BABINA GREDA - U Babinoj Gredi održana je 31.tradicionalna manifestacija "Konji bijelci" u organizaciji Konjogojske udruge iz Babine Grede, a u nazočnosti Predsjednika Republike Hrvatske dr.Ive Josipovića, župana Bože Galića, te mnogih saborskih zastupnika

Otvarajući manifestaciju, predsjednik Ivo Josipović je rekao :

- Ne moramo se bojati da ćemo ulaskom Hrvatske u EU izgubiti svoju tradicijsku kulturu na koju smo s pravom ponosni i nacionalni identitet i da će Europa progutati našu tradiciju. Vi koji njegujete tradiciju kroz ovakve priredbe znate da to nije točno. Uskoro ćemo ući u Europu s svom našom prebogatom tradicijom pa će i ta naš tradicija postati dio Europe. Ovakve priredbe su jako važne za očuvanje nacionalnog identiteta. I dalje ćemo jesti naš kulen, čvarke i moći ćemo Europi pokazati što imamo - rekao je Ivo Josipović

Nakon svečanog otvorenja održano je natjecanje za najljepša svatovska kola, a nastupila 25 svečano ukrašenih konjskih zaprega te natjecanja u vezanju repa konju, sklapanju kola, uprezanju konja, vožnji kola na "paliji" bez jednog kotača i u tekličkom jahanju.

Domaćini su predsjedniku Josipoviću darovali tamburicu "samicu" i babogredski zakonik iz 1790.

Na kraju je Josipović u pratnji župana Bože Galića i saborskih zastupnika razgledao štandove s tradicionalnim slavonskim proizvodima pa je kušao uštipke, domaće kolače, zanimao se kao se izrađuje zlatovez i narodne nošnje, stavio je na glavu šokačku kapu koju je dobio na dar.

Najbolji svatovska kola:
1.Antun Verić (Babina Greda)

2.Mirko Mišković (Babina Greda)

3.Davor Zovkić (Babina Greda)

4.Josip Šunić (Kruševica)

5.Tomislav Đambić (Široko Polje)

>>>

Nastavlja se saga o stavljanju u funkciju izvorišta termalne vode u Babinoj Gredi, a u priču će se uključiti Državno odvjetništvo i USKOK. Ilija Martić, vlasnik parcele na kojoj se nalazi bušotina, traži kazneni progon babogredskog načelnika Josipa Krnića i njegovog zamjenika Željka Kopića zbog zloporabe položaja i ovlasti te pogodovanja privatnom investitoru.
Općina je radi procjene vrijednosti Martićevog zemljišta prije dva mjeseca angažirala procjeniteljsku kuću iz Slavonskog Broda, koja je utvrdila da je riječ o iznosu od 159.480 eura.
- Krnić je tražio da im umanjim cijenu i Općini sam poslao ponudu od milijun kuna, uz mogućnost obročne otplate bez kamata. U predviđenom roku nisu se očitovali. Šokirao sam se kada sam vidio da je Općina na zahtjev načelnika pokrenula izmjene prostornog plana kojim se moje zemljište želi prenamijeniti, a njegova vrijednost srušiti za čak 800.000 kuna. Trenutačna vrijednost zemljišta je devet eura za kvadrat, a nakon prenamjene u niži rang, što guraju Krnić i Kopić, cijena pada na 18 kuna - ističe Martić. Odlučio ih je prijaviti USKOK-u, a sa zakulisnim igrama investitora Dragana Jurilja upoznat će Hrvatsku gospodarsku komoru i Ministarstvo gospodarstva.
Proteklog je petka Martić Općini poslao obavijest da odustaje od prodaje zemljišta, iako se do prije 10 dana činilo izglednim da će situacija oko otkupa sporne parcele biti riješena. Svjesni važnosti stavljanja u funkciju izvorišta termalne vode za Babinu Gredu, općinski čelnici odlučili su riješiti problem s Martićem, koji je zakočio cijeli projekt, jer nije uspio postići dogovor sa zagrebačkom tvrtkom Geoen, specijaliziranom za iskorištavanje geotermalnih potencijala.
Iznos koji je tražio Martić suvlasniku Geoena Draganu Jurilju bio je neprihvatljiv i on je Općini prepustio rješavanje problema s Martićem. No, čini se kako je procijenjena vrijednost zemljišta neugodno iznenadila općinske čelnike, koji su, ističe Martić, vidjevši vrijednost, naglo utihnuli. “Jurilj se u nedjelju pojavio u selu i pokušavao me uvjeriti da mu prodam zemlju. Poslao mi je SMS poruku kojom mi nudi 150.000 kuna u gotovini i automobil vrijedan 300.000 kuna, na što ne želim pristati”, rekao je Martić.

