Općina Babina Greda u 2015. godinu ušla je ambiciozno, s brojnim projektima, a snažan vjetar u leđa daje joj najveća greenfield investicija u Vukovarsko-srijemskoj županiji - elektrana na šumsku biomasu i staklenici koji će zaposliti 200 ljudi. I u prošloj godini puno toga se napravilo, no kriza je ipak učinila svoje. Velik dio ljudi, napominje načelnik Josip Krnić, ostao je bez posla, trenutačno je zaposleno samo 747 mještana, što se negativno odrazilo i na općinski proračun. Osjetno su smanjeni prihodi od poreza na dohodak, a zakazala je i pomoć države kao području od posebne državne skrbi. Dodatne troškove Općini prouzročila je i obrana sela od poplave. Zbog svega toga, ali i kapitalnih investicija u kojima je sudjelovala s udjelom od 20 posto, Općina trenutačno ima problema s likvidnošću. Od izgradnje vodovodne mreže, kružnog toka, nove zgrade DVD-a, školske sportske dvorane, pa do uređenja čitaonice u Nazorovoj ulici i izletišta na Kladavcu.

- Smanjeni su nam izvorni prihodi u proračunu i samo smo zbog poreza na dohodak i izostanak očekivane državne pomoći izgubili oko 1,5 milijuna kuna - kaže Krnić.

Umjesto planiranih sedam milijuna kuna, proračun je u 2014. ostvaren u iznosu od 5,5 milijuna kuna.

- Osnovi problem je taj što ja kao načelnik, a vjerujem ni mnogi financijski stručnjaci, nisam mogao predvidjeti da će pad prihoda od poreza na dohodak biti tako drastičan. Prioritet nam je izmiriti sve obveze prema dobavljačima i izvođačima radova koji su korektno odradili posao. Općina će uzeti kratkoročnu pozajmnicu u PBZ-u i riješiti dugovanja - kaže Krnić.

Za proračun u 2015., koji iznosi 11.696.500 kuna, kaže da je planiran na realnim osnovama i podigli su ga kapitalni projekti. Babogredci očekuju i izravnu pomoć države od 1,25 milijuna kuna jer je indeks razvijenosti sela samo 44 posto od prosjeka RH, pa će i kod kandidiranja projekata na EU fondove imati puno manji udjel. Najznačajnija investicija u ovoj godini je izgradnja kanalizacijske mreže s pročistačem, vrijedna 62 milijuna kuna, za koju se dio novca planira povući iz strukturnih fondova EU.

- Papirologija je završena, ovih dana očekujemo lokacijsku dozvolu, a početak gradnje 40 kilometara mreže predviđen je za rujan - kaže Krnić.

Ove će godine početi i gradnja nove općinske zgrade na prostoru bivše mljekare. Uz načelnika, urede će dobiti i predsjednik Vijeća, općinski pročelnik i zaposlenici Agencije za razvoj i korištenje europskih fondova. Ondje bi trebalo biti i sjedište budućeg komunalnog poduzeća. Na katu je predviđeno uređenje općinske vijećnice i čajne kuhinje.

Krnić najavljuje i natječaj za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća, u kojem će mještanima uz minimalan udjel biti omogućene fasade i zamjena vanjske stolarije.

Jedna od značajnih investicija za Babinu Gredu, gdje više od 50 posto mještana obrađuje zemlju, svakako je i uređenje 7,2 kilometra dugog Jelaškog puta prema naselju Kladavac, za što je predviđeno 3,2 milijuna kuna. Poljoprivrednicima će se time konačno omogućiti pristup obradivim površinama.

- Projektna dokumentacija je gotova i jedna smo od rijetkih općina koja u svome vlasništvu ima sve svoje nerazvrstane ceste, što je vrlo važno. Puno me kolega načelnika zove i pita na koji smo ih način uspjeli prepisati u svoje vlasništvu, što je jedan od uvjet kandidiranja na EU fondovima - kaže Krnić, najavljujući i uređenje puta do Lučice, sve preko Mjere ruralnog razvoja iz Programa EU.

>>>

Situacija u mljekarstvu nikada nije bila teža, iz dana u dan sve dublje tonemo, naočigled propadamo i, što je najgore, izlaza nema. Obveze rastu, a prihodi od prodaje mlijeka po mizernoj cijeni nisu dostatni ni za puko preživljavanje, ogorčen je proizvođač Zoran Zrakić iz Babine Grede. Dodaje kako je samo u njegovoj ulici nekada bilo 40-ak obitelji koje su imale krave i bavile se govedarstvom, a danas ih je ostalo samo pet ili šest.

