Kao odgovor na potrebe starijeg stanovništva Općina Babina Greda odlučila je krenuti u pripreme za gradnju doma za starije, koji će, doznajemo od načelnika Josipa Krnića, nuditi smještaj za 122 osobe. Bit će moderno opremljen i pružati najbolje usluge korisnicima treće životne dobi. Prostirat će se na 4200 kvadrata, na tri etaže, a riječ je o pasivnoj kući, koja je danas u svijetu vodeći standard u energetski štedljivoj gradnji.


Imat će 30 jednokrevetnih i pet trokrevetnih soba, ostale su dvokrevetne te će nuditi brojne sadržaje, restoran, prostor za (hidro)masaže i sve ostalo potrebno za kvalitetan i što ugodniji boravak korisnika. Krnić napominje da to neće biti klasnični starački dom, jer svojim će korisnicima pružati više. Neće biti namijenjen samo mještanima Babine Grede. Bit će omogućen i dnevni boravak za sve zainteresirane umirovljenike, i iz okolnih naselja, ondje će moći provoditi vrijeme, družiti se, objedovati, sudjelovati u raznim aktivnostima, radionicama...

"Izradili smo idejno rješenje, 3D vizualizaciju, i točno se zna kako će svaka soba i sve drugo izgledati. Imamo osigurano zemljište u Ulici Josipa Blažekovića, oko 150 metara od centra sela, iza doma kulture. Nakon izrade projektne dokumentacije slijedi ishođenje građevinske dozvole i rješavanje financiranja", kaže Krnić. Imaju nekoliko opcija, ako ne bude mogućnosti povlačenja europskih sredstava, tražit će privatno partnerstvo. Napominje da je dosta Babogredaca na privremenom radu u inozemstvu, rade na sličnim poslovima i nije isključeno da se i oni uključe u samu gradnju. Sve će, napominje, ići svojim tijekom, a cijelu će projektnu koncepciju predstaviti Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, i vjeruju da će dobiti zeleno svjetlo za gradnju doma i za osnivanje ustanove.

"Želimo podići kvalitetu života starijeg stanovništva, omogućiti mu smještaj, jer svi znamo da su postojeći domovi prebukirani. Želimo im omogućiti adekvatnu skrb, što bolje uvjete boravka i dostojan život u starosti jer oni to zaslužuju. I zato je potrebno prilagoditi sadržaje i usluge, kako bi se zadovoljile njihove životne potrebe", kaže Krnić. A resornom će ministarstvu predstaviti i projekt izgradnje doma za nezbrinutu, odnosno djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, koji namjeravaju sagraditi uz dom za starije jer vjeruju da bi se odlično dopunjavali. Osnovna je ideja, objasnio je, da djeca bez roditelja dobiju svoga "skrbnika", didu ili baku, da imaju osjećaj pripadnosti, a korisnici doma za starije koji su u boljem zdravstvenom stanju imali bi osjećaj da imaju unuka, što bi im zasigurno puno značilo i obogatilo život. Zajedno bi mogli nedjeljom ručati, provoditi vrijeme i ostvarila bi se pozitivna sinergija, na dobrobit i jednih i drugih.

Mještani Babine Grede ne kriju zadovoljstvo i pozdravljaju hvalevrijedan potez općinske vlasti, dajući punu potporu načelniku i suradnicima jer su projekti na kojima rade itekako potrebni i vrijedni za cijelu lokalnu zajednicu.

ZA OKO 70 DJECE
Kapacitet doma za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi trebao bi biti oko 70 mjesta. A da polovina njih, kaže Krnić, ostane u Babinoj Gredi, poboljšat će demografsku sliku i općina će dobiti nove mlade ljude, koji su joj itekako potrebni zbog ubrzanog gospodarskog razvoja.

>>>

Drago i Anamarija ispali su iz četvrte sezone showa 'Superpar' pred finale, no mnogima su bili omiljen par u showu u kojem su pobjedu odnijeli Azelma i Ismet. Supružnici iz iz Babine Grede imaju zanimljivu ljubavnu priču te su se upoznali kada je on došao kao klijent u banku u kojoj je ona tada radila.

Anamariji se na prvi pogled svidio devet godina mlađi Drago, no zbog razlike u godinama, njihove obitelji isprva nisu vjerovale u ovu vezu. Nakon prvog susreta Drago se preselio u Švedsku i u Hrvatsku se vratio tek nakon nekoliko mjeseci, a jedan od razloga njegova povratka bila je upravo njegova sadašnja supruga s kojom je šest godina u braku.

