babina greda
Arhivski prikaz medijskog saržaja vezanog za selo
Sadržaj: 588

[1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 > >>
Posljednje dodano u bazu...

Nevrijeme
Misteriozno ubojstvo
Kiša u Babinoj Gredi

Poplava u slavonskoj krajini

12-01-1878

O poplavi u slavonskoj krajini stigle sa .N.N.* sliedeće viesti dne 26. i 27. t. m.:

Glavna je cesta od jutros kod Varoši blizu kod Broda 40 centimetarah pod vodom. Voda teče prama Brodu. Izmedju Broda i Oriovca prekinut je savez. Kod Nimacah, Otoka, Privlake, Cerne i Vinkovacah izašle su nutarnje vode.
Za Brod i ostale predspomenuta mjesta neima ipak dosad još nikakve pogibelji. U Kobašu, Dubočcu Zbiegu radi kod nasipah i pomaže žiteljstvu 7 teglećih ladjah, 14 ćamacah i jedan prevozni brod. U Banovce Bebrinu i Kute poslana je u jednom pontonu i u dva čamca hrana, koji je nekojim žiteljem bila prilično iztekla.


U garčinskom kotaru proteže se poloj od Sikiravacah iza selah Velike Kupanice, Sapacah, Ruščice prama Brodu. Parobrodi pretražuju prodore kod nasipah izpod Broda, vozeć ujedno potrebitu hrane u poplavljena sela. Do sad još od nikud nije javljeno, da je gdje tko životom postradao. Marha i gibivi imetak preneseni su, koliko viesti dosižu, n sjegurnost. Voda je kod Broda za tri centrimetra opala nasupret pak rastu još sveudilj nutarnje vode. Tako su nutarnje vode narastle kođ Duboćca za 25 centimetarah, a u Banovcih i Bebrini za 30 centimetarah.

Iz Šamca javljaju, da vise Dubočice Sava provalila nasip 16 metarah široko. Babinagreda da je dilomice pod vodom. Voda bi mogla u nekojih poplavljenih pređjelih obzirom na njihov niži položaj naprama običnoj površini savske vode još dalje vremena ostati. A to će biti po svoj prilici u čitavom Jelasovu polju, a Bičkompolju.

Dalje javljaju N. N. U županjskom kotaru prodrti su nasipi kod Bošnjakah i Županja na jednom mjestu, kod Štitara na dva mjesta, kod Babinegrede i Šamca na jednom mjestu, a poplavljene su obćine Bošnjaki, Županja, Štitar, Babinagreda, Samac i Sikirevci. Sa poplavljenimi seli obći se u čamcih. Jedan splavni most i dva pontona u Štitaru, jedna tegleća ladja i dva pontona pomažu u Županji, jedna tegleća ladja i parobrod u Šamcu. Sa savski mlinah oduzeti su razpoloživi čamci te poslani u poplavljena sela. Povrh tega počelo je i samo žiteljstvo s poplavljenih selih graditi čamce.

Poplava ceste izmeđju Andrievacah i Garčina nastala je uslied toga što je savski nasip povrh sela Svilaja prodrt. U poplavljena sela Zoljane, Stružane, Sredance, Divvoševce i Kopanicu, u garčinskom kotaru, odaslana su tri pontona i osam ćamacah, da žiteljstvu pomažu. U selih Mačkovcu i Dolini, u gradiškom kotaru, leže kuće jedan metar i pol pod vodom.

>>>

Iz Babine Grede

01-01-1880

U novosagrađjenoj kući pod br. 750 u Babinojgredi dne 18. o. m. udova Mara Gregorović, sin njezin Ivan udovac 23 god. star i ciganče Luka Nikolić 13 god. star njihov sluga, jedini obitavaoci te kuće pošto su dobro radi velike studeni natrpali u peć drva — polegaše i tako čvrsto zaspaše kao da se neće više probuditi do sudnjega dana.
Kad je sutradan susjeda došla po nekakvom poslu u spomenutu kuću, otvori vrata, ali ih odmah i zatvori jer ju silni zagušljivi dim koji je iz sobe sukljao skoro onesvijestio.
Na njezinu viku strči se svjetina razlupa prozore, otvori vrata, uniđe u sobu, ali tu na krevetu nađu ležeću ženu i dječaka posve mrtve, Ivana onesviješćenja gdje se silno muči disanjem.

Zagušio ih je ugljik izveden time što se je zapalio stup u zidu koji je u neposrednom dodiru bio sa peću, a oblijepljen mazom nije mogao planuti.
Svi pokušaji mjesnoga i okružnoga liječnika, da Ivana osvijeste i životu privedu ostadoše bez uspjeha, ugljik mu otrovao posve pluća i on umre sutradan tj. 19. u desetoj uri u jutro.