Iako je bio uvjeren da će njegovi sumještani pokazati veći interes za domaće svježe mlijeko iz mljekomata koji je postavio u središtu sela, razočarano priznaje da mu je taj potez bio promašaj. Zrakić je proljetos postavio prvi mljekomat u županjskoj Posavini, Babogredcima je ponudio prvoklasno mlijeko na najbrži, najkvalitetniji i moderan način. Nadao se da će dnevno prodavati minimalno 50 litara mlijeka i time svome OPG-u osigurati svakodnevni priljev novca što u današnjoj teškoj situaciji puno znači. Planirao je stjecanjem dnevnih prihoda pokrivati dio troškova, jer ipak je razlika kada litru proda za 2,5 kune ili po pet kuna, koliko plaćaju kupci na mljekomatu za mlijeko izravno dopremljeno s jutarnje mužnje. Optimizam je temeljio i na činjenici da su mještani u selu veliki potrošači domaćeg mlijeka i troše ga više nego stanovnici u gradovima, koji su naučili na tetrapak i pasterizirano mlijeko. A razlika u kvaliteti domaćeg i kupovnog mlijeka je golema. Za Županju ili Vinkovce nije se odlučio zbog troškova prijevoza.

– Ubrzo se pokazalo da sam krivo procijenio situaciju. Količine od 20-ak litara mlijeka, koliko sam dnevno prodavao, premale su da bi se mljekomat isplatio. Srećom pa sam ga dobio na probu od tri mjeseca i nisam ga kupio jer tek bih sada bio na mukama, valjalo bi vraćati kredit, a prihoda niotkud. Bar sam pokušao nešto učiniti i pronaći izlaz iz tunela, ali nažalost, nama mljekarima izgleda spasa nema - kaže Zrakić.

Priznaje da već duže vrijeme razmišlja o tome da rasproda stoku i digne ruke od svega. U staji ima 30-ak grla, od kojih 11 krava, a ostalo su junice i telad. Obrađuje 20-ak hektara zemlje i najteže mu pada pomisao da bi pokraj svojih deset prstiju i uloženih godina truda, rada i davanja cijelog sebe u posao kojim se bavi od malih nogu mogao završiti na socijali.

>>>

Pobjedom nogometaša Šokadije iz Babine Grede završeno je 7. dvoransko prvenstvo koje su organizirali Nogometno središte Županja i Udruga veterana Prva nogometna lopta Županja.

U županjskoj dvorani OŠ Ivan Kozaraca igralo se za trofej “Prva nogometna lopta“, a od 17 klubova s područja Nogometnog središta Županja na dvoranskom prvenstvu nastupilo je njih 16 - Jadran (Gunja), Slavonija (Soljani), Vrbanja, Srijemac (Strošinci), Graničar (Županja), Sladorana (Županja), Budućnost (Šiškovci), Borac (Drenovci), Slavonac (Gradište), Tomislav (Cerna), RAŠK (Rajevo Selo), Šokadija (Babina Greda), Županja 77, Zrinski (Bošnjaci), Posavac (Posavski Podgajci) i Sloga (Štitar), a iz opravdanih razloga Sloga iz Račinovaca preskočila je ovogodišnje natjecanje.

Završnica turnira bila je vrlo atraktivna i zanimljiva, u četvrtfinalu Slavonija je bila bolja od Sladorane (3:0), Graničar je svladao Jadran s visokih 6:2, Tomislav je bio bolji od Županje 77 s 4:0, dok je Šokadija zaustavila Posavac (3:1). U polufinalu pobjednici su odlučeni tek nakon šesteraca, Slavonija je zaustavila Tomislav (4:2), a Šokadija Graničar (4:2).

U utakmici za treće mjesto Graničar se lako obračunao s Tomislavom pobjedivši 5:1, dok je u finalu Šokadija bila bolja od Slavonije 4:2.

