Od novog državnog proračuna mnogo se očekuje u Babinoj Gredi, a najvažnije im je, ističe načelnik Josip Krnić, da se pokrenu aktivnosti oko gradnje sportske dvorane uz OŠ Mijata Stojanovića, projekta vrijednog približno 12 milijuna kuna. “Od Ministarstva obrazovanja odavno smo dobili pismenu potvrdu da prihvaćaju sportsku dvoranu prema našem idejnome rješenju. No više od dvije godine trajale su izmjene i dopune prostornog plana općine”, podsjeća Krnić. Priznaje još jednom da su za sve uvelike krivi i sami Babogredci, koji se dugo nisu mogli usuglasiti gdje će se dvorana graditi. Taj je problem riješen, za primjer uzimaju sportsku dvoranu Obrtničke škole u Osijeku, kako bi i babogredska izgledala i bila smještena uz samu školu.
“U školi ima oko 400 učenika, upisana su tri odjela prvih razreda, no generacije i generacije završile su osnovnu školu, a nisu se upoznale sa sportskim aktivnostima u pravome smislu riječi”, kaže načelnik Krnić. Žao mu je što godinama i stariji mještani Babine Grede odlaze na rekreaciju u Gundince ili Županju.
- Veliki sam optimist, mnogo očekujem od nove vlade RH, od proračuna koji se još uvijek slaže. Vjerujem kako će se naći mjesta i za našu sportsku dvoranu. Nadam se da i djeca iz susjednog Štitara neće biti zakinuta i da će se i ondje napokon nešto početi raditi vezano uz dvoranu - kaže načelnik Krnić.

>>>

Snijeg, poledica i iznimno niske temperature aktualizirale su problem učenika putnika u babogredskom naselju Kladavac, smještenom uz šumu, na pola puta između Babine Grede i Prkovaca. Kladavčani su nakon svake kiše i snijega proživljavali pravu kalvariju jer se drndava makadamska cesta kroz naselje pretvarala u kaljužu i njome se moglo proći samo traktorom.
Županijska uprava za ceste prošle je godine nasula cestu i dovela je u primjerenije stanje. Zahvaljujući pravovremenoj intervenciji općinskih čelnika, Kladavac ovih dana nije ostao odsječen, no snježno nevrijeme najviše je pogodilo 15-ak školaraca. Zbog nepostojanja autobusne linije do Babine Grede, učenici od prvog do četvrtog razreda pohađaju područnu školu u Prkovcima, a od petog do osmog u Retkovcima. Po njih svakoga dana dolazi Poletov autobus. Često se događalo da, čim padne kiša, autobus ne dođe po učenike, koji su i po dva tjedna izbivali s nastave.
- Proteklog smo ponedjeljka morali hitno intervenirati i angažirati ljude iz sela da očiste cestu prema Prkovcima i Retkovcima kako bi djeca mogla stići do škole. Riječ je o području koje pripada općini Ivankovo, no očito su općinski čelnici zaboravili gdje je granica, tako da smo morali čistiti i njihovo područje - rekao nam je načelnik Babine Grede Josip Krnić.
A jedno od prvih obećanja mjštanima, nakon što je preuzeo tu dužnost, bilo je prebacivanje kladavačkih učenika u Osnovnu školu u Babinoj Gredi. Od čelnika Vukovarsko-srijemske županije zatražio je da se od sljedeće školske godine organizira prijevoz učenika do Babine Grede, jer trošak za osnovnoškolce ionako snosi država.

Krnić je svojedobno najavljivao i kupnju općinskog minibusa, a kada im je prije dvije godine zagrebački gradonačelnik Milan Bandić donirao rabljeni gradski autobus, Babogredci su se ponadali da je problem prijevoza učenika riješen. Najviše su mu se radovali učenici iz Kladavca, a razmišljalo se i da prevozi srednjoškolce do Vinkovaca. Ali od planova nije bilo ništa. Babogredci se Bandićevim autobusom nisu usrećili. Duže je bio u kvaru nego u funkciji, pa će uskoro biti ponuđen na prodaju.