>>>
Preuzv. g. biskup Strossmayer na krizmi u kotarih: kopaničkom i županjskom.

27-06-1883

Oko 5 sati projuri biskupska kočija kroz oba jur spomenuta slavoluka, kroz dvored školske djece, držeće u rukama male trobojnice, te kroz redove mnogobrojnog klečećeg i blagoslov čekajućeg naroda, put Babinegrede. Pratnju biskupovu sačinjavala povorka od kakovih 15 kola. Kad se kočije ganule, poče burno klicanje naroda i školske mladeži, kojem nebjo ni kraja ni konca. Tek što iz sela izašli, poče i kiša pomalo se spuštati, koja putnike pratila tja do cilja putovanja — Babinegrede.

Na medji babogredako— gundinačkoj dočeka visokog gosta banderium i izaslanici obćine babogredske, sa činovnici i sa honoracijori te velike i bogate obćine. Načelnik paku obćine pozdravi u ime svijuh preuzvišenog g. biskupa sa srdačnom dobrodošlicom. Na to konjanici, kojih bijaše veliki broj, a na čelu ima dva domobranca i jedan husar u vojničkom odielu, obkoliše odmah biskupske kočije i prednja kola pratnje, te duga povorka nastavi put svoj dalje.

Jer je put mjestimice krivudast i uzan, a konji jahača nevjesti urednu jahanju, mogla se lahko kakova nesreća dogoditi. Tako se konj jadnog domobranca oskliznuo na jednom mostu i posrnuo, te ima samo vještini svojoj jahač zahvaliti, da se izbavio iz očite i velike pogibelji. Jednom opet jahaču konj posrnuo, te ga s ledja na zemlju bacio, a konj poplašen, počeo se plesti medju konje prednjih kola, te bi se i opet moglo lahlo nesreća dogoditi, da nije od ustalili jahača u brzo uhvaćen. Iz toga sliedi, da nikako nijo umjestno da pri sličnih sgodah banderium obkoli kola odlikovanoga, jer se pri tom može lahko i nehotice pripetiti kakova nesreća. S toga mislimo, da bi bilo najprikladnije i najsigurnije, kad bi u buduće sličnom prilikom banderium jašio pred kolima odlikovanoga, a to bi imalo i puno više smisla, jer ovako više izgleda da ga eskortiraju, nego da mu počast iskazuju.

U Babinojgredi učinjeno su velike pripreme za sjajni doček nadpastira, ali je to nepozvana kiša većim dielom osujetila.

Visoki gost unišo je u Babinugredu kroz krasno iskićeni slavoluk i u prkos kiši, čekao ga brezbroj naroda u svečanom ruhu, osobito oko crkve i oko župskog dvora. Burno klicanje svjetine postiglo je svoj vrhunac kad je biskupska kočija stala pred Župskim stanom, a u isti mah zasvira u Krajini čuvena guslačka banda štitarska: „ljubimo te naša diko.“ Tanki glasovi proizvadjani od vještih guslača, rek'bi da nadglasiše podmukli rik topovah.
Kiša jo sveudilj još padala, nu čim se je veliki svećenik poslije blagoslova iz crkve vratio u župski dom, obori se ona tolikom žestinom, da bi čovjek mislio oblak se provalio. To je potrajalo preko tri četvrta sata. Što je moglo, sklonulo se pod župske hodnike, a ostali narod udario listom u bieg kud koji mogao.

Rodoljubivi i gostoljubivi župnik vlč. g. Gj Gamprl dao izneti vina na šk-fovo, da so okriepe oni njegovi župljani, koji su se u njegovom domu od kiše zaklonili. Medjutim guslači guslahu i pjevahu rodoljubne pjesme hrvatsko, a kad bi oni umuknuli, prihvatile bi djevojke pjevajući svoje narodne pjesme. Čim je kiša malo prestala, pohrlila odmah sva mladež napolje na tratinu pred župski dvor, a za njimi guslači. Dok si udario dlan o dlan, savilo se veselo kolo, koje sve to više raslo i razvijalo se. Mladjarija ja veselo skakala po mokroj tratini, pripjevajuć si razno kolske poskočice. Narod so počeo opet skupljati, pridošao i jedan gajdaš, te udri onda oduševljeno kolo za kolom, sve do njeko doba noći. Sutradan teklo jo sve svojim redom, kao i u ostalih župah.