Šokadija je najbolja momčad, a proglašeni su i najbolji pojedinci. Za najboljeg vratara turnira nagradu je odnio Ante Zirdum (Graničar), najbolji igrač je David Šošić (Šokadija), a s 10 pogodaka najstrijelac je Marin Lovrić (Slavonija). Za dodatnu zanimljivost u županjskoj dvorani pobrinule su se nogometašice Graničara i Zrinskog koje su odigrale prijateljsku utakmicu, a slavile su Županjke iz Graničara pogotkom Marine Perić s 1:0. Zanimljivost prvenstva bio je i najstariji registrirani igrač, 55-godišnji Ivica Sabadoš, koji brani boje RAŠK-a, ali i tri brata Iličić iz Posavca.

>>>

Problemima s gradnjom sportske dvorane u Babinoj Gredi nema kraja. Nakon što su se godinama otklanjale poteškoće, prikupljala dokumentacija i stvarali preduvjeti za početak realizacije toga projekta, Babogredci su lani napokon dočekali i taj dan. Mnogi u selu to su nazvali povijesnim događajem koji desetljećima iščekuju. A novi kamen spoticanja, upozorio je načelnik Josip Krnić, sada su izvođači radova. Nezadovoljan je, kaže, dinamikom izvođenja radova, otvarajući i mogućnost raskida ugovora. No, ta će opcija, prema svemu sudeći, biti krajnja mjera do koje, nadaju se mještani, ipak neće morati doći. Roditelji učenika strahuju se da bi u tom slučaju, zbog procedure za izbor novog izvođača radova, završetak investicije bio znatno prolongiran, što nikako ne bi željeli. Najvažnije im je, kažu, da i njihova djeca nastavu tjelesnog odgoja, umjesto u učionici i u predvorju škole, što prije počnu pohađati u sportskoj dvorani kao i njihovi vršnjaci u drugim mjestima.

- Nismo baš najsretniji s izvođačem radova koji je na natječaju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta dobio posao. Radovi ne idu predviđenom dinamikom. Uskoro nam dolaze i predstavnici Ministarstva, odnosno investitora, a doći će i predstavnici Županije. Razmotrit će se situacija, a ja bih rekao ako treba raskidati ugovor - raskinut ga, jer dinamika kojom se radi nije dobra, kaže Krnić. Svjestan je, kaže, i toga da su postojali i objektivni razlozi koji su u prošloj godini otežavali izvođenje radova, prije svega velike oborine jer se i sama dvorana nalazi na minus šest metara, ukopana je u zemlju i zahvat je jako velik.

- Sve to ne opravdava izvođača radova da kasni mjesec i pol dana s pojedinim fazama radova - smatra Krnić koji se nada da će se rješenje ipak uspjeti pronaći.

- Ova nam je investicija od velikog značaja za cijelo selo i naravno da nam je stalo da se poštuju rokovi gradnje i da se našoj djeci, kako im je i obećano, osigura primjereno mjesto za održavanje nastave tjelesnog odgoja. Generacije naše djece nisu se upoznale s pravim sportskim aktivnostima, ne znaju što je kozlić, što su ruče i vrijeme je da se to promijeni. Nadamo se da ćemo, kako smo i planirali, u travnju 2016. godine, za Dan općine, konačno otvoriti famoznu dvoranu u Babinoj Gredi - zaključuje Krnić.

Vlada je RH u ožujku prošle godine dala suglasnost Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta za preuzimanje obveza na teret sredstava iz državnog proračuna za kapitalni projekt dogradnje sportske dvorane uz OŠ Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi u sljedeće dvije godine. Tadašnji resorni ministar Željko Jovanović lani je, 23. travnja, na Dan škole i Dan općine, položio temeljni kamen za gradnju dvorane. Projekt vrijedan približno 20 milijuna kuna bit će u cijelosti financiran iz državnog proračuna, a predviđeno trajanje radova je 24 mjeseca. Osnovnu školu u Babinoj Gredi pohađa oko 400 učenika raspoređenih u 17 razrednih odjela koji pohađaju nastavu u dvije smjene.

>>>

Naoružani je pljačkaš iz trgovine u Babinoj Gredi u ponedjeljak u večernjim satima ukrao desetke tisuća kuna. Maskirani razbojnik ušao je u trgovinu i, prijeteći oružjem, natjerao 27-godišnju trgovkinju da mu da desetke tisuća kuna iz trgovine. Srećom, u razbojstvu trgovkinja nije ozlijeđena, a razbojnik je nakon pljačke pobjegao. Policija traga za razbojnikom i podnosi kaznenu prijavu.

