Za vrijeme svečanoga euharistijskog slavlja, koje je u subotu 17. svibnja u samostanskoj crkvi Presvetoga Srca Isusova u Đakovu predvodio nadbiskup u miru Marin Srakić, prve redovničke zavjete položile su s. Gita Klobučar iz Starih Mikanovaca, s. Vesna Stojanović iz Babine Grede i s. Mirjam Jerković iz Zagreba, a primila ih je provincijalna poglavarica Milosrdnih sestara sv. Križa, s. M. Amalija Kupčerić.
Uz okupljenu zajednicu sestara, na svečanoj misi koncelebriralo je dvadesetak svećenika, a bili su prisutni brojni gosti, uzvanici, roditelji, rodbina, prijatelji i znanci slavljenica te župnici sa župljanima iz župe Odra/Zagreb i iz župe Babina Greda. Slavlje je uzveličao samostanski zbor sestara pod ravnanjem s. Svjetlane Paljušević.
U svojoj homiliji nadbiskup Srakić govorio je o vrijednostima posvećenog života: molitvi, zavjetima i zajednici, koje čine jedan život i jedno poslanje. Posvijestio je da svako pomlađivanje unosi novi duh u jednu redovničku zajednicu, a samim time i u Crkvu. Poslanje zavjetovanica nije samo izbor jednog osobnog puta nego se bitno tiče zajednice i služi izgradnji cijele Crkve. Nadbiskup je novozavjetovanice potaknuo na vjernost i ustrajnost na započetom putu unatoč svim zaprekama koje se na njemu mogu pojaviti.
Po završetku svečanog euharistijskog slavlja nadbiskup i prisutni svećenici izrazili su svoje čestitke sestrama, a potom kod zajedničkog stola čestitala je rodbina i uzvanici.
Slavlju zavjeta prethodile su duhovne vježbe koje je vodio fra Robert Perišić, OFM, župnik u Sigetu/Zagreb. Dan uoči prvih zavjeta, na dan bl. majke M. Terezije Scherer, 16. svibnja, na misi koju je predvodio fra Robert Perišić, s. Elfrida Abazi obnovila je u krugu zajednice sestara svoje zavjete na tri godine. Propovjednik je nadahnuto govorio o preobražajnoj snazi Isusove ljubavi koja nas oblikuje putem svoga Križa. Istaknuo je da ona donosi radost koja je snaga za istinski život i svjedočenje.
Slavlja zavjeta izvor su radosti i zahvalnosti Gospodinu koji je zajednicu Milosrdnih sestara sv. Križa obdario novim članovima te što i danas ima onih koji su spremni odazvati se Gospodinu i po redovničkom posvećenju biti na službu drugima.

>>>

Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić zbog opadanja vodostaja rijeke Save, donio je odluku o ukidanju izvanrednog stanja za područje Grada Županje i posavskih općina Štitar i Babina Greda, a na snazi ostaju izvanredne mjere obrane od poplava. Odluku o proglašenjeu izvanredng stanja na tim područjima župan Galić je donio 16. svibnja zbog obilnih kiša i visokog vodostaja Save.

Za mjesta Đurići, Račinovci, Gunja, Rajevo Selo, Posavski Podgajci, Strošinci, Vrbanja i Bošnjaci i dalje ostaje na snazi izvanredno stanje na branjenom području.

U 18 sati vodostaj rijeke Save kod Županje iznosio je 902 te je za gotovo tri metra niži od povjesnog maksimuma ostvarenog 17. svibnja kada je vodostaj kod toga grada dosegnuo visinu od 1168 pri čemu su savske vode županjski nasip nadvisivale za gotovo 1,5 metar.

Visoke savske vode uspjele su međutim probiti savski nasip kod Rajevog Sela i Račinovaca te u potpunosti poplaviti ta sela i susjednu Gunju, a voda je djelomice prodrla i u pojedina okolna sela. Uslijed prodora vode domove je na tom području moralo napustiti oko 11 000 osoba dok se službeno smrtno stradalom u poplavama, vodi jedna osoba.

