svojih kućnih ljubimaca, a ostavljaju i kutije sa štencima.
- Nakon svakog vašara na prostoru Sajmišta gdje se održavaju, ostaju brojni psi i u prvi mah ni nama nije bilo jasno o čemu je riječ. Opazili smo da ljudi sa sobom dovode pse i ostavljaju ih. Psi lutalice veliki su nam problem koji ćemo vrlo teško riješiti. Nemamo ih gdje smjestiti, a jedini higijeničarski servis koji u našoj županiji pruža uslugu zbrinjavanja pasa rekao nam je da je azil pun i da nemaju mjesta za naše pse - kaže općinski načelnik Josip Krnić.
Uvjeren je da ih je vinkovački Tip-Tip odbio zato što im je svojedobno otkazao suradnju, revoltiran time što su, kako je pojasnio, od Općine, osim po 1500 kuna za svakog uhvaćenog psa tražili i dodatno plaćanje rezervacije za smještaj u azilu u iznosu od 1000 eura, što ga je razljutilo.

Općina je prije nekoliko godina za zbrinjavanje pasa, napominje načelnik, izdvojila 50-ak tisuća kuna, što je popriličan iznos. A bilo bi, kaže, mnogo bolje i pametnije da je taj novac utrošen za kupnju udžbenika i pomoć babogredskim roditeljima. Stoga apelira na vlasnike životinja da svoje kućne ljubimce ne ostavljaju na sajmu ili na ulici. S obzirom na to da problem uzima sve više maha, u Općini razmišljaju o tome da svaku prijavu o napuštanju psa za kojeg se može utvrditi vlasnik honoriraju s 200 kuna. Ako se bude išlo u tom smjeru, konačnu odluku, pojašnjava načelnik, trebalo bi donijeti Općinsko vijeće, jer se mora pronaći model, osigurati sredstva i zakonski regulirati taj dio.

“Imamo mnogo pasa lutalica, dolaze i pred školu i stalna su prijetnja učenicima koji u strahu dolaze i odlaze s nastave. Problem moramo što prije riješiti i sada tražimo higijeničarske servise u susjednim županijama. Ali moram naglasiti da je doista apsurdno samo da je u Vukovarsko-srijemskoj županiji samo jedna tvrtka ovlaštena za zbrinjavanje pasa. Svugdje, u svim poslovima i djelatnostima postoji konkurencija, samo je oni nemaju i stvarno mi nije jasno da na ovom našem području više nitko za to nije registriran”, zaključuje Krnić.

>>>

Nakon serije loših rezultata Mato Lukačević podnio je ostavku na mjesto trenera Šokadije, a već dan kasnije uprava kluba iz Babine Grede pronašla mu je nasljednika. I to kakvog! Novi trener Šokadije je Ivica Cvitkušić, bivši nogometaš vinkovačkog i Zagrebačkog Dinama iz 80ih godina prošlog stoljeća.

Cvitkušić za sobom ima zaista veliku nogometnu karijeru, Dinamo Zagreb, Dinamo Vinkovci, Slovenski Kopar i HIT Gorica, Švedski Djurgardens IF, u trenerskoj karijeri radio je u nekoliko slavonskih klubova NK Fruskogorac Ilok, Lovor, Otok, Bobotu Agrar….i sa svima bio prvak! 6 godina bio je sportski direktor u BiH Zvijezde Gradačac i njih iz 3 lige uveo u PL BiH.

– Šokadiju sam gledao par utakmica, oni su tražili iskusnog trenera jer ja sam kao trener Bobota Agrara u toj ligi dvije godine za redom bio prvak, dobro poznam ligu i mislim da imamo prostora napraviti pomak. Stanje nije bajno ali treba zasukati rukave i izvuć maksimum do zimske pauze. Uz par pojačanja i kvalitetnim pripremama mi ćemo biti sasvim druga ekipa. Primijetio sam da Babina Greda voli klub i taj ugođaj nedjeljom koji osjećaju dolazeći na utakmicu je za njih nešto posebno, to je pravi temelj za napraviti dobar rezultat – rekao nam je novi trener Šokadije koji je uvjeren u uspješan nastavak sezone.

Šokadija je defiitivno povukla jak potez, ostaje nam pratiti hoće li Cvitkušić još jednom potvrditi vrhunsko znanje i iskustvo koje nesumnjivo ima. Prvi test na klupi Šokadije bit će mu gostovanje u Dardi.

>>>

Nakon što je Zagreb ljetos ostao bez Trga maršala Tita, nekome je palo na pamet njegovim imenom nazvati osnovnu školu u Babinoj Gredi! Predsjedniku Skupštine Vukovarsko-srijemske županije Draženu Milinkoviću (HDZ) stigao je dopis od Općine Babina Greda u kojemu se traži da se na dnevni red sjednice uvrsti zahtjev za preimenovanje Osnovne škole Mijata Stojanovića u Osnovnu školu maršala Tita! U obrazloženju stoji kako je Općinsko vijeće Babine Grede nakon rasprave jednoglasno podržalo prijedlog i donijelo zaključak o promjeni naziva škole. Milinković nam je potvrdio informaciju i priznao da mu je dopis već na prvi pogled bio čudan. Pogrešno je napisano njegovo prezime, a pobrkana su i imena osoba u Županiji kojima je dopis također proslijeđen.