>>>

Termoelektrana u Babinoj Gredi u Slavoniji, uz autocestu Zagreb - Lipovac, snage 9,7 megavata, koja će kao gorivo koristiti biomasu, počet će s radom u drugoj polovici ožujka. Stručnjaci finske tvrtke Valmet završavaju instaliranje opreme vrijedne 35 milijuna eura, posljednje riječi tehnologije kad je riječ o proizvodnji električne energije na biomasu, uz najviši stupanj zaštite okoliša.

Dvije godine gradnje

Načelnik male općine Babina Greda, Josip Krnić, zadovoljno trlja ruke. Uspio je u nečemu što Hrvatskoj baš ne ide od ruke: doveo je investitora, belgijsko-turski konzorcij Unit Investment, koji zajedno s hrvatskom tvrtkom Uni Viridas, u vlasništvu Sunčice Lalić i Dragana Jurilja, upravo završava greenfield investiciju, čija je ukupna vrijednost - zajedno s građevinskim radovima - veća od 50 milijuna eura. Na velikom gradilištu još je stotinjak radnika, užurbano završavaju posao kako bi, najkasnije do kraja ožujka, započela proizvodnja. Hrvatske tvrtke imale su značajnu ulogu u gradnji elektrane: Đuro Đaković iz Slavonskog Broda izgradio je veliki kotao i obavio radove na unutrašnjoj konstrukciji, Elektro-čelik iz Bjelovara izveo je radove na električnim instalacijama, Sokol iz Vinkovaca građevinske radove, Melaing iz Siska napravio je metalne konstrukcije… Tijekom dvije godine, koliko je trajala gradnja, gradilištem je prošlo više od 150 radnika iz 25 hrvatskih tvrtki.

- Kada bude u punom pogonu, elektrana će proizvoditi jednu trećinu struje potrebne Vukovarsko-srijemskoj županiji i sve to od sječke, iverja drveta kakvog je u okolnim šumama napretek. Da bi elektrana mogla raditi punim kapacitetom, godišnje će biti potrebno 80 tisuća tona sječke - kaže menadžer Uni Viridasa Tihomir Barišić koji budno nadgleda završne radove.
Nusproizvodi elektrane

- Sječka je naše ‘rudno blago’ i ima je dovoljno. Dosad je odlazila u izvoz, mahom Mađarsku i Austriju, ili propadala. Sada će pokretati elektranu - rekao je načelnik Krnić.

No, elektrana je tek dio investicije. Čim proradi, uz nju će, na 15 hektara, niknuti staklenici za proizvodnju povrća i velika sušara. To će biti dodatno ulaganje od još 20-ak milijuna eura. Investitor je, da bi ostvario državni poticaj za proizvodnju električne energije, u obvezi polovinu toplinske energije utrošiti na području gdje nastaje. Staklenici i sušara za sušenje drvene građe veliki su potrošači toplinske energije, nusproizvoda elektrane.

Otišlo 700 stanovnika

Izgradnja staklenika počinje čim završe radovi na elektrani. Na prostoru gdje je do prije samo dvije godine bio pašnjak, posao će naći dvije stotine ljudi.

Što to znači za malu općinu, iz koje je prošlih godina u potrazi za poslom otišlo više od 700 stanovnika, ne treba govoriti. Načelnik općine Josip Krnić upozorava na još jednu korist: pritisak na skromni socijalni fond općine bitno će se smanjiti kada ljudi dobiju posao.

Kad je prije dvije godine počela gradnja elektrane, kako to često u nas biva, bilo je ne samo sumnji u uspjeh, već i otvorenih protivljenja. Širile su se glasine da će za potrebe elektrane biti posječene sve okolne šume te da će elektrana biti velik zagađivač. Dio tih priča širio je i izvozni lobi. Na izvozu sječke odlično se zarađivalo. Sada će Hrvatske šume za svaku isporučenu tonu biomase od belgijsko-turskog konzorcija dobivati 22 eura.

>>>

Umjesto bivšeg vukovarskog gradonačelnika Željka Sabe, u saborske klupe sjest će načelnik Babine Grede, SDP-ovac Josip Krnić.

Novu dužnost nazvao je velikom čašću, ali i obvezom, a obnašat će ju, kaže, savjesno i odgovorno.