Po podne ostavi preuz. g. biskup Babinugredu, te uz veliku pratnju konjanika i kola, uz oduševljeno klicanje naroda, proveze se kroz drugi slavoluk put Štitara. Na granici Štitarskoj čekahu ga kotarski pristav g. Stenzi, župnik Gabro Babić u ime dekanata, obćinsko zastupstvo štitarsko sa mnogimi koli i konjanici. Tu ga pozdravi sa srdačnom dobrodošlicom u ime svećenstva dekanata županjskoga župnik G. Babić, a štitarski obćinski bilježnik u ime obćine štitarske. Tad se poredaše babogredski i štitarski konjanici pred biskupovom kočijom, u za njom nepregledna povorka babogredskih i štitarskih kolah — i sve se krene put Štitara.

>>>
Grabež

19-05-1884

Gregorović Martin, učitelj u Babinoigredi, bio je 25 travnja na večer sa prijatelji u tamošnjoj krčmi, kad je u noći izašao sam iz sobe na ulicu, pograbi ga pred vrati seljak Josip Kopić i baci u grabu. Gregorović prestrašen, stao je lupeža moliti i zaklinjati, da ga pusti, ali ovaj kleknu učitelju na prsi, izvadi mu iz džepa knjižicu sa 20 for. i pobježe. Lupež je već uhvaćen.

>>>
Kradja u crkvi

20-10-1885

Dne 10. listopada ove g. dobila je oružnička patrola u Babinojgredi prijavu, da je prošlu noć u tamošnju crkvu uljegao neki zlikovac, razbio ormar i u njom nalazeću se malu blagajnicu i odnio iz nje do 5 for.
Tražeć zlikovca, doznali su oružnici, da je istu noć bila nekakova zabava kod Roka Kneževića, kojoj je izmedju drugih prisustvovao i župnikov sluga Ivan Kasza, te da je od Kneževića odnio ključ, a u jutro ga opet povratio.
Na odgovornost pozvani Ivan Kasza uplašio so tako oružnikah, da je počinjenu kradju bez okolišanja priznao, stoga je odmah predan sudu.

>>>
Kradja

14-11-1897

Žitelju Šimi Babiću iz Babinegrede ukradjeno je iz zatvorenog kućarca patvorenim ključem: crne hlače, sivi kaput, 2 para mužkih obojaka, 2 ponjave, 4 ručnika i 5 ključeva u vriedn. 52 for. 50 nč. Na licu mjesta ostavio je kradljivac jednu vreću i jedan od drveta napravljen ključ, s kojim je kućar otvorio.

>>>
Požar

02-01-1898

Dne 16.p mj. oko 3 sata poslije podne izgorio je krčmaru Ivanu Vrturiću iz Babinegrede štagalj, u kojem je bilo 30 vozova siena složeno. Šteta iznoša 100 for. Narod se je brzo sakupio na gorištu i vatru ograničio. Kako se je požar dogodio, ne zna se, ali se sumnja, da su i kod ovog požara djeca morala imati svoje prste. Sieno je bilo osigurano.

>>>
Potres u Ugarskoj

04-04-1904

Oko pola dvanaest prije podne osjetio se u Ugarskoj i Srbiji vrlo jak potres, koji je zahvatio Slavoniju i dosegnuo u varaždinsku županiju. O tom potresu imamo zabilježene ove viesti:

Štitar na Savi, oko pola 12 prije podne opazilo se za vrieme službe božje u ovdašnjoj župnoj crkvi njihanje svjetionika od zapada prema iztoku. Pučnstvo se uplašilo. Iza kakovih 10 časaka ponovilo se to njihanje u još većoj mjeri i potrajalo 2—3 časa. I u privatnih kućah osjetio se valovit potres. Štete nema. („Narodne Novine".)

Babina greda: na naš upit javlja nam se, da se i tamo isti potres osjetio. Potres je bio prilično jak, budući da su se sviećnjaci u crkvi jako uznjihali pravcem od SZZ—JII. Tek što su se sviećnjaci smirili, opet su nekoliko sekunda skakali okomito gore i dolje. Po tom zaključujem, da je poslije jačeg valovitog slijedio slabiji okomit potres. Ljudi, koji su klečali u crkvi, opazili su potres posve dobro, a oni, koji su stajali, uznjihali su se, pa su bili
kao u maloj nesvjestici. Stara pukotina na crkvenom svodu nešto se jače raširila.

Čujem, da je u Štitaru bio potres još jači. (Petar Golubović. ravn. učitelj.)

>>>
Nesreća

08-12-1906

— U Babinojgredi objedovao je sluga Josip Glumac kod žitelja Luke Štivića, te se zadavio sa komadom govedine, koja mu je dospjela u jednjak.

>>>
Otvorena nova štedionica u Srijemu

25-04-1907

U Babinoj Gredi u Srijemu je nedavno formirana štedionica pod nazivom "Prva narodna štedionica". Temeljni kapital je 60 000 kruna. Upisano je 300 dionica po 200 kruna. Kao predsjednik uprave djeluje domaći svećenik M. Senc.

>>>

[1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 > >>