- Shvatio sam da je riječ o provokaciji i igrokazu u nečijoj osobnoj režiji pa mi nije ni palo na pamet taj zahtjev uvrstiti kao točku dnevnog reda na sjednici Županijske skupštine - kazao nam je Milinković.
Kontaktirao je načelnika Babine Grede Josipa Krnića (SDP), koji je ostao zatečen i kazao da prvi put čuje za bilo kakvu inicijativu o preimenovanju škole i da Općina s tim nema nikakve veze. Neugodno iznenađen bio je i predsjednik Općinskog vijeća Jakob Verić (nezavisni), čiji se potpis nalazi u dopisu upućenom na adresu Vukovarsko-srijemske županije, kao osnivača škole. U zaglavlju dopisa stoji naziv Općina Babina Greda, a u sredinu je, kazao nam je Verić, umetnut skenirani list papira s tekstom.
- Netko je krivotvorio moj potpis i iskoristio vjerojatno materijale koje šaljem vijećnicima uz poziv za sjednice Općinskog vijeća ili za polaganje vijenaca u određenim prigodama. Odmah sam nazvao predsjednika Skupštine i rekao mu da s tim dopisom nemam apsolutno nikakve veze, da zahtjev o promjeni naziva škole u Babinoj Gredi nikada nije postojao niti je Općinsko vijeće o tome ikada raspravljalo, što potvrđuju i zapisnici s održanih sjednica - pojašnjava Verić. Poručuje da pojedinci u selu očito nemaju pametnijeg posla, jako im je dosadno pa se igraju s takvim stvarima.

Zamoljen za komentar, općinski načelnik Josip Krnić cijeli je slučaj nazvao “hrvatskim idiotizmom i usijanim glavama pojedinaca u selu.” Inače, Babina Greda je jako uporište SDP-a i jedna od rijetkih općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji u kojoj ta stranka redovito pobjeđuje na lokalnim izborima. A očito je baš ta činjenica inspirirala autora dopisa koji ju je pokušao zloupotrijebiti prišivajući joj razne konotacije.

VERIĆ ĆE PODNIJETI KAZNENU PRIJAVU
- Podnijet ću kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja i neka policija utvrdi tko stoji iza ovoga. Nikada u životu nisam nikoga tužio, ne znam ni proceduru, ali raspitat ću se i neka institucije pravne države odrade svoj posao. Nije ovo prvi put da mi podmeću. Devetu godinu obnašam dužnost predsjednika Općinskog vijeća i do sada sam svašta doživio i bio izložen raznim napadima, ali čovjek se svaki put iznovice iznenadi kad vidi dokle su pojedinci spremni ići - zaključuje Verić.

