Izgradnja dječjeg vrtića najznačajniji je projekt Općine Babina Greda u ovoj godini. Ukupna vrijednost investicije je 8,8 milijuna kuna s PDV-om. Iz EU poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj odobreno je 7.440.000 kuna, a preostali iznos osigurat će Općina.

- Radovi će biti gotovi do 1. listopada, a potom slijede tehnički pregled i drugo. Moramo registrirati ustanovu, akt o osnivanju dječjeg vrtića ide na javnu raspravu. Moramo poštovati proceduru, zaposliti ljude i osigurati sve preduvjete za početak rada 2021. - kaže načelnik Josip Krnić. Vrtić se prostire na 700 "kvadrata", a kapacitet je 50 djece u dobi od tri do šest godina i 20 mališana u jasličkoj skupini. Vrtić je, kao i općinska zgrada, građen prema principu pasivne kuće A+ energetskog razreda, što je velika prednost za takvu ustanovu. Imat će vlastitu struju, toplu vodu, grijanje, hlađenje i neće ispuštati ugljikov dioksid. Krnić vjeruje da će potreba za boravkom djece u vrtiću biti sve veća.

Svjestan je da ta predškolska ustanova ne može opstati bez sufinanciranja boravka mališana od strane Općine, jer roditelji ne mogu sami podmirivati ekonomsku cijenu vrtića, a o iznosu sufinanciranja odlučit će Općinsko vijeće.

>>>

I mještani Babine Grede mogu besplatno surfati. Instalirana je bežična mreža WiFi4EU kojom je građanima i posjetiteljima omogućen kvalitetan i besplatan pristup internetu na vanjskim javnim prostorima. Projekt WiFi4EU financira EU na temelju Sporazuma o dodjeli nepovratnih sredstava. Općini Babina Greda dodijeljeno je 15.000 eura za bežičnu mrežu WIFI4EU u središtima javnog života, koja omogućuju minimalnu brzinu od 30 Mbit/s. Realizacijom projekta osiguran je visokokvalitetan besplatan pristup internetu na čak deset unutarnjih i vanjskih pristupnih točaka, među kojima je i čitaonica u naselju Kladavac. Prijava je jednostavna, korisnici trebaju pronaći mrežu pod nazivom Wifi4EU_Babina_Greda, odabrati je i logirati se.

>>>

Završena je energetska obnova Doma Hrvatske seljačke čitaonice u Babinoj Gredi, sagrađene 1988. Cilj obnove bio je postići smanjenje potrošnje primarne energije za grijanje od 76,18 posto, produžiti vijek trajanja zgrade i osigurati bolje uvjete za boravak korisnicima. Projekt je obuhvaćao povećanje toplinske zaštite vanjskog zida, povećanje toplinske zaštite stropa prema negrijanom prostoru i zamjenu vanjske stolarije. Čitaonica je u cijelosti toplinski izolirana te je osim uštede toplinske energije osiguran i ugodniji boravak u tome objektu. Ukupno prihvatljivi troškovi iznose 487.330,43 kune, a udjel europskog sufinanciranja 312.762,97 kuna.

>>>

Među 16 kandidata odabranih na natječaju “Pametne ruralne zajednice” od 734 prijave iz 25 država članica EU-a je i Općina Babina Greda, što je za nju velik uspjeh. Odabrani kandidati će sljedećih mjeseci, uz pomoć stručnjaka i međusobnih studijskih posjeta, razviti “Strategiju pametnog sela” i započeti s implementacijom odabranih aktivnosti.

>>>

U Baselu u postoje dva hrvatska nogometna kluba, NK Posavina i NK Alkar. U Posavini igra Marijo Mrkonjić, a u Alkaru Željko Madžarević. Obojica su najbolji strijelci svojih klubova, a Madžarević je i najbolji strijelac lige. Obojica su iz Babine Grede, a i u Posavina i Alkar imaju dosta igrača iz tog popularnog slavonskog mjesta. Uz sve to su i rođaci koji se poštuju i cijene.


Razgovarao: Josip Mijić

Za početak razgovora, kojeg smo zamislil kao priču o njima, zamolili smo ih da nam ispričaju kako su išle njihove nogometne karijere do sadašnjih klubova Posavine i Alkara.

Mario Mrkonjić (Posavna) je ispričao svoj nogometni put koji je kao zanimljiv.

-Ja sam sa 12 godina počeo igrati nogomet i prošao sam sve juniorske selekcije u klubu koji se zove U.S.Olympia Basel. Igrao sam na svim pozicijama, pa i na poziciji vratara. Sa 17. godina sam prešao u SC Baudepartament Basel koji je tada igrao u 2. regionalnoj ligi. Tamo sam proveo jednu sezonu kao rezervni vratar, s time da sam skupio 10-tak nastupa. Nakon tog iskustva prešao sam u NK Alkar Basel gdje mi je otac (Željko Mrkonjić) bio trener.Ideja je bila da ja branim na vratima, a on vodi momčad. Ali na prvoj utakmici se dogodilo da je bilo premalo igrača tako da je tata ipak stao na vrata, a mene stavio na lijevo krilo. Za napomenuti je da je moj otac veliki nogometni zaljubljenik, desetljećima je aktivno branio i sada je trener NK Posavine.