Drago i Anamarija osvojili su srca gledatelja, ali i drugih parova u kući koji su više puta isticali da su superpar. 'Naši Slavonci. Po nama i superpar. Naš odnos je prekrasan. Mislim da svojim odnosom možete biti primjer drugima. Drago je pokazao kako se voli ženu', komentirao je Tomislav.


Par je dobio i veliku podršku gledatelja koji su navijali za njegovu pobjedu. "U to malo vremena pokazali su se u najboljem izdanju, za mene bili i ostali superpar u svakom pogledu", "Oni su moji favoriti, najbolji par. Šteta što su ispali", "Vi ste pokazali puno toga pozitivnog i lijepog", "Bili ste super, svoji i jednostavni", samo su neki od pozitivnih komentara.

Drago nam je otkrio nakon izlaska iz 'Superpara' da je sretan zbog toga. "Kako mi ne bi bilo drago kad vidim da je publika bila na našoj strani bez obzira kako smo prošli", dodao je.

Objasnio je kako su se on i supruga ponašali normalno kao i u stvarnom životu. "Naravno da nekad ima svađe, ali nije to ništa strašno", rekao je Drago.

Otkrio je prilaze li mu ljudi na ulici. "Mi smatramo da smo obični ljudi, a otkad smo izašli iz showa, dosta nam je ljudi prilazilo, najviše djeca. Hoće se i fotografirati. To mi je jako drago", ispričao je.

Više i radi nakon izlaska iz showa. "Sviđa mi se što se povećalo posla. Volim kad sam zatrpan poslom. Sve je otišlo u odlično smjeru nakon showa", istaknuo je Drago koji se bavi montiranjem PVC stolarije.

>>>

Do sada su na našim gospodarstvima potvrđena 22 slučaja afričke svinjske kuge. Zabilježen je i prvi slučaj pojave bolesti kod divlje svinje na području Gunje. Zbog njezina širenja na istoku zemlje rastu neizvjesnost i strah među svinjogojcima da će im bolest ozbiljno ugroziti proizvodnju. Ekipa HRT-a bila je u Babinoj Gredi.

Prvi slučaj afričke svinjske kuge u Babinoj Gredi uznemirio je mještane, posebno svinjogojce.

- Kad se ono sinoć pojavilo u vijestima da je u Babinoj Gredi nisam spavao, govori Ivan Delić, proizvođač kulena iz Babine Grede.

Na ulazu i izlazu iz sela policija od jutros provjerava sva teretna vozila i prikolice.

- Dobro je da ima kontrole da i Ministarstvo poljoprivrede i MUP kontroliraju odvoz i dovoz stoke, naglašava Josip Krnić, načelnik općine Babina Greda.

Iako se mladi stočar Mato Petričević strogo drži propisa i mjera - sad strahuje za svoje svinje.

- Imamo dosta komada bravaca. Ne znam ni kako ćemo prodati, ni pošto, ni kome. Ne smiješ ni zaklati za sebe, ni ništa, rekao je Mato Petričević, svinjogojac iz Babine Grede.

Zbog virusne bolesti koja se i dalje širi već sada im je, kažu svinjogojci, ozbiljno ugrožena proizvodnja.

- Velik je problem jer se to ne može prodati, niti tko kupiti, a niti odvesti nekuda, a to je najveći problem. Niti se zna cijena, rekao je Petričević.

- Trebalo bi ići u klaonicu. Odjednom cijela populacija svinja, cijela Slavonija sad je bolesno, govori Ivan Petričević, svinjogojac iz Babine Grede.

Selo poznato po konjima ali i slavonskom kulenu nada se boljim danima, kada će ponovno moći prodavati svoje proizvode.

- Mislim da ovi mladi poljoprivrednici koji se bave tovom svinja polako odustajati od daljnje proizvodnje, govori Krnić.

Iako su uzgajivači s pravom zabrinuti, prioritet je sada spriječiti da se afrička svinjska kuga pojavi i na drugim farmama.

>>>

Nevrijeme koje je jučer pogodilo Hrvatsku napravilo je brojne štete na usjevima diljem Hrvatske. Kako javlja Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a, oluja je nanijela ogromne štete u čak 14 županija.

Brojni građani su ostali bez struje. U Vukovarsko-srijemskoj županiji bez struje je ostalo 40 posto stanovnika.