>>>

Roditelji mališana koji su nestrpljivo očekivali početak rada dječjeg vrtića u Babinoj Gredi koji je, prema najavama, svoja vrata trebao otvoriti do kraja godine, ipak će se morati još strpjeti.
Počeli ljetos
Upravno vijeće Dječjeg vrtića “Petar Pan” Drenovci donijelo je odluku o osnivanju podružnice u Babinoj Gredi. Još su ljetos započeli rješavanje papirologije za ispunjavanje svih kriterija za boravak djece i usluge koje će im pružati ova predškolska ustanova. Plan je bio do kraja godine početi raditi, ali unatoč velikom trudu i nastojanjima da se to i ostvari, u Babinoj Gredi proteklih mjeseci nisu uspjeli pronaći odgovarajući prostor.
Vlasnica i ravnateljica “Petra Pana”, prvog vrtića u Cvelferiji, otvorenog 2014. godine, Lidija Anić, potvrdila nam je da imaju problema s pronalaženjem pogodne lokacije, poručivši da ne odustaje od otvaranja vrtića u Babinoj Gredi i da vjeruje da će se rješenje ipak uspjeti pronaći.
- Prema državnim pedagoškim standardima vrtić mora biti udaljen najmanje jedan kilometar od središta sela, mora imati dvorište, najmanje tri prostorije s tri sanitarna čvora jer tu se radi o dvije odgojne skupine - pojasnila je. - Planirana je jedna jaslička skupina za djecu od jedne do tri godine i jedna vrtićka za djecu od tri do šest godina, za ukupno 35 mališana, s mogućnošću formiranja još jedne skupine, ovisno o interesu roditelja. Vrtić u Babinoj Gredi pružao bi usluge poludnevnog (petosatni) i cjelodnevnog (desetosatni) programa i radio bi od 6 do 16 sati. Jako mi je žao što naš plan do sada nismo uspjeli realizirati. Prostor za vrtić ne smije biti stambene namjene, mora imati sve papire što se tiče legalizacije da bi se uopće mogla dobiti dozvola za rad. Vjerovali ili ne, u Babinoj Gredi je bio samo jedan pogodan prostor, no sve se zakompliciralo jer papiri nisu uredni. Obišli smo potom najmanje 20 poslovnih i stambenih jedinica, ali nažalost ni jedna ne odgovara zahtjevima za otvaranje dječjeg vrtića - razočarana je ravnateljica. Napominje da nekoliko prostora koji su bili pogodni vlasnici nisu spremni dati u najam jer ne žele potpunu prenamjenu u poslovni prostor.
Traže pomoć
Neki su pristali uz uvjet da se vrtić tijekom ljeta zatvori kako bi oni ondje mogli provoditi godišnji odmor, čemu nije moguće udovoljiti. Čak se razmišljalo i o montažnoj kući. Anić je pozvala mještane Babine Grede, ako u svome vlasništvu imaju prostor koji bi bio pogodan i koji bi udovoljavao navedenim kriterijima, da se jave i pomognu u osiguranju osnovnog preduvjeta za rad dječjeg vrtića.
- Ne bih željela odustati jer vidim da u Babinoj Gredi za vrtićem doista postoji velika potreba. I u Drenovcima je trebalo tri godine da se ljudi naviknu i shvate što je zapravo dječji vrtić, da to nije čuvalište, nego odgojno-obrazovna ustanova. U Babinoj Gredi gospodarstvo je puno razvijenije nego na istoku županjske Posavine, puno više ljudi radi i samim tim i veća je potreba za boravkom djece u vrtiću. Čim pronađem pogodan prostor, odmah krećemo dalje i vjerujem da ćemo u najkraćem roku uspjeti sve odraditi i osigurati uvjete za početak rada vrtića - zaključuje.
Načelnik Babine Grede Josip Krnić nam je rekao da će Općina izraditi i kandidirati projekt gradnje dječjeg vrtića na zemljištu u svome vlasništvu koje ima na adekvatnoj lokaciji. Svjestan je toga da će procedura potrajati najmanje dvije godine, ali napominje da Općina želi osigurati i imati svoj prostor za dječji vrtić. Općina neće biti njegov osnivač jer za to nema financijske mogućnosti, nego će raspisati natječaj i dati ga u koncesiju.

Potreba će biti sve veća
Načelnik općine Krnić napominje da će potreba za dječjim vrtićem u Babinoj Gredi biti sve veća. Naime, veliki broj žena u bliskoj budućnosti će dobiti posao jer se očekuje otvorenje tvornice autodijelova i drvne sortirnice i bit će sve veći problem s čuvanjem i boravkom djece dok im mame rade.

>>>

Nakon što je dugogodišnji grobar prošlog mjeseca otišao u mirovinu, Općina Babina Greda raspisala je natječaj i ovih će dana biti izabran novi.
Za radno mjesto pomoćnog radnika (grobar) uvjet je niža stručna sprema ili osnovna škola, ali je potrebno na pisanom testiranju pokazati dobro znanje iz Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Zakona o grobljima i općinskog Statuta. A sve zato što će odabrani kandidat biti angažiran na čišćenju i održavanju javnih površina, održavanju mjesnog groblja i zgrade za ispraćaj pokojnika, kopanju grobnog mjesta i zatrpavanju nakon pokopa pokojnika te praćenju evidencije grobnih mjesta.
O postupku i pravilima testiranja prijavljenih kandidata na natječaj Općina Babina Greda izvijestila je na službenoj web-stranici. Navodi se da kandidatima za vrijeme provjere znanja i sposobnosti nije dopušteno koristiti se bilo kakvom literaturom, odnosno bilješkama, koristiti mobitel ili druga komunikacijska sredstva, napuštati prostoriju u kojoj se provjera odvija, razgovarati s ostalim kandidatima, niti na bilo koji drugi način remetiti njihovu koncentraciju. Onima koji uspješno polože testove slijedi intervju. Povjerenstvo, stoji u objavljenim pravilima, kroz razgovor s kandidatima utvrđuje njihove interese, profesionalne ciljeve i motivaciju. Nakon provedenog testiranja i intervjua utvrđuje rang-listu kandidata prema ukupnom broju bodova ostvarenih na testiranju i intervjuu.

Općinski načelnik Josip Krnić kaže da zakon nalaže takvu proceduru pri zapošljavanju pomoćnog komunalnog radnika (grobara) i pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Babina Greda potpuno je poštuje i sve radi transparentno.
No, kako doznajemo, Babogredci baš i nisu zainteresirani za stalni posao na mjesnom groblju pa Povjerenstvo za odabir kandidata neće imati težak zadatak jer je na natječaj stigla samo jedna prijava. U Općini pojašnjavaju da plaću čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta – 1,06 i osnovice za obračun plaće u visini od 3500 kuna, uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža.