>>>

Dok proizvođači mlijeka ovih dana prosvjeduju i vode bitku s najvećim prerađivačima radi veće otkupne cijene mlijeka, vlasnik babogredske mini mljekare “Družba”, Pavo Barić, nema takvih problema. Za litru mlijeka kooperantima plaća prosječno 2,7 kuna, a dnevno otkupljuje i prerađuje 6.000 litara.
“Družba” je specijalizirana za proizvodnju svih vrsta sira, od svježeg do polutvrdih i tvrdih, a zbog skupe proizvodnje i neisplativosti, prije tri godine odustalo se od proizvodnje jogurta i vrhnja. Mini mljekara godišnje proizvede 300 tona sira, koji je pronašao svoje mjesto na tržištu, a unatoč krizi i vrlo oštroj konkurenciji, Barić je uspio na duže vrijeme osigurati plasman svojih proizvoda. Tvrtka iz Slovenije otkupila je cjelokupnu proizvodnju sira u sljedećih pet godina. Kao najveći problem ističe nelojalnu konkurenciju i dampinške cijene, koje opterećuju domaće prerađivače mlijeka.
- Najviše nas guši prevelik uvoz, a ako se on nastavi dosadašnjim intenzitetom, proizvodnja u Hrvatskoj bit će potpuno uništena i domaći proizvođači jednostavno će nestati - smatra Barić, dodajući da se i mlijeko upitne kvalitete uvozi po niskim cijenama. Primjerice, kilogram sira za samo 2,1 euro.
- Zemlje iz kojih uvozimo daju poticaje proizvođačima za izvoz u izvaneuropske zemlje, sir se uvozi po vrlo niskoj cijeni od samo 15-ak kuna za kilogram, a i njima je, kao i nama, za proizvodnju kilograma sira potrebno deset litara mlijeka - pojašnjava Barić koji je donedavno imao i farmu mliječnih krava.
No, od novog je vlasnika farme nastavio otkupljivati mlijeko, kao i od stotinjak kooperanata iz Babine Grede i okolnih sela. Ima i lanac vlastitih prodavaonica u Hrvatskoj, a zapošljava 25 djelatnika. Dvije godine se priprema za ulazak u EU, a za potpunu prilagodbu europskim standardima treba uložiti još milijun i pol kuna.M.L.Omerović

Barić zna što ga čeka u EU jer je radio u Njemačkoj. Prije 14 godina vratio se u rodno selo i ušteđevinu uložio u mljekaru. Nailazio je na brojne probleme, no uvijek je, kaže, našao izlaz i iz naizgled nerješivih situacija, tako da je spreman i za tržišnu utakmicu koja ga očekuje od srpnja sljedeće godine.

>>>

U subotu 25. veljače ove godine, saborski zastupnici s područja Vukovarsko-srijemske županije, Damir Rimac i Željko Sabo su nazočili radnom sastanku s načelnikom općine Babina Greda, Josipom Krnićem.

Na sastanku je načelnik Krnić upoznao saborske zastupnike sa do sada započetim projektima na razini Općine. Prije svega o poduzetim aktivnostima na izradi glavnog projekta te poduzimanju određenih radnji na projektu izgradnje školske sportske dvorane u školskom dvorištu Osnovne škole “M. Stojanovića”. Riječi je bilo i o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na gospodarskoj zoni “Krčevine”, ali i o hvale vrijednom projektu izgradnje elektrane na biomasu kojom bi se povećala zaposlenost u Općini i iskoristili postojeći prirodni resursi spačvanskog bazena. Zastupnik Željko Sabo posebno je istaknuo kandidirani i prihvaćeni projekt “Rekonstrukcije općinske zgrade – Hrvatski dom” za održivi razvoj i poboljšanje energetske učinkovitosti na razini Općine, dok je zastupnik Damir Rimac podržao nastojanja općinskog načelnika Josipa Krnića za izgradnjom višenamjenske (aukcijske) dvorane na području Babine Grede ističući kako bi to bio veliki doprinos dodatnom očuvanju i razvoju stočarske proizvodnje na ovome području te ponudio svoju dodatnu pomoć kod Ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine.

Prilikom radnog sastanka zastupnici Sabo i Rimac su informirali načelnika Krnića i njegove suradnike da je Vlada Republike Hrvatske u proračunu za 2012. godinu osigurala financijska sredstva u iznosu 5 milijuna kuna upravo za izgradnju sportske dvorane osnovne škole “M. Stojanovića” čime bi se obrazovni uvjeti u općini Babina Greda značajno unaprijedili. Zaključak sastanka je bio da su svi do sada pripremljeni projekti ambiciozni i realni te da ih treba pokušati u što kraćem vremenu i realizirati upravo na dobrobit mještana i ovog dijela Vukovarsko-srijemske županije.

>>>

Danas u podne zbog prosvjeda je u potpunosti zatvorena državna cesta D 520 Babina Greda – Slavonski Šamac. U znak potpore proizvođačima mlijeka pripadnici Sindikata hrvatskih seljaka s 23 su traktora blokirali prolaz u Savskoj ulici u Babinoj Gredi, doznajemo od glasnogovornika PU vukovarsko-srijemske Luke Barunčića.

>>>

Očekivanja babogredskog načelnika Josipa Krnića nisu bila uzaludna i u državnom proračunu za 2012. godinu osigurano je pet milijuna kuna za gradnju sportske dvorane uz Osnovnu školu Mijata Stojanovića.