Načelnik Josip Krnić ističe da Martićeve optužbe ne zaslužuju nikakav komentar, ustvrdivši da je odluku o izmjenama prostornog plana donijelo Općinsko vijeće još prošle godine zbog gradnje sportske dvorane. Tvrdi da Martićeva zemlja nije obuhvaćena izmjenama koje je, priznaje, osobno inicirao jer je to u ingerenciji načelnika. O tome što Općina namjerava učiniti sa spornom parcelom nije se želio očitovati, a prilično je burno reagirao kada smo mu spomenuli utvrđenu vrijednost zemljišta, najavivši novo vještačenje, u sklopu kojega je spomenuo i postupak izvlaštenja.

>>>

Poznati slavonskobrodski poduzetnik Ante Prkačin kupio je trenutačno najpoželjniju parcelu u Babinoj Gredi, na kojoj se nalazi geotermalna bušotina. Informaciju nam je jučer potvrdio i sam Prkačin pojasnivši da je kupac zemljišta zapravo tvrtka Cezarion d.o.o. u vlasništvu njegovog sina i zeta.
O takvom poslovnom potezu, otkriva Ante, u obitelji Prkačin već se dulje vrijeme razmišlja, posebice otkako mu se javio jedan hrvatski moreplovac iz Italije tražeći komad zemlje s izvorom tople vode. Nakon propale licitacije u Općini Vrba-Rušćica, Prkačine je put doveo do Babine Grede i parcele u vlasništvu Ilije Martića, koja se prostire na 17.700 četvornih metara. "Čuli smo za to zemljište, ali sam mislio da ga je Dragan Jurilj, s kojim sam već ranije surađivao i s kojim imam dobra iskustva, već kupio. Kada sam saznali da je prodaja parcele oglašena, sin i zet kontaktirali su vlasnika Iliju Martića, prihvatili njegovu cijenu i kupili zemljište”, pojašnjava Prkačin.
Otkriva da će skupa s Juriljem nastaviti započeti projekt, u kojem je Cezarion ionako planirao sudjelovati, a jedina je razlika to što će sada u partnerskom odnosu zamijeniti uloge pa će oni biti partner broj 1. U realizaciju projekta, otkriva Prkačin, žurno će se krenuti i posao koji je do sada bio samo verbalni žongleraj ubrzo će postati operativan.
Babogredci očekuju otvaranje obećanih 250 radnih mjesta, a time i gospodarski procvat babogredskog područja. Na pedesetak hektara oko geotermalne bušotine trebali bi niknuti turistički, industrijski i poljoprivredni objekti koje je Babogredcima još prije dvije godine predstavila tvrtka Geoen.

Nakon što ni s Općinom Babina Greda nije uspio postići dogovor, Ilija Martić je kupca naposljetku odlučio naći preko interneta, oglasivši prodaju parcele po cijeni od 1,179.200 kuna. “I mi bismo voljeli da smo za zemljište mogli izbrojiti jednu nulu manje, ali što je, tu je, bušotina je na parceli u čovjekovu vlasništvu i to smo morali prihvatiti i platiti”, zaključuje Prkačin.