“Najteže je stanje na području Otoka, Komletinaca, Privlake, Babine Grede, Cerne, Gradišta”, stoji u priopćenju HEP-a.

Danima bez struje
“Ekipe su na terenu i utvrđuju kvarove nakon čega pristupaju otklanjanju. Po potrebi angažirat ćemo kolege iz drugih distribucijskih područja”, dodaju.

Kako se čuje s terena, stanovnici pogođenih područja bez struje bi mogli biti sljedećih tri-četiri dana. Stanovnici ovog područja tradicionalno u svojim domaćinstvima imaju škrinje pune mesa i zamrznutog voća i povrća, a sada se boje kako će sve ono što su mjesecima skupljali izgubiti u sljedećih nekoliko dana.


“Prvo su nam svinje zabranili, a sad ćemo ostati i bez ovo malo što imamo u hladnjaku i škrinji. Pa što ćemo mi jesti”, govori nam očajna čitateljica koja je htjela ostati anonimna.

Fotografije koje smo dobili s terena pokazuju potpunu apokalipsu, uništene voćnjake i povrtnjake. Snimke katastrofe u Slavoniji objavio je i vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić.

Sve službe na terenu
“Olujno nevrijeme pogodilo je prvo sjeverozapad Hrvatske, područje oko grada Zagreba, a u večernjim satima stiglo je i u Vukovarsko-srijemsku županiju. Jak vjetar i kiša napravili su veliku materijalnu štetu na obiteljskim kućama i javnim objektima, srušena stabla i prevrnuta vozila u određenim su područjima zapriječili cestovni promet, a zbog posljedica nevremena velik broj mjesta ostao je bez električne energije i došlo je do prekida telekomunikacijskih veza.

Sve su službe na terenu i rade sve što je u njihovoj moći kako bi sanirali nastalu štetu. Prema dosad dostupnim informacijama građana, najviše je stradalo županjsko i vinkovačko područje, a novo olujno nevrijeme očekuje se oko ponoći”, napisao je Dekanić.

>>>

Nakon korone, stigla ih je afrička svinjska kuga, a sad još i ovo. Josip Krnić kaže da najloni za pokrivanje objekata nisu dovoljni

Vrijedni ljudi puno toga su napravili, ali tragovi nevremena vide se na svakom koraku.

Naš reporter Bojan Uranjek uživo se javio iz Babine Grede gdje je razgovarao s Josipom Krnićem, načelnikom općine koji je dao detalje koliko je šteta velika.

"Ljudi su se samoinicijativno organizirali, jedni drugima pomažu. Svako od 1300 domaćinstava ima neku štetu i puno toga treba napraviti. Ljudi su pokrpali nakon nevremena u srijedu što se moglo, ali i sturadan te sinoć bilo je opet nevrijeme. Bojim se da tome nije kraj", rekao je Krnić.

"U Babinoj gredi struja je spojena na 90 posto (domaćinstava op.a) , u susjednom Slavonskom Šamcu nešto manje. HEP je najavio da će sutra doći ljudi iz drugih dijelova zemlja i pomoći oko dalekovoda. Ali kad pet ili više dana ljudi nemaju struje, onda veliki dio zimnice koje su pospremili moraju baciti. Jesmo li mogli dobiti agregate ili nešto drugo iz Robnih rezervi? Ne znam...", rekao je Krnić.

Nastavio je da su ljudima interventno dali što su mogli kako bi se naručilo nužno za sanaciju, kao što su crjepovi, ali da nitko ne može reći što će se dalje događati.

"Nakon korone, zadesila nas je afrička svinjska kuga, a 90 posto ljudi u mjestu bavi se poljoprivrednom. Tu imamo i gospodarstvenike, trebala se otvoriti tvornica autodijelova, ima tu i obrtnika. I oni su nastradali i situacija je teška. Ljudi su se trebali zapošljavati, sad su u problemu", rekao je.

>>>

Policijska uprava vukovarsko-srijemska je u 10:15 zaprimila dojavu o smrtnom stradavanju osobe prilikom uklanjanja stabla oštećenog u olujnom nevremenu u Babinoj Gredi.

Na mjesto događaja upućene su policijska ophodnja i hitna medicinska pomoć.