Više od dvije godine trajale su izmjene i dopune prostornog plana općine Babina Greda, što je za sportsku dvoranu, uz financijska sredstva, bio jedan od preduvjeta. Osim toga, Babogredci se (pre)dugo nisu mogli dogovoriti gdje će se dvorana graditi. Problem je uspješno riješen, a dvorana će biti smještena uz samu zgradu osnovne škole, koju ove školske godine pohađa 400 učenika.

Koliko su u cijeloj priči Krniću pomogle stranačke veze, jer je iz SDP-a, malo kome je važno jer se mještani Babine Grede, naročito roditelji osnovaca, godinama žale što im djeca odrastaju bez sportske dvorane. Cijeli projekt sportske dvorane već je odavno financijski pomogla Vukovarsko-srijemska županija.

- Generacije naše djece izlaze iz škole i nisu se upoznali s pravim sportskim aktivnostima. Vjerujemo kako će se sve napokon promijeniti nabolje - kazao je babogredski načelnik Josip Krnić.

Zadovoljni su i stariji mještani jer će se u dvorani održavati i druge sportske aktivnosti i susreti.

>>>

I dok mljekari posljednjih dana tvrde da su na koljenima jer uz ponuđenu otkupnu cijenu mlijeka neće moći opstati, ima i drukčijih primjera, koji pokazuju da se i od proizvodnje mlijeka može pristojno živjeti. Jedan od njih je i Marko Mrkonjić iz Babine Grede, koji se sa suprugom Ljubicom već godinama uspješno bavi mljekarstvom i uzgojem tovne junadi te ratarskom proizvodnjom industrijskog i krmnog bilja.
Mrkonjići su odlučili, i u ovim za mljekare turbulentnim vremenima, proširiti svoju farmu, udvostručiti broj grla i povećati proizvodnju mlijeka. Uz postojećih 50, kupili su 48 novih grla raznih kategorija goveda, od teladi do krava muzara, koje se u odvojenom dijelu staje prilagođavaju na novi okoliš, a uskoro će početi i davati mlijeko. Iz dvorišta Mrkonjićevih cisterne Vindije trenutačno odvoze 250 litara mlijeka dnevno, uredno ga plaćaju i vrlo su korektni prema kooperantima. S obzirom na to da bavljenje stočarstvom bez obradivih površina na kojima bi se proizvodila hrana za stoku nema smisla, a da Mrkonjići obrađuju čak 120 hektara, proširenje proizvodnje bilo je logična odluka.
- Mislim da mljekarstvo ima perspektivu i da država treba pomagati mljekarima, a jedan od načina bilo bi i sufinanciranje plavog dizela. Do kupnje ovih novih grla nisam imao kredit, ali većina seljaka “uvalila” se u proširenje, izgradnju i opremanje farmi, kupnju traktora i radnih strojeva, a sada sve to treba vraćati - ističe Mrkonjić.
Dodaje da je i on prije dvije godine bio u velikim problemima, kada su mu poplave, koje su poharale babogredski atar, nanijele velike štete na usjevima. Prema njegovim procjenama, čak pola milijuna kuna.
Mrkonjići su se neko vrijeme orijentirali na ratarstvo, no uzgoj stoke ponovno je preuzeo primat.
- Prije nekoliko godina ponovno sam se vratio govedarstvu, jer računam da će mi se više isplatiti ako stočnu hranu ulažem u svoja goveda nego da je prodajem. Na površinama koje obrađujem mogu proizvesti dovoljno hrane i ne moram ništa kupovati osim koncentrata i primjesa. Ne strahujem za budućnost i zbog toga sam i proširio farmu. Ali što je danas zapravo sigurno? Za koju se proizvodnju može reći da će dugoročno biti sigurna i isplativa? Ako bi se tako gledalo, nikada ne bismo išli naprijed jer posao poljoprivrednika veliki je rizik. A tko ne riskira i ne profitira, odavno su rekli naši stari - poručuje Mrkonjić.

Na imanju Mrkonjićevih radi se punom parom, od ranog jutra do mraka, a zbog povećanja obujma posla zaposlit će najvjerojatnije jednog ili dva radnika koji će pomagati vrijednim supružnicima. Radi se puno, ali ni rezultati ne izostaju jer proizvode dosta hrane. Glava obitelji ne strahuje za budućnost jer se od poljoprivrede, tvrdi, može pristojno živjeti.
Iako je Babina Greda poznata po stočarstvu, jer se čak trećina stočnog fonda cijele županije nalazi u tome selu, dodaje kako je u posljednje vrijeme postalo vrlo popularno podizanje nasada višanja, no on se, kaže, u takvu avanturu ipak ne želi upuštati.