S poplavljenih područja u županjskoj Posavini na sigurno je sklonjeno nekoliko tisuća grla stoke, koja je smještena na više od 150 farmi i domaćinstava, uglavnom u Vukovarsko-srijemskoj, i u manjem broju u Osječko-baranjskoj županiji, potvrdio je rukovoditelj Podružnice Poljoprivredno-savjetodavne službe Vukovar Gordan Sučić."Trenutno imamo podatke kako je s stradalih područja zbrinuto 429 krava, 6112 junadi i teladi za čiju nam je ishranu dnevno potrebno 5300 kilograma smjese i 4,5 tona sjena. Zatim imamo 187 krmača i 1622 tovljenika i prasaca koji dnevno pojedu 4400 kilograma smjese, a imamo i nešto konja, ovaca i koza. Hranu raspoređujemo tako da smo izračunali dnevne obroke po grlu po pojedinoj vrsti stoke i trudimo se da isporučimo svima sedmodnevne količine", navodi Sučić.

Po njegovim riječima, vrlo je bitno da se poljoprivredno-savjetodavnoj službi jave svi oni kod kojih je udomljena stoka s poplavljenih područja županjske Posavine kako bi im se mogla isporučiti stočna krava koja se razvozi u pet kamiona koje su službi na raspolaganje stavile Hrvatske šume i Hrvatske ceste.

"Dobili smo skladišta u Banovcima za silažu i sijeno, a u Nijemcima za smjesu i žitarice. Hrane imamo. Životinje su raspoređene na ukupno više od 150 lokacija na kojima se nalazi od po jednog grla stoke do primjerice 200 mliječnih krava, koliko je kod Željka Mitrovića u Berku", navodi Gordan Sučić.

Koliko je stoke bilo na području županjske Posavine u selima koja su stradala u poplavama, nema točnih podataka. Samo na području općine Gunja prije potopa bilo je između tri i četiri tisuća grla stoke, kaže načelnik te poplavljene općine Hrvoje Lucić. Spašeno je oko 60 posto stočnog fonda Gunjanaca, procjenjuje Lucić.

>>>

Zbog nezapamćene katastrofe koja je pogodila istočni dio županjske Posavine, u Babinoj Gredi ovog vikenda neće biti održana manifestacija “Konji bijelci”.

– Županijski stožer za zaštitu i spašavanje donio je odluku o tome da se manifestacije odgađaju do daljnjega. I mi smo se u Općinskom stožeru, skupa s predsjednicima naših udruga, složili da ne bi bilo primjereno da mi u Babinoj Gredi radimo “tanderbal”, dok se ljudi u Cvelferiji bore s posljedicama poplava i čiji je povratak u domove još uvijek neizvjestan, ističe načelnik Josip Krnić. Dodaje da je i Bećarfest također odgođen zbog solidarnosti s ljudima koji su pretrpjeli velike štete.

– Za sada nije donesena konačna odluka o tome da se “Konji bijelci” ove godine neće uopće održati, a hoće li manifestacija možda biti u rujnu ili ne, vidjet ćemo - napominje načelnik.

– Situacija je takva da su se svi sponzori koji sufinanciraju manifestacije sada usmjerili na poplavljena područja i ondje pomažu koliko mogu. I ne bi bilo u redu ni s ljudske strane tražiti novac za manifestacije kada je ljudima koji su ostali bez svega svaka kuna potrebna. A troškovi organiziranja manifestacije nisu ispod 10-15 tisuća eura - zaključuje Krnić.

Već 33 godine zaredom svakog prvog vikenda u lipnju, svi su putevi vodili u Babinu Gredu koju je zbog bogate ponude kulturnih i turističkih sadržaja načelnik Krnić prozvao "seoskom kulturnom metropolom Hrvatske". U protekla više od tri desetljeća još se nikada se nije dogodilo da manifestacije nije bilo. Svake je godine održana, čak i u vrijeme Domovinskog rata. Samo je jednom, iz sigurnosnih razloga održana dan kasnije od predviđenog, i to kada je u Babinu Gredu dolazio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman s diplomatskim korom.