Nezapamćeno olujno nevrijeme poharalo je Hrvatsku 19. srpnja, odnijelo četiri života te napravilo ogromnu štetu. Osim zagrebačkog područja, teško je pogođena Slavonija. Prema nekim izvješćima, u Gradištu kod Županje zabilježen je udar vjetra od 180 km/h. Babina Greda jedna je od općina koje su najviše stradale.

Nakon tog nevremena, uslijedili su dani nestabilnosti s čestim olujama.

Nakon završenog očevida policija je izvijestila o nesreći koja se dogodila u Babinoj Gredi:

- Očevidom je utvrđeno kako se oko 10,10 sati, prilikom sječe stabla hrasta u dvorištu obiteljske kuće u Babinoj Gredi, stablo zaokrenulo i palo na 65-godišnjaka koji je na mjestu događaja preminuo od zadobivenih ozljeda – navode iz policije.

>>>

Babina Greda je konačno pred realizacijom jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata - gradnjom kanalizacije - koja će znatno podići kvalitetu življenja mještana u toj općini, unaprijediti uvjete rada industrijskih pogona i riješiti problem onečišćenja prirode. U petak je u Zagrebu, u okviru svečanosti kojom su Hrvatske vode obilježile 147. obljetnicu organiziranog upravljanja vodama u RH, općinski načelnik Josip Krnić potpisao ugovor o sufinanciranju izgradnje javne vodoopskrbe i odvodnje (kanalizacije) u ukupnoj vrijednosti 15 milijuna eura za 36 kilometara mreže i 1,85 milijuna eura za pročistač. Dodijeljena su ukupno 22 ugovora ukupne vrijednosti 227 milijuna eura, a riječ je o bespovratnim sredstvima u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.


TRUD I ČEKANJE SE ISPLATILO

Krnić ne krije zadovoljstvo i radost i ističe da ovaj vrlo vrijedan projekt, za koji su se zalagali godinama i na čiju se potrebu ukazuje svakodevno, konačno pred ostvarenjem, što će za cijelo selo mnogo značiti, a potpisivanje ugovora o sufinanciranju nazvao je povijesnim danom za Babinu Gredu. "Otkad sam došao na mjesto načelnika, prije 14 godina, intenzivno razmišljam o gradnji kanalizacije. U Općini smo poduzimali sve što je bilo u našoj moći. Više od milijun kuna uložili smo u pripremu projektne dokumentacije i tek su se sada stvorili potrebni preduvjeti za početak gradnje. Trajalo je dugo, ali se trud isplatio. Zahvaljujem svima koji su se zauzeli da dođemo do našega cilja, prije svega Vinkovačkom vodovodu i kanalizaciji (VVK), koji su i kandidirali ovaj projekt i direktoru Mariu Komšiću, Hrvatskim vodama koje su ga prihvatile, Vladi RH, Vukovarsko-srijemskoj županiji, a puno nam je pomogao i gradonačelnik Vinkovaca Ivan Bosančić", kazao je Krnić. Posebne zahvale uputio je općinskim vijećnicima i predsjednicima Vijeća koji su, naglašava, godinama zdušno i predano radili, zajednički se zalagali za boljitak sela, a svi, ustvrdio je, s istim ciljem – da Babina Greda bude kulturna seoska metropola Slavonije. Vjeruje da će radovi krenuti početkom 2024. godine, a rok završetka bit će 24 mjeseca od uvođenja izvođača u posao. Konačan iznos investicije bit će poznat nakon provedenog postupka javne nabave. Projekt će sa 70 posto sredstava financirati EU, 20 posto bit će nacionalna sredstva, a 10 posto mora osigurati Općina. "Ovo je za nas veliki financijski zalogaj, ali nekako ćemo izgurati, naći ćemo načina", zaključuje.

GOLEMA ULAGANJA U BABINU GREDU
Izgradnjom kanalizacije konačno će biti kvalitetno riješen problem zbrinjavanja otpadnih voda koje se prikupljaju u septičkim jamama čiji je kapacitet premalen. Otpadne se vode, u kojima su i deterdženti iz perilica rublja, dijelom izlijevaju po površini terena i vrlo često bivaju ispuštene u melioracijske i/ili prometne kanale, što negativno utječe na okoliš i predstavlja realnu opasnost od zagađenja površinskih i podzemnih voda, kao i izvor opasnosti za zdravlje ljudi.
Na proljeće će u Babinoj Gredi biti završena školska sportska dvorana, općinski trg s parkom i šetnicom, Dom kulture, krenut će gradnja kanalizacije, očekuje se i početak gradnje nove energane kod geotermalnog izvorišta...”Sa svim tim ulaganjima i drugim privatnim investicijama do kraja 2025. godine u Babinu Gredu će biti uloženo više od 200 milijuna eura”, poručio je Krnić.