>>>

Hrabra lavica Nika Grgić iz Babine Grede, o kojoj smo pisali sredinom lipnja, ovoga će vikenda proslaviti svoj drugi rođendan, mjesec dana nakon teške operacije kojom joj je uspješno uklonjen zloćudni tumor u mjehuru.
Operacija je obavljena u Francuskoj, u bolnici u mjestu Villejuif, u predgrađu Pariza.

Nika se svom snagom volje i golemom željom za životom uspjela othrvati i pobijediti opaku bolest. Uz svoju kćerkicu u Francuskoj su cijelo vrijeme bili i roditelji, a u njihovoj pratnji i liječnica s Klinike za tumore u Zagrebu. Ona je odradila najveći posao, pronašla bolnicu, dogovorila operaciju i mladim supružnicima mnogo pomogla prilikom smještaja, razgovora s francuskim liječnicima i oko rješavanja papirologije.

Nika je rođena kao zdrava beba, odlično je napredovala, bila vesela i razigrana, a onda se krajem svibnja sve u trenu urušilo i mlada obitelj počela je proživljavati svoje najteže dane pune očaja, strepnje i neizvjesnosti. Djevojčica se iznenada, kada je trebala vršiti nuždu, počela jako napinjati i grčiti i roditelji su u početku mislili da ima tvrdu stolicu. No, ubrzo se otkrilo da nije riječ o zatvoru, nego o opakoj bolesti u mokraćnom sustavu. Dok ju je majka presvlačila opazila je neku čudnu tvorbu koja je virila iz nje.
U bolnici joj je stavljen kateter jer više nije mogla piškiti.

I liječnici u Vinkovcima, ispričala nam je majka Manuela, prvi put su se sreli s nečim takvim, kontaktirali su profesoricu u Klinici za tumore u Zagrebu i proslijedili joj snimak. Odmah joj je bilo jasno o čemu je riječ. Nika je hitno prebačena u Zagreb gdje su napravljene sve pretrage kako bi se utvrdilo pravo stanje, veličina tumora i je li se i gdje proširio. Metastaze su pronađene na plućima i na kralješcima. Podvrgnuta je kemoterapiji. Jedina moguća opcija, pojasnila nam je majka, bila je da se Niki odstrani mjehur, što bi značilo da će cijeli život morati nositi kateter.
- Operacija kojim bi joj se sačuvao mjehur u Hrvatskoj nije bilo moguće izvesti. Liječnica u Zagrebu maksimalno se zauzela za našu kćerkicu, kontaktirala je liječnike u bolnici u Francuskoj koji izvode takvu vrstu zahvata koji je Niki bio potreban, sve je učinila da joj se pomogne, otputovala je s nama i u Francusku i nemamo riječi kojima bismo zahvalili toj divnoj ženi - kaže Manuela.

- Operacija je bila vrlo teška i složena, djelomice su joj otvorili mjehur, odstranili tumor i ugradili neke silikonske umetke. Imala je i tri katetera. Morali su joj dizati jajnike i uretere. Dva tjedna morala je strogo mirovati i ležati, nije smjela niti sjesti niti ustati. Prošla je zračenje i krenula je i s kemoterapijom. Bilo je jako teško, boljelo ju je, ali je izdržala. Sve smo to skupa proživljavali, bdjeli nad njom i, vjerujte mi, mi kao roditelji to ne bismo nikome poželjeli. Ali uspjeli smo, naše danonoćne molitve su uslišene.
Pretrage su pokazale da tumora više nema. Vjerujemo da će Nika ostati čista, da se tumor više neće vratiti, da će nastaviti normalno živjeti kao zdrava djevojčica. Neka nam dragi Bog bude u pomoći da se ovo više nikada ne ponovi - kaže majka. Nakon povratka iz Francuske Nika je s majkom u bolnici Zagrebu, dobro se osjeća, vesela je, može bez problema piškiti i kosica joj je ponovno počela rasti. Roditelji se nadaju da će rođendan proslaviti u Babinoj Gredi gdje malu lavicu s nestrpljenjem očekuju, posebice njezin stariji brat. Djevojčica će primiti još dvije kemoterapije u Zagrebu i onda slijedi razdoblje održavanja uz lijekove i redovne kontrole.

HVALA LIJEČNICIMA I DOBRIM LJUDIMA
Obitelj Grgić zahvaljuje liječnicima, medicinskom osoblju, svim ljudima dobre volje, svojim sumještanima i svojima onima koji su bili uz njih, pomogli im i financijski i molitvama, hrabrili ih i bili velika potpora u kalvariji koju su proživljavali.