>>>

Problem sportske dvorane u Babinoj Gredi provlači se već godinama, slično kao i u susjednoj općini Štitar, no s tom razlikom što se u Babinoj Gredi godinama nisu mogli dogovoriti ni oko lokacije za dvoranu.
- To je prije svega problem same općine, jer svi “oci” koji su stolovali u Općini uvijek su bili podijeljeni u mišljenju gdje dvoranu graditi. Standardi Ministarstva su jasni - dvorana mora biti u sklopu škole i takvu je odluku Općina i donijela - ističe babogredski načelnik Josip Krnić.
Tako je nakon niza peripetija Općina izradila idejno rješenje, Vukovarsko-srijemska županija osigurala 200.000 kuna za projekt i svi se nadaju da će nagodinu gradnja napokon početi.
- Preostale su još samo izmjene i dopune Prostornog plana općine, što je u završnici. Zemljište ćemo prebaciti na školu, što je i uvjet, i vjerujemo kako će sva potrebna dokumentacija tada biti gotova - dodaje načelnik Krnić.
Ostvare li se najave općinskih čelnika, gradnja objekta vrijednog približno 12 milijuna kuna počela bi kada se osigura novac do kojeg Babogredci planiraju doći preko raznih fondova.
Istovremeno je, nakon prijedloga mještana, potaknuta i inicijativa za gradnju otvorenih sportskih terena. Ideja je da se sagradi igralište za mali nogomet, košarku, da se uredi skateboard ili bmx staza, a sve bi trebalo biti osvijetljeno reflektorima. “Mogli bismo imati i noćne turnire, kao i sva druga mjesta u okolici. Nadamo se kako će naš projekt uspjeti. Akcija je tek pokrenuta, a vjerujem da će biti mnogo onih koji žele da se sagradi otvoreno igralište za sve mlade, ali i starije mještane koji se sportom bave rekreativno”, misli načelnik.


Jedino igralište je u dvorištu OŠ “Mijat Stojanović”. Kada je nastava, učitelji se ljute i prigovaraju da ih se ometa, a kada škole nema, zatvoreno je i to jedino igralište - žale se mještani. “Prvi novac prikupljen je na humanitarnoj utakmici na kojoj je zaigrao i predsjednik Ivo Josipović. Zahvaljujući predsjedniku i županu Boži Galiću prikupljeno je više od 60.000 kuna” - podsjeća načelnik Krnić.

>>>

Ni obilna kiša koja je neumorno padala još od nedjelje poslijepodne nije spriječila brojne seljake da jučer dođu na stočni sajam u Babinoj Gredi, što se već godinama redovito održava svakog 10. i 25. u mjesecu.
- Što će ljudi, kriza stisla, novca nema, a rate kredita stižu. Pšenicu ne možemo prodati po poštenoj cijeni, jer nas i tu žele zakinuti, pa nam ne preostaje ništa drugo nego rješavati se stoke i prodavati ju po mizernim cijenama - prokomentirali su prodavači koje smo zatekli na sajmu.
Unatoč lošim vremenskim prilikama, rijetki su se jučer vratili kućama s punim prikolicama. Većina stoke je prodana, za razliku od prošlog sajma gdje je, tvrde Babogredci koji ga redovito posjećuju, prodaja potpuno zakazala.
Svinjogojac Ilija Buzov jučer je prodao 10 praščića. Nije zadovoljan postignutom cijenom jer je 12 kuna za kilogram bilo i prije pet godina, a troškovi su u međuvremenu uvelike porasli, cijena plavog dizela gotovo je udvostručena, no nije imao izbora. “Treba iskoristiti priliku dok se još može nešto prodati nakupcima iz Dalmacije. Zahvaljujući njima, sajam u Babinoj Gredi opstaje”, ističe Buzov koji ne krije ogorčenost stanjem u poljoprivredi, napose stočarstvu.
Osim nekoliko desetaka svinja u tovu, ima i dvije krave koje dnevno daju 40 litara mlijeka. Zbog, kako ističe, sramotno niske otkupne cijene, mlijeko daje prascima. Nezadovoljstvo izražava i Marko Iljazović, koji u tovu ima 30 komada goveda te upozorava na sustavno varanje i zakidanje proizvođača mlijeka. Smatra da je odnos otkupljivača prema proizvođačima diskriminirajući, mlijeko dijele u dvije kategorije i različito plaćaju, a istresaju ga u istu cisternu.
- Bavljenje stočarstvom je kod nas izgubilo smisao i tko ima ikakve šanse, treba se što prije izvući iz tog posla. Žalosno je, ali istinito, da nas na životu održavaju nakupci s mora, jer da njih nema, bila bi prava katastrofa. Dođu rano ujutro, pokupuju stoku, natovare kamione i svi zadovoljni - poručuju Buzov i Iljazović.
Odmah je reagirao vozač tegljača splitskih registracijskih oznaka. “Nismo mi nakupci, već pošteni kupci. Redovito dolazimo ovdje i stokom opskrbljujemo mesnicu Tangar u Trogiru. Imamo uredne papire, kontrolirala nas je i veterinarska inspektorica i nije našla nikakve zamjerke. Uredno platimo i nitko se ne može požaliti”, ustvrdio je kupac iz Trogira koji je jučer napunio tegljač prascima i telićima, a nakon Đakova, gdje je također pokupio robu, krenuo je prema moru.