>>>

Sisački biskup Vlado Košić predslavio je na blagdan Male Gospe u samostanskoj crkvi Srca Isusova u Lasinji svečano misno slavlje tijekom kojeg je svoje privremene redovničke zavjete položila s. Marija Gabrijela od Srca Isusova (Katarina Đukić).

U koncelebraciji su bili domaći župnik Silvio Eljuga, duhovnik sestara Hrvoje Špehar te više svećenika. Uz sestre iz samostana, slavlju su nazočili i rodbina i prijatelji zavjetovanice iz Osijeka i Babine Grede.

Na početku je biskup čestitao s. Mariji Gabrijeli, poručivši kako je ovo velik događaj ne samo za ovu zajednicu, već i za čitavu Crkvu koja je bogatija za jednu sestru reda koji osobito moli za duhovna zvanja i svećenike.

Progovorivši o blagdanu Rođenja Marijinog, biskup je ustvrdio kako je upravo Blažena Djevica Marija osobit uzor redovnicama.

- Kada se rodila mala Katarina te su je otac i majka primili u naručje, zasigurno su se pitali što će biti od nje. Sazrijevši, ona je odlučila otići u samostan i to u ovaj Red sestara kćeri Srca Isusova. Ta je odluka vjerojatno mnoge iznenadila, izazvala mnoga pitanja, ali najvažnije je da je donijela mir u njenom srcu. Tako smo čuli u Zbornoj molitvi da je i rođenje Marijino učvrstilo mir. To je i ime koje se Bogu daje, On je Mir naš. Tako kaže Pavao u Poslanici Rimljanima da je Krist naš Mir, onaj koji je sve nas pomirio s Bogom Ocem svojim i koji nam je donio spasenje. Marija je bila ta posrednica bez koje Krist ne bi mogao doći među nas ljude i postati čovjek. Sin Božji, vječna Božja Riječ, postao je čovjek po pristanku jedne ljudske osobe, Djevice Marije koja je rekla: "Neka mi bude." Prihvativši Božju ponudu, upisala se u povijest spasenja i postala zauvijek nezaobilazna u našem odnosu prema njenom Sinu, našem Spasitelju - kazao je biskup Košić.

U nastavku je razmatrao o malenosti i poniznosti, istaknuvši koliko je važno da se čovjek pred ljudima i Bogom ne oholi, nego da bude na sliku Isusovu, koji je sam sebe ponizio.

- Postao je jednak nama u svemu osim u grijehu, a prvo poniženje bilo je njegovo utjelovljenje. Doista, ponizio se time što je napustio božansku slavu, što se sakrio u ljudskom obličju i što je sam sebe lišio božanstva i postao nam jednak, tako da ga nisu mogli prepoznati osim oni koji su uzvjerovali. Zato je i rekao: "Blago onima koji se ne sablazne nada mnom", jer doista, moguće se o Isusa i sablazniti. On je bio običan čovjek koji se kretao po židovskim gradovima i selima i propovijedao te su se mnogi pitali kakav je to novi prorok. U zavičaju ga nisu poštovali te tamo nije učinio nijedno čudo jer oni nisu imali vjere. I vi, drage sestre, pazite da ne upoznate Isusa toliko da vam postane običan, da ne vidite u njemu tu jednu veličinu i posebnost. On jest običan i došao je kao malen čovjek među nas, ali je i Sin Božji. To se može vidjeti samo očima vjere, očima koje je imala i Blažena Djevica Marija - zaključio je biskup.

Na kraju, biskup je još jednom čestitao sestri, nakon čega je s. Marija Gabrijela od Presvetog Srca položila svoje privremene redovničke zavjete.

>>>

NOGOMETAŠI Dinama svojim su dolaskom i prijateljskom utakmicom uveličali 100. rođendan NK Šokadije iz Babine Grede i ujedno obilježili Svjetski dan prijevremeno rođene djece. Momčad Sergeja Jakirovića protiv amatera iz Međužupanijske nogometne lige Osijek-Vinkovci slavila je 9:0.