>>>

Od 24. do 26. studenoga 2017. u Župi sv. Lovre, đakona i mučenika u Babinoj Gredi održana je duhovna obnova. Odazvao se velik broj vjernika koji su imali priliku kroz te dane poslušati te produbiti svoju vjeru. Prvu večer, u petak, nazočile su sestre sv. Križa: s. Meri Gotovac, s. Snježana Kmet, koja je na početku svog poziva djelovala upravo u ovoj župi, s. Valerija Široki, s. Kristina Lovreković, koja je posvjedočila o svom pozivu te s. Rafaela Jozić. Okupljeni su se prisjetili svih sestara koje su rodom iz župe ili su djelovale u njoj.

Drugu večer, u subotu, misno slavlje predvodio je pater Sebastian Šujević iz Osijeka. Nakon sv. mise predvodio je duhovnu obnovu pod geslom „Ljubi i čini što hoćeš“. Naglasak je stavio na smjernice kako živjeti predbračni i bračni život. Poruku je posebno poslao mladima, s naglaskom na to pod kolikim su velikim pritiskom „danas“ u življenju kršćanstva. Govorio je i o preprekama koje stoje pred današnjim mladima, kako bi u duhu vjere mogli osnovati svoj budući bračni život.

U nedjelju, nakon sv. mise, okupljenima je govorila Đurđica Lucić, volonterka Marijinih obroka. Svojim svjedočanstvom i živopisnim fotografijama u mnogima je izazvala zahvalnost Bogu za sve što daje, te suosjećanje i želju za pomoć potrebitima. Inače, župa Babina Greda tijekom čitave godine prikuplja sredstva za pomoć onima o kojima je volonterka Đurđica govorila.

>>>

Učenici koji žive na kraju sela, udaljeni i do osam kilometara od središta Babine Grede, izloženi su stalnoj opasnosti, jer školski autobus čekaju pod otvorenim nebom i uz rub prometne ceste kojom prolaze brojna vozila i tegljači.
Riječ je o dionici županijske ceste koja od Babine Grede vodi prema Cerni i Vinkovcima, a koja nema obilježenih niti postavljenih autobusnih stajališta. Najveći problemi nastaju kada nastupe loše vremenske prilike i smanjena vidljivost. Djeca kisnu, a zimi se smrzavaju na snijegu i studeni čekajući autobus. U školu nerijetko dolaze u mokroj odjeći i obući, često promrzla, nakon čega slijede prehlade i izostanci s nastave. Natkrivena autobusna stajališta bila su postavljena 2008. godine, ali ih je nova općinska vlast prema naputku Županijske uprave za ceste morala ukloniti, jer za njih nisu ishođene potrebne suglasnosti i dozvole.

Roditelji su ogorčeni i kažu da ni sami više ne znaju koliko su se puta za pomoć obraćali općinskim čelnicima i tražili da se stajališta vrate, da se i njihovoj djeci osigura mjesto gdje će zaštićeni od kiše i vjetra čekati školski autobus. Upozoravaju da sigurnost djece kao najugroženijih sudionika u prometu svima treba biti prioritet, bez iznimke.

Nevidljivi u magli
Anica Babić majka je dvojice učenika putnika koji pohađaju sedmi razred osnovne škole u Babinoj Gredi i drugi razred srednje škole u Vinkovcima. I ona, kao i ostali roditelji više od 20 učenika iz toga dijela sela svakodnevno strepi za sigurnost svoje djece. Obiteljska kuća Babićevih udaljena je oko šest kilometara od središta sela, a neki učenici žive i dva kilometra dalje.
- Mi smo ovdje građani drugog reda. Ne samo da nemamo autobusna stajališta, nemamo ni pješačke staze, a najgore je to što smo uskraćeni i za javnu rasvjetu. Djeca nam u pola sedam navečer dolaze kući iz škole po mrklom mraku, a ista je situacija i ujutro u šest sati kada idu za Vinkovce. Neki dan je bus prošao pokraj njih i nije ih vidio zbog magle, a na cesti nema nikakvih oznaka. I zapravo je samo dobra volja vozača Poleta što u takvim okolnostima uopće i staju - priča Anica. Djeca idu cestom i najgore je, kaže, kad padne mrak.

- Moji, srećom, samo prijeđu cestu, no susjedova djeca moraju po nekoliko stotina metara po mrklom mraku pješačiti uz rub kolnika do kuće. Kad kiša pada, budu mokri kao miševi. Niti ih tko vidi, niti ih tko čuje! Roditelji ih moraju dočekivati, a prvašiće sami odvoze u školu i dolaze po njih. Ljudi se boje, u stalnom su strahu za svoju djecu - ogorčena je Anica.
Josip i Matija (na snimci), učenici sedmog razreda, jučer su nam, čekajući školski autobus, rekli da im je zapravo najveći problem što nema rasvjete, jer po mraku nije nimalo ugodno ići vijugavom cestom i boriti se s jurećim vozilima.