Prodaja stoke je sve slabija, kupaca gotovo i nema. A i oni koji dolaze samo razgledavaju, raspituju se o cijenama i odlaze. A prasci su se jučer prodavali po cijeni od 12 kuna za kilogram žive vage, cijena telića kretala se od 22 do 28, ženki do maksimalno 25 kuna. Junad drži cijenu od 12 do 14 kuna, dok se tovljenici kreću od 10 do maksimalno 12 kuna, no jučer ih na sajmu nije bilo u ponudi.

>>>

Načelnik Babine Grede, Josip Krnić, ponovno je na udaru oporbenih vijećnika koji ga optužuju da pogoduje privatnim investitorima na štetu Općine.
Marko Mrkonjić (HDZ) traži da Krnić unovči bjanko zadužnicu od 100 tisuća kuna, koju je Općina kao zalog dobila od investitora koji je u Babinoj Gredi trebao izgraditi solarnu energanu. Poljoprivredniku koji je obrađivao parcelu naprasno je prekinut zakup da bi se udovoljilo investitoru. “Načelnik nas konstatno obmanjuje. Investitori su još u travnju odustali od gradnje i, unatoč tome što je znao da od solarne energane nema ništa, Krnić nam je na sjednici Vijeća u svibnju tvrdio da sve ide svojim tijekom. Tek je prije desetak dana priznao da su se ulagači povukli. Tvrdi da Općina nije na gubitku jer ima zadužnicu od sto tisuća kuna. Na upit vijećnika kada će ona biti unovčena, izbjegavao je odgovor. Očito da to ne želi učiniti i štiti investitora jer se iza svega kriju njegovi stranački drugovi, SDP-ovci”, ustvrdio je Mrkonjić. Dodaje da neće odustati od zahtjeva za naplatom zadužnice u punom iznosu. Smatra to sasvim logičnim potezom jer su ju investitori i dali kao jamstvo da će u dogovorenom roku početi realizaciju projekta, što nisu učinili.
Za načelnika Josipa Krnića u ovom slučaju nema ništa sporno. Tvrdi da su investitori bili vrlo korektni, imali dobre namjere i da je riječ o iznimno vrijednom projektu od kojega bi Babogredci imali višestruke koristi. Kao glavni razlog odustajanja od projekta Krnić navodi skupu cijenu kapitala u Hrvatskoj pa su otišli tamo gdje im je povoljnije. “Parcelu su namjeravali uzeti u koncesiju, što nam je i odgovaralo. Budući da ona u posljednjih godinu dana nije obrađivana, Općina je zapravo izgubila 12 tisuća kuna od zakupnine. Zadužnicu imamo, investitor ju je sam ponudio i tako želio pokazati svoju ozbiljnost. Nama je u cilju nadoknaditi stvarnu štetu koja nam je učinjena, a u kolikom iznosu, vidjet ćemo”, pojasnio je Krnić. Kaže da ne vidi razloga zbog čega bi Općina naplatila svih sto tisuća kuna jer ne treba prema ulagačima ići džonom. Dodaje da su se već javili novi, svjetski poznati investitori također zainteresirani za izgradnju energane na toj parceli. “Kao načelnik i Babogredac bio bih presretan kada bi konačno počela konkretna ulaganja u našem selu. Da netko od nas, bez obzira na stranačku boju, u Babinu Gredu dovede investitore koji su spremni uložiti novac, otvoriti radna mjesta i bar djelomično ublažiti sve crnju socijalnu sliku u Babinoj Gredi”, ustvrdio je Krnić koji je optužbe o pogodovanju SDP-ovcima nazvao najobičnijim glupostima.