>>>

U sklopu skorašnje proslave Dana općine Babina Greda Šahovski klub Šokadija organizirao je, već tradicionalno, šahovski turnir. Na ovogodišnjem “Lovrinčevu” nastupilo je rekordnih 155 šahista iz Bosne i Hercegovine, Srbije te Hrvatske, a među njima dva velemajstora, tri intermajstora, 14 FIDA-e majstora te 14 majstorskih kandidata. Turnir se igrao po švicarskom sustavu osam kola, varijanta ubrzanog šaha, s tempom igre 15 minuta plus pet sekundi. Nagradni fond u iznosu od 3800 kuna podijeljen je na 15 glavnih nagrada i pet posebnih, a kadeti su dobili medalje. Titulu najboljeg odnio je Velemajstor Davor Rogić s osvojenih 7,5 bodova, na drugo mjesto sa zaostatkom od jednog boda plasirao se Velemajstor Zoran Jovanović, a na trećem i četvrtom mjestu su s istim brojem bodova Novak Pezelj i Zlatko Martić. Osim glavnih nagrada organizator je pripremio i posebne nagrade, a dobili su ih najbolja šahistica Josipa Aščić (ŠK Đakovo), najbolji junior Ivan Kolić (ŠK Đakovo) i najbolji kadet (U-16) Stjepan Dabić (ŠK Sladorana, Županja). Srebrna kadetska medalja pripala je Igoru Galonji (Bjelobrdski ŠK, Bijelo Brdo), a broncu je kod kadeta osvojio Krunoslav Lešić (ŠK Sladorana, Županja). Nagrađeni su i najbolji igrač ŠK Šokadija Petar Panjičanin i najbolji kadet ŠK Šokadija David Krnić. Turnir su sudili Krunoslav Lešić i Branko Vidačković. Ovo je jedan od najmasovnijih turnir u Hrvatskoj ove kategorije i definitivno su Babogredci kvalitetno odrađenim turnirom i masovnošću ucrtani u šahovsku kartu Hrvatske. Predsjednik kluba i ujedno direktor turnira Ilija Rajković zadovoljno je izjavio:

- Presretni smo ovolikim odazivom igrača. Ovo je ujedno i obaveza te veliki motiv da sljedeći, šesti, turnir organiziramo još bolje i kvalitetnije - rekao je direktor turnira.

>>>

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 101 „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“.

Korisniku OPG Stojanović Franjo isplaćeno je 2.024.561,12 kn za ulaganje u gospodarske zgrade (staja za 50 muznih krava, 30 junica i 20 na suhostaju) te skladišnu jamu za gnojivo i silos za smještaj stočne hrane. Projekt je realiziran u Babinoj Gredi u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a korisnik je na ovaj način unaprijedio dugogodišnju tradiciju mljekarstva.

>>>

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa za završeno ulaganje u sklopu mjere 302 "Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti".

Obrtu "Barić" isplaćeno je 61.808,45 kn za ulaganje u izgradnju postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije. Korisnik je izgradio fotonaponski sustav u Vukovarsko-srijemskoj županiji, naselju Babina Greda.

>>>

Kako je izvijestila Policijska uprava vukovarsko-srijemska, nepoznati je muškarac prekjučer orobio 74-godišnjakinju iz Babine Grede, ukravši joj novac i nakit. Neslužbeno doznajemo da je starica napadnuta u utorak rano ujutro, dok je izlazila iz kuće, smještene na izlazu iz Babine Grede prema Gundincima. Krenula je nahraniti svinje, a tada ju je dočekao i napao razbojnik, pri čemu je zadobila lakše ozljede.

Od mještana s kojima smo jučer razgovarali doznajemo da je riječ o prilično imućnoj obitelji, točnije supružnicima koji nisu imali djece, a cijeli su život marljivo radili i zaradili popriličnu imovinu. Nakon smrti supruga, starica je ostala sama živjeti u kući. Od glasnogovornika PU vukovarsko-srijemske Domagoja Džigumovića doznajemo da su o razbojništvu policiju izvijestili susjedi, a starica je oštećena za nekoliko tisuća kuna. Policija poduzima sve mjere u cilju pronalaska počinitelja ovog kaznenog djela.