Pristupna staza
Negoduje i općinski načelnik Josip Krnić koji nam je rekao da je proteklih godina održao niz sastanaka sa županom, predstavnicima ŽUC-a i policijom kako bi se pronašlo rješenje za autobusna stajališta, što je veliki problem, ali pomaka nema.
- Sve smo dogovorili, odredili lokaciju, napravili idejno rješenje, Općina je naručila i nova stajališta, ali policija ne želi dati suglasnost za njihovo postavljanje. Nitko ne želi potpisati, jer nisu ispunjeni zakonski preduvjeti. Ondje nema pješačkih staza, a autobusna stajališta moraju imati uređenu pristupnu stazu - pojašnjava.
Napominje da su u tom dijelu Babine Grede kuće raštrkane, nisu sagrađene jedna pokraj druge i Općina jednostavno nije financijski u mogućnosti napraviti sedam kilometara staza. Ondje su, podsjeća, nekada bili babogredski stanovi, selo se širilo, ljudi su sagradili kuće, legalizirali ih i sada s pravom traže infrastrukturu. Napominje da se staze nemaju gdje ni postaviti, jer se privatne parcele protežu sve do kanala uz cestu.

Na moru može
- Ne znam više što napraviti, ne daju nam da obilježimo autobusna stajališta na cesti bez staza, a na moru ih postavljaju bez problema, na kolniku obilježe mjesto gdje autobusi mogu stati. Stajališta su postavljena i u naselju Topola kod Bošnjaka, ima još primjera u Cvelferiji, a kod nas ne može! Neki dan je auto zamalo zatepao učenika i dijete je još na kraju krivo što ide uz cestu. Revoltiran sam i pitam se što će biti ako neko dijete strada, kao što se dogodilo kod Gunje, kada je pregažen učenik nakon što je na cesti izišao iz autobusa. Zar se mora dogoditi tragedija da nam se dopusti postaviti autobusna stajališta - ogorčen je Krnić. Napominje da se nova cesta od Babine Grede prema Cerni radila prije nekoliko godina i da mu nikako nije jasno zašto prilikom projektiranja na toj dionici odmah nisu isprojektirana i autobusna stajališta i problem bi bio riješen.

Što se tiče javne rasvjete načelnik pojašnjava da su tek sada stvoreni preduvjeti, HEP je postavio novu električnu mrežu, postavljene su bandere i vjeruje da će do Nove godine i taj dio Babine Grede zasvijetliti. No Matija i Josip ipak su skeptični. Kažu da je već bilo mnogo raznih obećanja i da se više neće radovati sve dok se sami ne uvjere u to da je javna rasvjeta konačno obasjala i njihovo naselje.

Dogovora nema, policija se drži zakona: prilazi pa stajališta
Ravnatelj Županijske uprave za ceste VSŽ Željko Galić potvrdio nam je da se u suradnji s Općinom i policijom pokušalo naći rješenje, ali dogovor nije postignut jer se policija držala zakona koji jasno nalaže da moraju biti sagrađeni prilazi autobusnim stajalištima. Napominje da taj problem nije izražen samo u Babinoj Gredi i da ima još dosta lokacija na kojima treba postaviti autobusna stajališta, što zahtijeva mnogo financijskih sredstava. Rješavaju se parcijalno, u suradnji s općinama i uz sufinanciranje ŽUC-a.
- Nastojat ćemo Babinu Gredu uvrstiti u prioritete, pristupiti projektiranju autobusnih stajališta i ishoditi sve potrebne dozvole. Inicirat ću novi sastanak, sjest ćemo ponovno s općinskim načelnikom i policijom, odnosno sve tri zainteresirane strane i vidjeti na koji način krenuti u rješavanje pješačkih pristupa i stvoriti preduvjete za postavljanje autobusnih stajališta koji do sada nisu postojali - kaže Galić.


>>>

Oko 40 posto hrvatske djece ne ide u vrtić jer ga u svojim sredinama nemaju. Naime, svaki treći hrvatski grad ili općina nema vrtić. Jedno od takvih mjesta je Babina Greda. Upravo je zbog toga jedan od mještana u rubrici Vaš glas napisao da je "Babina Greda još jedno u nizu mjesto iz kojeg se ljudi iseljavaju." Nakon nekoliko pokušaja i obećanja iz Općine, mještani još uvijek nisu uspjeli dobiti vrtić.

Lucija živi u Babinoj Gredi, selu pokraj Županje s tri i pol tisuće stanovnika. Ona ne ide u vrtić jer ga u Babinoj Gredi i okolici nema. Najbliži vrtić udaljen je 20 kilometara.

"Radim u Vinkovcima. Svako jutro sam ju po svakakvom vremenu vozila. Cesta ceranska pa se ledi i jako je loša", rekla je Lucijina mama Marija Stojanović.