I općina Gradište ostala je bez najavljene izgradnje energane na biomasu, koja je trebala niknuti u Ambarinama. “Investitor uopće ne odgovara na naše pozive, a budući da imamo sklopljen ugovor o pravu građenja prema kojemu su nam u slučaju odustajanja dužni isplatiti penale, svoja ćemo prava ostvariti sudskim putem”, pojašnjava načelnik Srećko Papac.
Josip Krnić
načelnik Babine Grede
Nema razloga da Općina naplati svih sto tisuća kuna jer ne treba prema ulagačima ići džonom.

>>>

Situacija u vezi s punjenjem općinskog proračuna u Babinoj Gredi je katastrofalna, ocijenio je načelnik Josip Krnić. U prvih šest mjeseci ostvareno je tek nešto više od 15 posto planiranih prihoda. “Nikada nije bilo gore. Novca ni za lijek, a situacija iz dana u dan sve teža. Ove je godine oko 150 Babogredaca, koji su prijašnjih godina kao građevinci bili angažirani na sezonskim poslovima na moru ili u Zagrebu, ostalo bez posla, što se, dakako, odrazilo i na općinski proračun koji je ostao bez uobičajenih prihoda od poreza”, pojašnjava Krnić. Dodaje da je u selu sve više socijalnih slučajeva, i to mladih ljudi koji imaju po dvoje, troje djece i bez ikakvih su prihoda, ali i prilike da zarade kunu. Velik broj njih od stida se ne želi javiti u Centar za socijalnu skrb i tražiti socijalnu pomoć jer se teško mire s činjenicom da u godinama kada su u naponu snage moraju živjeti od socijale. Općina pomaže koliko može, ali mogućnosti su sve manje. “Ako uskoro ne krenu neke investicije, ne živne gospodarstvo i ne otvore se radna mjesta, ovo će biti prava katastrofa. Lijepo je imati i trg i uređene kanale, ali od toga se ne živi”, ustvrdio je Krnić. Čelnik babogredskog HDZ-a Marko Mrkonjić tvrdi da je još prilikom donošenja proračuna planiranog u iznosu od gotovo devet milijuna kuna upozoravao da nije realan i da se radi zapravo o balon-proračunu, temeljenom na prihodima od raznih fondova koji nisu ostvarivi.
U ostalim općinama u županjskoj Posavini tvrde da nemaju takvih problema. Priznaju da situacija nije sjajna, ali je pod kontrolom i u okviru planiranog. Načelnik Gradišta Srećko Papac ističe da u 2011. nije ponovio pogrešku iz prijašnjih godina. Proračun je realno planiran, bez uvrštavanja bilo kakvih nerealnih očekivanja pomoći od države. Naši sugovornici svi redom ističu da su ljetni mjeseci uvijek problematičniji zbog povrata poreza koji se isplaćuje iz proračuna. Načelnik Cerne Goran Begović priznaje da su u Općini vrlo oprezni i da je najvažnije održati likvidnost s kojom su prošle godine imali problema i bili prisiljeni dići 2,5 milijuna kuna kredita da bi se pokrpale rupe od prethodnika. U općini Drenovci, čiji je proračun 14 milijuna kuna, doznajemo od zamjenika načelnika Marijana Belužića, u prvih šest mjeseci ove godine ostvareno je 5,8 milijuna kuna prihoda. Unatoč slabijem punjenju, nije se odustalo od investicija koje financira Općina iz vlastitih sredstava. U sljedećoj školskoj godini Drenovci će sufinancirati učeničke karte do Županje i Vinkovaca s 10 posto iznosa, dok će srednjoškolci koji pohađaju školu u Drenovcima, a dolaze iz drugih naselja te Općine imati besplatan prijevoz, kao i srednjoškolci s područja općine Vrbanja koji putuju u Drenovce.