Babogredci su zgroženi napadom na njihovu sumještanku i prepričavaju kako ju je lopov navodno vezao i pretukao. Dodaje da su razbojnici očito dobro upoznati sa situacijom u selu i da vrebaju starice koje žive same. Prisjećaju se slučaja iz rujna 2011., kada je napadnuta njihova 81-godišnja sumještanka D.G., koja je zadobila je lakše ozljede kada su joj u obiteljsku kuću navečer upala dva maskirana razbojnika i napala ju tražeći novac.

>>>

OPĆINA BABINA GREDA

Na temelju članka 24., 32., 33. i 41. Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave (»Narodne novine« 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12) i članka 18. Statuta Općine Babina Greda (»Sl. vjesnik« 11/09, 04/13, 03/14) i Suglasnosti Ministarstva financija da Porezna uprava može obavljati poslove utvrđivanja, evidentiranja, nadzora, naplate i ovrhe radi naplate županijskih, općinskih ili gradskih poreza (»Narodne novine« 79/01), Općinsko vijeće Općine Babina Greda na sjednici održanoj 5. rujna, 2014. godine donosi

ODLUKU O OPĆINSKIM POREZIMA

I. OPĆA ODREDBA

Članak 1.

Ovom se Odlukom utvrđuju stope, visina te način obračuna i plaćanja općinskih poreza što su vlastiti izvori prihoda Općine Babina Greda.

II. VRSTE POREZA

Članak 2.

Općini Babina Greda pripadaju sljedeći porezi:

1. Prirez porezu na dohodak,
2. Porez na potrošnju,
3. Porez na tvrtku, odnosno naziv.

Članak 3.

Kod prireza porezu na dohodak, poreza na potrošnju i poreza na tvrtku utvrđuje se stopa i visina poreza te način obračuna i plaćanja.

Prirez porezu na dohodak

Članak 4.

Prirez porezu na dohodak plaća se po stopi od 5%.

Porez na potrošnju

Članak 5.

Porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljskim objektima plaća se po stopi od 3%.

Članak 6.

Osnovica poreza na potrošnju iz članka 5. Ove odluke jest cijena pića po kojoj se pića prodaju u ugostiteljskim objektima umanjena za porez na dodanu vrijednost.

Porez na potrošnju pića obveznik obračunava i plaća do 30. tekućeg mjeseca za protekli mjesec.

Članak 7.

Obveznicima poreza na potrošnju koji ne plaćaju ili plaćaju niže iznose od propisanih, dospjeli porez na potrošnju Porezna uprava će naplatiti prisilnim putem, na način prisilne naplate poreza na dohodak.

Porez na tvrtku, odnosno naziv

Članak 8.

Porez na tvrtku, odnosno naziv plaćaju godišnje pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje djelatnosti koje su obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak.

Obveznici iz stavka 1. ovog članka koji u svojem sastavu imaju poslovne jedinice (prodavaonice, pogone, radionice, prodajna mjesta i sl.) plaćaju porez na tvrtku ili naziv za svaku poslovnu jedinicu.

Članak 9.

Općina Babina Greda prenosi na Poreznu upravu, Ispostava Županja poslove utvrđivanja, evidentiranja, nadzora, naplate i ovrhe poreza iz članaka 4, 5. i 8. Ove Odluke.

Članak 10.

Porez na tvrtku ili naziv plaća se u godišnjem iznosu koji za tvrtke koje imaju:

– 1 uposlenog iznosi 400,00 kuna,
– 2 – 3 uposlena iznosi 800,00 kuna,
– od 4 – 10 uposlenih iznosi 1.200,00 kuna,
– od 11 do 20 uposlenih iznosi 1.600,00 kuna,
– od 21 do 50 uposlenih iznosi 5.000,00 kuna,
– preko 50 uposlenih iznosi 10.000,00 kuna.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 11.