- To nije samo moja, nego zasluga svih mještana Babine Grede koji su mi u ovih šest godina davali povjerenje. Nesretna je okolnost kolege Sabe što mu se to dogodilo, ne radujem se ničijem zlu, a u Sabor sam ušao umjesto njega. Siguran sam da ću ondje zastupati interese i Babine Grede, i Štitara i Gundinaca, Slavonskog Šamca, Županje... da ću zajedno s drugim kolegama zastupnicima raditi za dobrobit ovog našeg kraja - rekao nam je jučer Krnić.

Zahvaljuje i stranci i premijeru Zoranu Milanoviću koji su, kaže, prepoznali jednu malu općinu i njegov dugogodišnji rad.

Krniću je 2015. godina dobro krenula i pamtit će ju ne samo zbog ostvarenja vrhunca svoje političke karijere nego i snažne gospodarske prekretnice u općini kojoj je na čelu. Uspio je, naime, u nečemu što drugim lokalnim čelnicima u Hrvatskoj baš i ne polazi za rukom - doveo je ozbiljnog investitora, belgijsko-turski konzorcij Unit Investment, koji zajedno s hrvatskom tvrtkom Uni Viridas, u vlasništvu Sunčice Lalić i Dragana Jurilja, završava najveću greenfield investiciju u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ukupna vrijednost, zajedno s građevinskim radovima, veća je od 50 milijuna eura. Riječ je o termoelektrani, snage 9,7 megavata, smještenoj uz autocestu Zagreb - Lipovac, koja će kao gorivo koristiti biomasu. Radovi se privode kraju i do kraja ožujka će početi s radom. A kada bude u punom pogonu, proizvodit će jednu trećinu struje potrebne toj županiji.

Uz elektranu će na površini od 15 hektara biti podignuti i staklenici za proizvodnju povrća i sušara. Riječ je o dodatnom ulaganju od još 20-ak milijuna eura, a ondje će do kraja godine biti zaposleno čak 200 ljudi.

Inače, na posljednjim parlamentarnim izborima 2011. godine Josip Krnić bio je deveti na Listi Kukuriku koalicije u V. izbornoj jedinici, koja je tada osvojila šest zastupničkih mandata. S obzirom na to da su Tihomir Jakovina i Ivan Vrdoljak postali ministri, u Sabor su ušli njihovi zamjenici, a već su se tada velike šanse davale i Krniću. Očekivalo se, naime, da će se nositelju liste Igoru Dragovanu također dodijeli neka funkcija u izvršnoj vlasti ili javnim poduzećima. A kao njegov zamjenik spominjao se upravo Krnić.

- On je ipak sa sela, pozna miris zemlje, običan je čovjek iz naroda, kakav nam također treba u Saboru, a pokazao je da zna i može - kažu SDP-ovci s kojima smo razgovarali i kojima je Babina Greda omiljeno odredište. Naime, mnogi stranački dužnosnici posljednjih su se godina udomaćili u toj općini, najjačoj utvrdi SDP-a u Vukovarskoj županiji. Ni jedan značajniji događaj ni manifestacija tradicijske kulture nisu prolazili bez njih, počevši od raznih proslava do Stanarskih susreta i Konja bijelaca. Stoga i ne čudi što je stranačko vodstvo na proteklim parlamentarnim izborima odlučilo honorirati i nagraditi vjernost Babogredaca. Iako su ga mnogi priželjkivali, mjesto na listi povjerili su načelniku Josipu Krniću, a sada su svom dugogodišnjem domaćinu osigurali i saborsku fotelju.


Za Babinu Gredu, kažu mještani, to je velika čast i ponosno ističu da Krnić nije prvi saborski zastupnik iz njihova sela. Prvi je bio učitelj i pedagog Mijat Stojanović, po kojemu babogredska škola danas nosi ime, a koji davne 1848. postaje zastupnik Hrvatskog sabora. “Tada je do Zagreba morao putovati sedam dana zaprežnim kolima”, otkrio nam je Krnić, koji će, za razliku od svoga prethodnika, do sabornice u hrvatskoj metropoli sada ipak stizati puno brže i bez problema.

>>>

Kada se, prije dvadeset godina, pun entuzijazma, volje i želje da pokrene vlastiti posao u svojoj domovini, Pavo Barić odlučio vratiti iz Njemačke u svoje rodno selo Babinu Gredu i životnu ušteđevinu uložiti u obiteljski pogon za preradu mlijeka i proizvodnju polutvrdog i tvrdog sira prema tradicionalnoj recepturi slavonskog kraja, nije ni slutio da će mu to, kako kaže, “biti najveća pogreška u životu”. Umjesto da je ostao u Njemačkoj, “u uređenoj državi”, gdje je od svoga rada pristojno i neopterećeno živio, krenuo je u Hrvatsku, gdje ga je dočekala hrpa problema, administrativnih zavrzlama i neizvjesnosti, zbog čega se, kaže, itekako kaje.