Županjski gradonačelnik Davor Miličević zadovoljan je punjenjem gradskog proračuna jer se prema financijskom izvješću u prvom polugodištu ove godine u njega slilo 29,263 milijuna kuna prihoda, a rashodi su iznosili 18,579 milijuna kuna. Miličević je zadovoljan i ostvarenim iznosom od poreza na dohodak koji je u srpnju bio veći nego u istom razdoblju u posljednje dvije godine zajedno. Pozitivan trend očekuje se i sljedećih mjeseci, što daje puno razloga za optimizam.

>>>

U organizaciji Udruge za promicanje i očuvanje šokačke baštine Šokadija iz Babine Grede proteklog su vikenda, na stanu Ivana Kneževića Todorovog, održani 9. Stanarski susreti i natjecanje stanara i stanarica u radnim disciplinama.
- Stanovi su ponos Šokadije i jedne su od prvih farmi na svijetu. Od pamtivijeka su svojom ljepotom kitili našu Slavoniju i davali joj posebnu čar, živost i bogatstvo. Na stanu se boravilo i zimi i ljeti. Zimu bi tu provodili najstariji i oni koji su sa svinjama bili na žirovanju, a poslije Đurđeva na stan bi dolazili svi koji su mogli raditi u polju ili čuvati marvu - pojasnio je predsjednik Udruge Ilija Babić.
Stanarice su pak bile vrsne kuharice, prelje, vezilje i tkalje, a stanari kosci, orači, stolari, kolari, pčelari i govedari. Danas je, nažalost, sve manje stanova i većina ih je napuštena, zapuštena ili srušena. U babogredskoj katastarskoj općini sve donedavno bilo ih je više od 350, a danas je u funkciji samo 20-ak stanova gdje je zadržan starinski način života.
Udruga Šokadija odlučila je prije devet godina otrgnuti od zaborava stanove i svakog posljednjeg vikenda u kolovozu prikazati život na stanu. Stanarski su susreti i jučer privukli nekadašnje i današnje stanare i stanarice slavonskih stanova te posjetitelje ne samo iz Vukovarsko-srijemske nego i iz Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije.
- Cilj je održavanja manifestacije očuvanje stanova, starih običaja, načina života, čobanskih igara, narodnih jela i govora. Stanarski su susreti najznačajnija manifestacija u turističkoj ponudi Babine Grede i Vukovarsko-srijemske županije jer stanovi postoje još jedino na babogredskom ataru - istaknuo je načelnik Babine Grede Josip Krnić.
Gosti su uživali u natjecanju stanara i stanarica, koje su pripremile razna šokačka jela po receptima njihovih baka te veselim čobanskim igrama. Manifestaciju, održanu pod pokroviteljstvom zagrebačkog GEOena, otvorio je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić, a počela je šokačkom himnom i zajedničkim kolom svih sudionika.