>>>

Mještanima županjskog, ali i slavonskobrodskog kraja, dobro je poznato kako Općina Babina Greda dva puta u mjesecu, 10. i 25., organizira sajmove robe i stoke. Kako je to selo poznato po velikim zaljubljenicima u konje i uzgajivačima još iz doba Vojne krajine, a danas i po poznatoj konjičkoj priredbi Konji bijelci, na inicijativu Udruge za promicanje i očuvanje šokačke baštine “Šokadija” Babina Greda od 25. travnja počet će i prodajni sajam konja svih pasmina pod nazivom “Od Đurđeva do Miolja”. Kako ističe načelnik Općine Babina Greda, Josip Krnić, želja im je da tako omoguće prodaju ili kupnju grla, rasplodnih kobila ili pastuha za koje postoji interes.
Prvi bi sajam održali 25. travnja i tako nastavili sve do posljednjeg u ovoj godini, 25. rujna.
Sajam će se održavati na lokaciji pokraj hipodroma, a konji će biti izloženi na vezovima ispod nadstrešnica, redoslijedom kako budu pristizali. Poželjno je da rodovnici grla budu izvješeni na stupove pokraj veza. Svi uzgajivači moraju za svako grlo imati putni list te potvrdu o urednoj krvnoj slici, koje će na ulazu pregledati veterinarska služba.
Ulazak na prvi sajam bit će slobodan, a svakog idućeg naplaćivat će se 10 kuna po grlu. Iz Općine Babina Greda i Udruge za promicanje i očuvanje šokačke baštine “Šokadija” Babina Greda mole sve uzgajivače da izlože i ponude što više svojih grla i omoguće ljubiteljima i potencijalnim novim uzgajivačima kupnju tih plemenitih životinja.

>>>

Provedenim kriminalističkim istraživanjem nad četvoricom maloljetnika iz Županje i Babine Grede starosti od 14 do 17 godina utvrđeno je da su od prosinca 2011. do 19. ožujka ove godine počinili ukupno jedanaest kaznenih djela provale i pokušaja provale i to sve na području Babine Grede, priopćila je PU vukovarsko-srijemska.

Objekt njihovih provala bio je kiosk, prostorije općine, frizerski salon, više ugostiteljskih objekata, veterinarska ambulanta te prostorije NK „Šokadije“, čime je oštećenim osobama pričinjena ukupna materijalna šteta od petnaestak tisuća kuna. Sva četvorica maloljetnika kazneno su prijavljena Općinskom državnom odvjetništvu za mladež u Vukovaru radi počinjenih kaznenih djela teške krađe i teške krađe u pokušaju

>>>

Udruga za promicanje i očuvanje šokačke baštine "Šokadija" Babina Greda već godinama je poznata diljem Hrvatske kao veliki promicatelj šokačke baštine i kulture, jer njihovi su "Stanarski susreti" u kolovozu proteklih devet godina okupljali brojne natjecatelje, stanare i stanarice, ali i poznate osobe iz javnog i političkog života. A ove bi godine, doznajemo od predsjednika Ilije Babića, mogli u svome mjestu organizirati i festival bećarca.
- Razmišljamo i pregovaramo o tome s gospodinom Ferićem, jer željeli smo obogatiti manifestaciju Konji bijelci koju tradicionalno organiziraju naša Konjogojstvena udruga i Općina Babina Greda. Uspijemo li u naumu, festival bećarca bi se održao uoči te manifestacije u lipnju - najavio je Babić koji je kao predsjednik "Šokadije" ovih dana iznimno zadovoljan što im je matična općina dala prostore nekadašnje zdravstvene ambulante na korištenje.
- Sada kada imamo prostor ubrzano počinjemo raditi na ideji koja postoji već duže vrijeme. Željeli bismo imati muzej u Babinoj Gredi, jer krajnji je trenutak da krenemo s obilaskom naših tavana i dvorišta - dodaje Babić i pojašnjava kako se njihovim selom već dugo šeću ljudi koji znaju vrijednosti starih šokačkih stvari, etnograđe, tkalačkih stanova... Stoga je u "Šokadiji" promišljanje usmjereno k tome da se sve to sačuva, da se na jednome mjestu uredi prava djevojačka soba, stara kuhinja i slično.
- Neka naša djeca vide kako se nekada živjelo, čime se nekada koristilo i služilo - dodaje Babić.

U udruzi planiraju jedan prostor i za građu iz doba Vojne krajine, za povijest Babine Grede i poznate Babogredce. A da ozbiljno i misle i rade, potvrđuje i podatak da su restaurirali grb Vojne krajine koji će darovati općini i koji će 23. travnja, na Dan općine Babina Greda, biti svečano otkriven na ulazu u općinsku zgradu.

>>>