Za obavljanje poslova razreza i naplate prireza porezu na dohodak, poreza na potrošnju, poreza na tvrtku odnosno naziv Poreznoj upravi pripada naknada u iznosu od 5% naplaćenog poreza.

Članak 12.

Ovlašćuje se Financijska agencija, podružnica Županja, za obračun naknade iz članka 11. Odluke Poreznoj upravi i uplatu iste u korist Državnog proračuna do zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec.

Članak 13.

S danom primjene ove Odluke prestaje vrijediti Odluka o općinskim porezima (»Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije« broj 18/01).

Članak 14.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja, 2015. godine.


>>>

Nadaleko poznati stočni sajam u Babinoj Gredi ima dugu tradiciju i najstariji je u ovom dijelu Slavonije, no u obliku u kojem je funkcionirao svih dosadašnjih godina više ne može opstati. U posljednje je vrijeme drastično opao broj izlagača i posjetitelja, a prihodima ne može pokriti ni troškove održavanja. U Općini Babina Greda odlučili su organizaciji sajma pristupiti na drugačiji način, obogatiti ponudu i podići ga na višu, kažu, zasluženu razinu. Općinski pročelnik Boris Bauković izradio je Prijedlog za unapređivanje Sajma i stavio ga na uvid svojim sugrađanima te ih pozvao da prijedlozima i kritikama pomognu u osmišljavanju što kvalitetnijih sadržaja koji će sajmu omogućiti rast i razvoj.

- Zamislio sam sajam kao ugodno druženje uz obostranu korist. Proizvođači bi dobili novu priliku za bolji plasman svojih proizvoda, a kada zaživi sa svim planiranim elementima, Općina Babina Greda mogla bi ga iskoristiti za promidžbu i turistički magnet za sve ljude dobre volje i svih uzrasta - pojašava Bauković.

A za očuvanje i što bolju promociju sajma, kultnog mjesta trgovanja, Babogredci su odlučili iskoristiti sve raspoložive resurse. Sajam bi se i dalje održavao svakog 10. i 25. u mjesecu, a kontinuirano će se početi raditi na animaciji proizvođača. Ne samo lokalnih nego i onih koji žive do 100 kilometara od Babine Grede, jer u Općini smatraju da je to optimalna udaljenost na kojoj se proizvođačima isplati doći i sudjelovati na sajmu. Naglasak bi, pojašnjeno je u prijedlogu, i dalje bio na prodaji stoke.

Plan je da u skoroj budućnosti, nakon zaživljavanja osmišljenih sadržaja sajam dobije regionalno značenje i postane prepoznatljivi babogredski brend. Predviđen je i niz stimulativnih mjera za izlagače i posjetitelje. Oni koji budu najuspješniji, imali najbolja grla ili ostvarili najbolju prodaju, bit će nagrađeni i oslobođeni plaćanja placarine u određenom razdoblju. U planu je i suradnja s osnovnim školama i organizirani dolasci učenika u Babinu Gredu u sajamske dane, uz zanimljive sadržaje, razna natjecanja, vožnju konjima u kočiji i degustaciju babogredskih delicija.

A za sve ratare i stočare u sklopu sajma bit će redovito organizirana savjetovanja, a na internetskoj stranici Općine vodit će se detaljna statistika o broju izlagača, posjetitelja, vrsti, broju i količini prodane stoke i ostali zanimljivi podaci.

U sklopu Sajma organizirali bi se i Dan sira, Dan čvaraka, Dan kobasice i kulena, naravno uz kušaonicu i prigodnu prodaju, Dan cvijeća, prodaja svih vrsta životinja, uključujući perad, te prodaja pčelinjih proizvoda i meda… Neće biti zapostavljeni ni proizvođači rakija, voćari, vinogradari ni povrtlari, a prikazivali bi se i stari zanati i obrti. Novost je i to što će se otvorenje godišnje sezone sajma, koja počinje 10. siječnja, kao i završetak, 25. prosinca, obilježavati prigodnim i bogatim programom. Predviđeno je i pečenje vola na ražnju te natjecanja u pripremanju gusjeg paprikaša, čobanca i fiša…