>>>

Već 73 godine Zlatko Okanović iz Babine Grede izrađuje sepete, a pod njegovim vještim prstima nastalo ih je na tisuće. U Babinu Gredu doselio je nakon 2. svjetskog rata, majka mu je umrla kada je imao pet godina, a maćeha ga nije prihvatila pa je odrastao kao siroče i dugo vremena bio sluga. U Babinoj Gredi se oženio, dobio dva sina, a sada je i ponosni pradjed, koji na praunuka želi prenijeti svoje umijeće pletenja sepeta, ali je shvatio da mlade danas to više ne zanima.
Svako jutro ustaje u cik zore i obilazi šumu i okolne kanale tražeći žestilovnu od koje se izrađuju pravi domaći sepeti, a potom se vraća kući, pocijepa je natanko i počinje plesti. “Na nogama sam već u pet, pola šest. Snaha mi skuha kavu, a ja uzimam svoj lijek - rakiju. Imam svoju mjericu, pola litre dnevno, i tako već godinama. Nema boljeg lijeka za smirenje i opuštanje, ruka ne drhti i prsti pletu kao po harfi. Organizam se već navikao i da samo jedan dan prekočim, odmah bi se razbolio”, ustvrdio je veseli Babogredac.
Sepete, kaže, ne izrađuje zbog novca jer ima dobru mirovinu, nego zato što ga oni drže na životu - besposlen i beskoristan ne može živjeti. A potražnja za njima vrlo je velika, posebice u jesen, kupci mu se javljaju svaki dan. Sepeti nisu korpe jer se oni ne nose nego uprte na leđa. Ne postoji ni jedna druga riječ koja može zamijeniti riječ sepet niti bilo koje drugo pomagalo koje ga može zamijeniti u poslovima kojima služi - kupljenju šljiva ili dizanju kukuruza, pojasnio nam je vrijedni proizvođač sepeta, jedini preostali u županjskoj Posavini.
A svoje umijeće pokazao je i protekle nedjelje na Stanarskim susretima u Babinoj Gredi, vješto zarezujući nožem žestilovnu i pleteći je oko osnovne konstrukcije budućeg sepeta. Brojni su posjetitelji sa zanimanjem pratili što radi, a sepeti su planuli po simboličnoj cijeni od 35 kuna za veliki i 30 za mali.

Zlatko Okanović prisjeća se kako je nekada bio strastveni konjogojac i aktivni sudionik svih manifestacija od Županje do Osijeka. Sve do prije 18 godina, kada je doživio prometnu nesreću. “Vraćali smo se s Đakovačkih vezova i bio sam zadnji u koloni kada je na moga konja i zapregu naletio automobil i pokupio nas. Do sada sam imao već devet operacija na nozi i opet nije u redu. Otada su mi sepeti glavna preokupacija. Taj me posao smiruje, opušta i veseli me svaki sepet koji izradim”, rekao nam je djed Zlatko.

>>>

Simboličnom cijenom od samo jedne kune za kuglu sladoleda vlasnik slastičarnice Korzo u centru Babine Grede, Muarem Rufati, uspio je od svoga sladoleda napraviti pravi brend.
- Odlučio sam se za takvu cijenu jer je u skladu s krizom i recesijom. Kažu da svi moramo dati svoj doprinos pa sam, evo, i ja odlučio omogućiti svojim sumještanima da za simboličan novac uživaju u svima dragoj ljetnoj slastici - pojašnjava vlasnik.
A znatno jeftiniji sladoled nego u ostalim mjestima, gdje se kugla prodaje za četiri kune, u Babinu Gredu privukao je i mještane susjednih sela. Posebice one s više djece, kojima zbog jeftinog osvježenja nije teško skoknuti do Babine Grede.
- Osim što je samo kunu, sladoled je odličan i uvijek svjež. Ima čak 16 vrsta i zašto ne bih doveo djecu i počastio ih, i to za vrlo male novce. Čim uhvatim vremena, uglavnom predvečer, natovarim pun automobil djece, i susjednove i moje, i na sladoled! To im je prava atrakcija, a moram priznati da i meni dobro dođe jer mu ni ja ne mogu odoljeti. Nikada se nismo toliko najeli sladoleda kao ovog ljeta - rekao nam je Josip iz Gundinaca. A ni mladima nije teško sjesti na bicikl i provozati se do Babine Grede.
Iako su djelatnici slastičarnice prijašnjih godina sladoled svakodnevno razvozili kroz selo, od takve su prakse odustali.
- Pa kad već dajemo jeftin sladoled, ne moramo ga još odnositi i na kućni prag! Neka se naši kupci prošetaju, sjednu na tereasu, popiju kavicu i limunadu i malo odmore - preporučuje Muarem Rufati.
Njegova odluka o simboličnoj cijeni sladoleda natjerala je i druge prodavače u selu da spuste cijenu, no Babogredci s kojima smo razgovarali tvrde da mu kvalitetom sladoleda ipak malo tko može konkurirati.

>>>