Josip Drmić postigao je hat-trick i tako potvrdio epitet Dinamovog napadača za male utakmice jer je dosad hat-trickom počastio još Rudeš u HNL-u i Oriovac u Kupu. Protiv snažnijih protivnika nema ga na terenu, trenutno je čak četvrti napadač Dinama iza Petkovića, Kulenovića i Emrelija.

Osim Drmića, Tibor Halilović zabio je dvaput, dok su po jedan gol dodali Takuro Kaneko, Antonio Marin, Deni Jurić i Sandro Kulenović. Dinamova delegacija, predvođena trenerom Jakirovićem i predsjednikom Barišićem, prije utakmice položila je vijenac na Memorijalnom groblju u Vukovaru.

>>>

Na području županjske Posavine još se otklanjaju posljedice nezapamćenog olujnog nevremena koje je sredinom srpnja u dva navrata poharalo Vukovarsko-srijemsku županiju, a velike je materijalne štete nanijelo i u školama. Stradala su krovišta, a zbog prodiranja vode došlo je i do oštećenja unutarnjeg prostora, školske opreme i inventara. Među njima je i Osnovna škola Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi, gdje su štete procijenjene na više od 300 tisuća eura. Sanacija školske zgrade i dalje traje, a potpuni završetak očekuje se tek u veljači ili ožujku sljedeće godine.

Radove izvodi tvrtka Planum-građenje iz Vukovara, a podijeljeni su u dvije faze. Prva je bila sanacija krova, i ona je završena. Uklonjena je kupola od pleksiglasa i napravljena je rekonstrukcija krova u tom dijelu. Proteklih je godina, napominje ravnateljica Đurđica Babić, stvarala velike probleme jer je u naletu jakog vjetra i olujnog nevremena tri puta letjela s krova i svaki je put zbog nje škola bila poplavljena.

Obnova krova bila je prioritet, a početkom studenoga počela je druga faza sanacije školske zgrade. Na red su došli unutarnji radovi - demontaža postojećih podnih obloga, uklanjanje lamperije na katu, struganje oštećenih dijelova boje sa zidova i stropova, žbukanje zidova, soboslikarsko-ličilački radovi, elektrotehnički radovi... Parketi su uklonjeni i bit će zamijenjeni vinilnim podom, koji je posebno izdržljiv jer je izrađen od više slojeva, a poznat je i po otpornosti na vlagu. Izvođenje navedenih radova onemogućuje normalno održavanje nastave, pa se nastavnici i učenici prilagođavaju situaciji i pronalaze alternativna rješenja. Škola radi u dvije smjene i sve su raspoložive učionice uvijek zauzete.

- Trenutačno smo bez pet učionica i bez četiri kabineta, nemamo kabinetsku nastavu i jako smo prostorno ograničeni. Informatiku i izborni strani jezik imamo u školskom hodniku i u uredima - potvrđuje nam ravnateljica. Neke izvannastavne aktivnosti nemaju se gdje održavati. Učionica mladih tehničara stradala je, opremu su srećom uspjeli sačuvati, ali sada nemaju gdje postaviti ni računala ni strojeve ni 3D printere. Nastava informatike je u hodniku na tabletima i laptopima jer je stradala i učionica informatike. Sada je, priznaje, postalo već pomalo i zamorno i teško, jer je u holu, koji su koristili za priredbe i za odmore, sada školski namještaj i doslovno se nemaju gdje okrenuti. Djeci su prepustili i zbornicu za nastavu, a učitelji budu u knjižnici, koja je pretvorena u improviziranu zbornicu. I ondje je podignut parket, ali to im je jedini prostor gdje trenutačno mogu biti.

Uz pročelje zgrade postavljene su skele, djeci je otežan ulazak u školu, tim više što je zgrada smještena odmah uz prometnu cestu.

MORAMO BITI STRPLJIVI I ČEKATI
- Kada smo ljetos vidjeli razmjere štete, bili smo svjesni da će radovi potrajati - to je bila viša sila. Moramo biti strpljivi i čekati da se sanacija zgrade završi. Najvažnije je da se radovi kvalitetno obave i da se vratimo u normalu, da ponovno imamo kabinetsku nastavu, da se sve izborne i izvannastavne aktivnosti mogu normalno održavati - kaže ravnateljica.

Napreduju radovi i na gradnji školske sportske dvorane, koja bi u travnju 2024., u povodu proslave Dana Općine i Dana škole, trebala biti svečano otvorena. U tijeku je opremanje.

>>>