>>>

I dok velika većina jedinica lokalne samouprave u 2015. ulazi sa strepnjom i neizvjesnošću, sljedeća bi godina u Babinoj Gredi trebala donijeti gospodarski procvat i dati snažan impuls razvoju te općine. Uoči Božića prošle godine u industrijskoj zoni Tečine počela je gradnja najvećeg hrvatskog kogeneracijskog postrojenja na šumsku biomasu i najveće greenfield investicije u Vukovarsko-srijemskoj županiji, „Viridas Biomass“, kapaciteta 9,7 MW. Nositelj projekta je "Uni Viridas" iz Zagreba, čiji je osnivač tursko-belgijska energetska korporacija Unit Investment N.V.. Vrijednost postrojenja je 50 milijuna eura, a investitor će uložiti dodatnih 30 milijuna eura u gradnju staklenika, hladnjače i paletirnice koja će iskorištavati 50 posto toplinske energije nastale od proizvodnje električne energije u kogeneracijskom postrojenju.

- Već će se u sljedećoj godini u Babinoj Gredi uposliti oko 200 ljudi, a investicija će nam znatno dići proračun. I to je ono što nas spašava i što će svima nama u Babinoj Gredi dati novi uzlet. Žalostan sam i teško mi je prihvatiti činjenicu da iz dana u dan sve veći broj mladih, pa tako i Babogredaca, masovno odlazi iz Hrvatske. Vjerujem da ćemo naše obitelji sada zadržati u selu i mladim ljudima osigurati perspektivu na kućnom pragu - kaže načelnik Babine Grede Josip Krnić. Zahvaljuje nositeljima projekta i njihovim partnerima na korektnosti, jer su ispoštovali sve dogovoreno. Na gradnji postrojenja uposlili su domaću radnu snagu, i nisu doveli strane kompanije sa svojim radnicima. Na gradilištu je trenutačno angažirano oko stotinu radnika, od Vinkovaca, Slavonskog Broda do Siska, što se u selu, kaže načelnik, itekako osjeti.

- Trebalo bi pitati vlasnike prodavaonica i naše ugostitelje, jer oni najbolje znaju koliki je “moving” radnika - kaže Krnić, uvjeren da će investitor ispoštovati i dogovor oko zapošljavanja i da će, ako imaju potrebne reference, prednost dati Babogredcima ili ljudima iz bliže okolice. Prije desetak dana završio je natječaj za prijam visokoobrazovanih kadrova - inženjera elektrotehnike, strojarstva i rudarstva koji će upravljati elektranom. A već i sama činjenica da će desetak mladih, školovanih ljudi ostati živjeti u selu za Babinu Gredu je, naglašava načelnik, velika stvar.

- Staklenici će kumulirati najveći broj radne snage, a gotovo 70 posto bit će pripadnice ljepšeg spola, koje će imati prednost pri zapošljavanju. U prvoj fazi bit će sagrađeno 16,5 hektara staklenika, a predviđa se zapošljavanje desetak ljudi za jedan hektar i tu bi moglo biti približno 150 radnih mjesta. Prednost će imati Babogredci, ali priliku će dobiti i Štitarci, Gundinčani, Šamčani… Bit će provedeno testiranje, poslodavac će uzeti radnu snagu koja mu odgovara, jer to je privatna kompanija. Svojim sam sumještanima znao reći: Općina vam možda može pomoći da dobijete posao, ali zadržati vam posao sigurno ne može - poručuje Krnić.

Krnić dodaje da bi staklenici, zajedno s elektranom, trebali proraditi do rujna sljedeće godine jer prvi nasadi moraju ići do 1. prosinca, s obzirom na proizvodnju koja će se raditi, a riječ je o hidroponskom uzgoju rajčice, krastavaca, paprike, feferona. „U drugoj fazi investitori namjeravaju širiti proizvodnju na 43 hektara, ali tu ćemo priču ostaviti za kasnije”, zaključuje Krnić.

>>>