- U ovako neuređenom društvu i sve većoj presiji, kada iza tebe baš nitko ne stoji, vrlo je teško biti poduzetnik, trošiti trud i vrijeme, ulagati novac i zapošljavati 20-ak ljudi. Male i srednje tvrtke temelj su uspješne ekonomije i gospodarstva u svim razvijenim zemljama, ali, nažalost, ne i u Hrvatskoj - ustvrdio je.

Kada se vratio u Babinu Gredu, namjeravao je zaposliti bar 50 ljudi, no država ga je, kaže, u tome spriječila.

- U Njemačkoj, gdje sam godinama radio i imao svoju firmu, državne institucije služe malom poduzetniku, a kod nas je mali poduzetnik sluga svim državnim insitucijama, koje upravo on plaća! Stalne promjene zakona i propisa i rigidne kazne u poduzetnicima su ubile svaku volju za širenje posla, nova ulaganja i zapošljavanja - ustvrdio je vlasnik Minimljekare Družba u Babinoj Gredi.

- Poduzetnici u Hrvatskoj danas rade u strahu jer zakon čak i za banalne prekršaje propisuje nenormalne kazne kako bi se što bolje punila državna blagajna. Pa mogu slobodno reći da oni koji su ih predlagali, a sigurno i njihovi očevi, nikada nisu živjeli od svoga rada, nego na račun države. Ta gospoda uopće ne zna što znači sa svojih deset prstiju zaraditi toliki novac da bi se platila kazna. A sve su naše vlade do sada kažnjavale svakog tko hoće i želi sam raditi! - oštar je Barić.

Dodaje da u Njemačkoj inspektori svoj dolazak najave, a kada utvrde manje prekršaje, upozore vlasnika firme i daju mu rok i naputak kako ih riješiti.

- U razvijenim europskim zemljama institucije su prijatelji i savjetnici poduzetnika, a upravo je povjerenje poduzetnika i investitora u institucije osnovni preduvjet razvoja. Mi smo još jako daleko od toga jer se poduzetnicima nastoji samo uzeti što se više može - tvrdi.

- Pitam se tko to još želi ulagati u Hrvatsku kada su kod nas za banalne prekršaje i evidenciju radnog vremena kazne od 60 tisuća do čak 180 tisuća kuna. A platit će je i mala firma s dva-tri zaposlena, od koje se, primjerice, traži da ima pravnog savjetnika. Mali i srednji poduzetnici moraju potpuno poštovati norme i obveze kao da se radi o korporativnom sektoru, što je apsurd. Mi mali poduzetnici ne možemo si priuštiti pravnog savjetnika jer ovo je borba za golo preživljavanje. Pa tko će zaraditi novac za plaćanje kazni? I takva dva-tri prekršaja i obitelj ti ostane bez kuće, na ulici. Sve to ljudima tjera strah u kosti - kaže Barić.

Ne preostaje mu, kaže, ništa drugo nego boriti se, iako bi najlakše bilo dići ruke od svega, zatvoriti pogon i otpustiti ljude. To ipak neće napraviti.

- U Hrvatskoj možeš primati socijalnu pomoć i gledati kako uhvatiti priliku otići u Njemačku, jer ovdje, nažalost, nema nikakve budućnosti. Žalosno je da čovjek od svoga rada, a to je bar 10 - 12 sati dnevno, i sa svojim novcem dođe u situaciju da ne može normalno živjeti. A to je, nažalost, danas naša stvarnost - ogorčeno je ustvrdio babogredski poduzetnik.

Barić napominje da mu je prijatelj u Austriji imao tvrtku 28 godina i za to vrijeme nije platio ni jednu kaznu niti je imao kakvih kontrola, osim redovnih, ali je zato u Austriji nezaposlenost 5-6 posto, a kod nas 40 posto. S ovakvim zakonskim rješenjima, uvjeren je Barić, sigurno se neće smanjivati.