Marija se za dva mjeseca vraća s porodiljnog na posao. Kamo će s Lucijom i njezinim mlađim bratom još uvijek ne zna. "Muževa obitelj ima OPG, zvog čega imaju jako puno posla. Roditelji mi žive u Zagrebu", rekla je Marija.

U najboljem slučaju vrtić će dobiti za tri godine

Općina namjerava graditi vrtić, ali uz uz pomoć europskoga novca. "Iduće godine ide projektna dokumentacija. Prvi natječaj koji će nam dozvoliti da kandidiramo dječji vrtić, računamo na mjeru 7.4.", rekao je Josip Krnić, načelnik Babine Grede.

U najboljem slučaju, da sve ide glatko, u Babinoj Gredi još tri godine neće biti izgrađen dječji vrtić. Zaposlene majke iz Babine Grede nude rješenje. Pronašle su privatnog koncesionara koji je voljan otvoriti vrtić za najmanje 40 djece, uz uvjet da općina uredi dvije prostorije za vrtić.

Međutim, općina nije uspjela pronaći prostor kojeg bi preuredila u vrtić. "Moramo znati da se dječiji vrtić ne može otvoriti kako mi to mislimo. S obzirom da je to specifična djelatnost, imaju točno zakonski uvjeti koji se moraju ispuniti da bi bio dječiji vrtić", rekao je Krnić.

Majke su ogorčene, jer se u isto se vrijeme gradi nova općinska zgrada.

"Mislimo da ni naš načelnik i svi ostali koji su u vrhu ne bi trebali imati ništa protiv toga da se prvo napravi vrtić, a da se onda završi ta zgrada općine", rekla je Barica Gavrić, jedna od majki.



>>>

Slavonsko mjestašce Babina Greda kroz povijest je bila poznata po mnogočemu, među ostalim i kao rodno mjesto omiljene mesne delicije - u jednom tamošnjem drevnom spisu prvi je zabilježeni zapis riječi “kulen”. Ipak, u 21. stoljeću Babina Greda bi u Hrvatskoj najpoznatija mogla biti po svojoj elektrani.

A ta elektrana, koju će zapaziti svaki vozač najistočnijih dionica najprometnije hrvatske autoceste, po mnogočemu je posebna. I po svojoj snazi, i po tehnologiji na kojoj se temelji, i po modelu kojim je realizirana i - na koncu - po efektima koje je izazvala u sredini gdje je podignuta. Ili, kako će reći načelnik općine Babina Greda Josip Krnić: “Ovaj je projekt našu općinu i našu gospodarsku zonu stavio na mapu. Kad je elektrana realizirana, investitori su dobili potvrdu kako je ovdje moguće ostvariti takve projekte.

Sad smo na korak do ostvarenja nove velike investicije - gradnje tvornice autodijelova koja bi zaposlila sto ljudi”. Elektrana, objekt u koji je tvrtka Uni Viridas - konzorcij velike turske energetske kompanije Unit i domaće poduzetnice Sunčice Lalić - uložila pedesetak milijuna eura, izravno zapošljava oko trideset ljudi, a neizravno u komplementarnim sušionicama drva i kooperantskim tvrtkama još barem pedesetak, no njezino značenje znatno premašuje te gabarite. Pa, po čemu je tako važna Uni Viridasova elektrana? Postoji barem tri odgovora na to pitanje.

Prvi je svakako njezina snaga. Radi se o uvjerljivo najjačoj elektrani na drvnu biomasu u Hrvatskoj. Njezinih instaliranih 9,7 megavata (električne) snage, uz visoki stupanj efikasnosti, znači da elektrana godišnje proizvodi oko 77,6 tisuća megavatsati električne energije godišnje, što je između 50 i 70 posto ukupne potrošnje struje u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Da bi takva značajna količina energije mogla biti proizvedena, potrebno je oko 80 tisuća tona drvne sječke - usitnjenog drvnog materijala koji ne može biti korišten kao tehničko drvo. Opet, u prijevodu, to znači da baš svakog dana u elektranu treba dostaviti oko 220 tona tog materijala. Radi se o golemom logističkom izazovu.

Finska tehnologija

Drugi veliki izazov koji proizlazi iz tako snažne elektrane jest zbrinjavanje topline. Naime, kako je toplinska energija nusproizvod energetskog korištenja drva, domaća regulativa uvjetuje kako ukupna efikasnost elektrana na biomasu koje država subvencionira poticajnom otkupnom cijenom za električnu energiju mora biti veća od pedeset posto. Smisao tog pravila je da se ostvari maksimalna dodana vrijednost iz drvnog resursa, no problem je bio što su se pravila oko toga tijekom posljednjih desetak godina više puta mijenjala.

Utoliko, mijenjale su se i studije izvodivosti projekata, a u Babinoj Gredi famozni toplinski konzum osiguran je gradnjom sušionice drva, objekta sastavljenog od 32 komore za sušenje drva, ukupnog neto kapaciteta 5300 kubnih metara, zatim otvorene hale od 1500 četvornih metara te zatvorene hale i sortirnice od 2500 kvadrata. Radi se o investiciji od sedam milijuna eura, a pokazala se pogođenom s obzirom na recentnu zabranu izvoza nesušene drvne građe iz Hrvatske uzrokovanu željom da se istrijebi jedan nametnik.

S obzirom na to, elektrana danas osjetno nadmašuje traženi prag od pedeset posto efikasnosti, a rade se i planovi za korištenje rezidualne topline iz rashladnog sustava za potrebe poljoprivredno proizvodnje u plastenicima. Dakako, taj doseg ne bi bio moguć bez adekvatne tehnologije, a to je druga točka po kojoj je ova elektrana značajna. Naime, za razliku od većine sličnih elektrana u Hrvatskoj koje se temelje na političkom procesu, elektrana u Babinoj Gredi temelji se na tehnologiji izgaranja u fluidiziranom sloju. Konkretno, primijenjeno je rješenje renomirane finske kompanije Valmet, a koje zbog niza detalja pokazuje iznimno kvalitetne performanse.

Pojednostavljeno rečeno, glavna značajka te tehnologije jest sloj vrlo specifičnog pijeska koji se nalazi na samom dnu kotla, a koji uz visoku temperaturu i dotok zraka kola po kotlu i tako pospješuje izgaranje. To rezultira s više prednosti. Kao prvo, takve elektrane vrlo su fleksibilne što se tiče kvalitete čvrstog goriva koje se koristi, te dobro podnose biomasu s višim stupnjem vlage kao što je riječ u Babinoj Gredi.

Kao drugo, efikasnost izgaranja je iznimno visoka, a goriva masa ne zahtijeva nikakvu dodatnu potpalu. Kao treće, takva tehnologija omogućava vrlo lako čišćenje i uklanjanje pepela, a kako je korištenje procesnih aditiva svedeno na minimum, pepeo zadovoljava kvalitete da bude korišten kao organsko gnojivo, odnosno dodatak za poboljšanje pH faktora tla. Na koncu, štetne emisije u ispušnim plinovima su vrlo niske. Također, elektrana funkcionira s visokim stupnjem efikasnosti rada. Kako kaže voditelj elektrane Zlatko Rašo, elektrana je godišnje u pogonu više od 6200 sati.

“Mogu reći kako je postrojenje izuzetno pouzdano, ali i fleksibilno u svom radu. Osim standardnog godišnjeg remonta koji radimo preko ljeta, obično radimo i jednu kraću pauzu radi tekućeg održavanja, no ukupno na razini godine uspijevamo i premašiti razine koje su definirane ugovorom”. Ugovor o kojem Rašo govori jest ugovor o projektiranju, nabavi i gradnji elektrane (EPC, eng.) temeljem kojeg je Uni Viridasovo postrojenje izgrađeno. Radi se o, pojednostavljeno rečeno, modelu “ključ u ruke”, gdje jedan entitet preuzima odgovornost za cjelokupno funkcioniranje elektrane od njezine gradnje do rada.

U slučaju babogredske elektrane, taj partner baš je finski Valmet, koji je isporučio ključnu opremu, upravljao procesom gradnje, a sada i upravlja elektranom u skladu s preuzetim obvezama. Radi se o ulagačkom modelu koji je u Hrvatskoj još uvijek vrlo rijedak, no osnovna mu je karakteristika da u značajnoj mjeri investitora oslobađa rizika realizacije projekta. A taj manji rizik, dakako, i košta.

“Ovaj model svakako je u startu skuplji nego klasični način razvoja projekta, no iskustvo koje imaju naši turski partneri ukazuje kako je to najbolji model. Nepotrebno je da se ulagač bavi gradnjom i upravljanjem elektranom, kad se taj posao može prepustiti tvrtkama koje su u tome specijalizirane. U našem slučaju, logično je da Valmet, koji je i isporučitelj tehnologije, upravlja elektranom, te je održava. Naši rezultati, a posebno visoka dostupnost rada elektrane, pokazuju kako je to bio dobar izbor”, kaže investitorica Sunčica Lalić, koja je inače u procesu gradnje sličnog, ali manjeg, objekta snage pet megavata u Grubišnom Polju.

Poticane cijene

S obzirom na pozitivna iskustva, ali i naučene lekcije iz Babine Grede, ne treba sumnjati kako će i taj projekt biti uspješan, barem tijekom sljedećih četrnaest godina koliko traje subvencionirano razdoblje. Što će biti nakon, još nitko ne zna. Uz aktualnu cijenu sječke na koju i dalje otpada dominantni dio troškova, bez poticane cijene ovakvi objekti ne mogu operativno pozitivno poslovati. Državi jamačno nije u interesu izgubiti bazne proizvođače sposobne da još barem deset godina stabilno proizvode, no da bi to bilo moguće, novi tržišni model morat će biti razvijen...

>>>