- Nikome ne bih preporučio da ulaže u Hrvatsku, a kao poduzetnik i povratnik iz Njemačke ne želim da moja djeca naslijede moju firmu, jer kao svaki odgovoran roditelj svojoj djeci želim dobro. Jako sam se pokajao što sam se vratio. Imao sam najbolje namjere i vjerovao da će se u Hrvatskoj nešto promijeniti, da svi trebamo dati svoj doprinos kako bi stvari krenule nabolje i kako bi ona postala uređena i gospodarski jaka država. Ali sam se grdno prevario - razočarano priznaje.

>>>

U prometnoj nesreći u kojoj je u petak osobni automobil skliznuo s ceste u blizini Županje u odvodni kanal poginuo je 27-godišnji vozač, a ozlijeđen je 25-godišnji suvozač, obojica iz Babine Grede, izvijestila je vukovarsko-srijemska policija.

Nesreća se dogodila zbog neprilagođene brzine pola sata poslije ponoći na državnoj cesti između Gundinaca i Babine Grede.

>>>

Ključni pokazatelji govore da županjska Posavina prednjači po nerazvijenosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Svih osam općina u županjskom kraju, prema Zakonu o regionalnom razvoju, dobiva državnu novčanu potporu na koju pravo ostvaruju jedinice lokalne samouprave ispod 75 posto standarda prosjeka Europske unije. U skupini najnerazvijenijih u Vukovarsko-srijemskoj županiji ukupno je pet općina, a prve četiri su iz županjskog kraja. Također je indikativno i to da su od sedam novih općina u županiji koje su uvrštene među primatelje državnih subvencija čak četiri s područja županjske Posavine.

Najveću potporu dobiva Općina Babina Greda, kojoj prema odluci Vlade, pripada iznos veći od polovine njenog izvornog proračuna. Načelnik Josip Krnić pozdravlja usklađivanje zakona Ministarstva regionalnog razvoja s europskom direktivom i klasifikaciju potpomognutih područja na drugačiji i, prema njegovu mišljenju, na puno pravedniji način negoli je to bilo svih proteklih godina.

- Babina Greda je na indeksu razvijenosti od 44 posto prosjeka na razini EU-a, što znači da nam u ovoj godini samo od države, izravno od Ministarstva financija, na općinski račun svaki mjesec redovito sjedne 115 tisuća kuna. Ovakav hvalevrijedan potez države velika je pomoć jedinicama lokalne samouprave koje su u teškoj situaciji. Konkretno, Babinoj Gredi priljev od 1,25 milijuna kuna godišnje puno znači. Dovoljno je samo reći da realni općinski proračun u Babinoj Gredi iznosi 2,2 milijuna kuna - kaže Krnić.

Podsjeća da je u prošloj godini Babina Greda imala podosta financijskih poteškoća, započeti su brojni projekti, priljev sredstava u proračun bio je vrlo slab i Općina je morala od banke uzeti pozajmicu od 600 tisuća kuna kako bi izmirila dospjele obveze.

- Ove godine očekujemo puno bolju situaciju i veće prihode u proračunu samim tim što nakon dobivanja uporabne dozvole za elektranu na biomasu, koja je puštena u probni rad, investitor mora za 17 hektara zemljišta platiti oko tri milijuna kuna - ističe.

Babina Greda kreće u usklađivanje prostornih planova i izradu Programa ukupnog razvoja kako bi poljoprivrednicima i obrtnicima olakšala povlačenje novca iz fondova EU-a.

- Velik je broj mladih ljudi iz našeg sela otišao trbuhom za kruhom u Švedsku, Irsku, Njemačku, Austriju. Nezaposlenost je velika, na natječaj za 10 radnih mjesta u javnim radovima javile su nam se čak 104 osobe. Ako znamo da Babina Greda po stanovniku ima BDP od samo 1150 kuna, to dovoljno govori samo za sebe - kaže načelnik.

Napominje da Općina ulaže maksimalne napore u poticanje i pružanje potpora gospodarstvenicima i poljoprivrednicima.

- Pokušavamo im pomoći i kao općina razviti još jedan značajan projekt - subvencioniranje povratka simentalca u naša domaćinstva, koji je zbog masovnog uvoza drugih grla i mliječnih krava nestao s našeg područja. A u bivšoj Jugoslaviji Babina je Greda bila prva po proizvodnji mlijeka, a time i po proizvodnji mesa. Nadamo se da će se naši OPG-ovi i poljoprivrednici vratiti na tu pasminu, čiji ćemo uzgoj maksimalno poticati na sve načine - otkriva Krnić.

>>>