Kako sam u toj prvoj utakmici zabio tri pogodka, trener (tata) je ipak odlučio da ja nastavim igrati a ne braniti. Te godine smo ušli u višu ligu, a potom nažalost vež sljedeće godine smo ispali iz 3. amaterske lige Basel. Nakon toga sam otišao dvije godine igrati za momčad AS Timau Basel (Regionalna liga). Tamo sam bio standardni igrač. No, nedostajalo mi je naše hrvatsko društvo i odlučio sam priključiti se momčadi Alkara. Onda sam s ocem prije četiri godine prešao u NK Posavinu. Trener Posavine je tada bio proslavljeni igrač Marko Topić. Njegova vizija budućnosti kluba me je jako zainteresirala i to je bio jezičak na vagi za prelazak u NK Posavinu.

-Moj nogometni put je krenuo od 6. godini kada sam počeo igrati u nogometnoj školi u Babinoj Gredi, u kojoj sam prošao sve uzraste. Sa 16. godina sam počeo igrati za seniore tog kluba. Sa 17. godina sam prešao u NK Graničar iz Županje koji se natječe u 3. HNL, a u kojem sam ostao godinu i pol dana. Nakon toga sam se vratio i igrao za NK Šokadija iz Babine Grede. Postali smo tada prvaci 1.Županijske lige i ušli u 4. HNL. U to vrijeme sam u prosjeku po sezoni postizao po 25 pogodaka. Kao 21-godišnjak sam 6 mjeseci igrao za NK Marsoniju iz Slavonskog Broda. Iz Marsonije sam stigao u Švicarsku. Zadnje tri godine sam u Alkaru i postigao sam više od 80 zgoditaka. Prošle godine sam bio najbolji strijelac lige sa postignutih 44. zgoditka.

FM: Iako ste rođaci i često se družite, a ipak ne igrate u istom klubu. Zašto?

Mrkonjić: Dobro pitanje…. Mislim da je stvar u tome tko se s kime više druži. Željkovi prijatelji su u Alkaru a moji su u Posavini. Barem dobrim dijelom je tako u oba slučaja. Samo jednom smo imali priliku igrati skupa i to u Babinoj Gredi na turniru “Ulica”. Tada smo se u igri jako dobro slagali i vjerujem da bi i danas bili strašan duo u bilo kojem od ova dva naša klubu. Tko zna, možda i zaigramo jednog dana zajedno.

Madžarević: Ne igramo zajedno zato što je Marijo igrao za Posavinu i prije nego što sam ja stigao u Alkar. Ali to nas ne spriječava da dolazimo gledati i navijati jedan za drugoga kada ne igramo u isto vrijeme.

FM: Obojica ste iz Babogredci u klubovima u kojima, kao i u samom Baselu, ima dosta ljudi iz Babine Grede.

Mrkonjić: Da, točno. U Posavini nas ima oko 6-7 aktivnih igrača iz Babine Grede, a svi smo nekad igrali i za Alkar.

Madžarević: Alkar je također pun igrača iz Babine Grede kao i Posavina. Svi se jako dobro poznajemo i svi imamo jako dobar odnos. A to je najbitnije.

FM: Kako je ova kriza utjecala na Posavinu, a kako Alkar?

Mrkonjić: Ova korona je više pogodila Alkar koji je bio na najboljem putu ulaska u 3. ligu, a gdje im je i mjesto. Kod jes je drugačije. Mi smo se bili osigurali na dobrom 4. mjestu na 5. bodova od prvog i 15. od zone ispadanja. Meni je osobno žao zbog završetka sezone jer sam u prvom dijelu sezone postigao 14. pogodaka. I mislim da bi se tako i nastavilo i do kraja. Ali što je tu je.

Madžarević: Ova pandemija nas je jako pogodila. Bili smo prvi na ljestvici sa 5. bodova prednosti. Išli bi u 3. ligu bez problema. Ali zbog korona krize, sezona je poništena i opet ove godine moramo iznova. Ali budući imamo odlične igrače i sposobnu upravu, mislim da su naša očekivanja o osvajanju prvog mjesta posve realna.


FM: Na kraju smo jedno pitanje postavili samo Mrkonjiću. A bilo je kako je igrati i trenirati u momčadi gdje mu je otac trener.

Iskreno nije lako…haha… Sjećam se vremena dok smo otac i ja bili u Alkaru. I jedan i drugi volimo pobjeđivati. A to nažalost nije uvijek moguće. Kad bismo izgubili, morao sam sedam dana slušati njegove kritike doma. Bio bi jako ljut ako nisam dobro igrao. Razumljivo mi je to jer on jako voli nogomet, voli pobjeđivati i jako je privržen klubu. Kako smo stariji, tako se situacija mijenja. On je postao mirniji, a ja malo nemirniji. Sada se puno više čuje mene nego oca. Šalu na stranu.

Meni je jako drago što mi je otac trener, ili trener otac. Oduvijek sam gledao što on radi, kako u nogometu tako u životu. Otac mi je trener, najbolji prijatelj, moj idol….

>>>

Čuvari slavonske kulturne baštine, iz srca Šokadije, Babine Grede, poznata Muška pjevačka skupina Babogreci, uz produkciju vrhunskog Rockoko orchestra i maestra Tihomira Ivanetića, stvorili su još jednu istinsku pjesmu iz slavonske duše te još bolji spot. Pjesma pod nazivom ‘‘Biseri Šokadije‘‘, autora Ilije Babića, stavila je Slavoniju u najljepše stihove kroz priču o jednom od njezinih simbola, konju. Spot je svoju premijeru imao u utorak na CMC televiziji.

Šokački štih
- Svi smo presretni da je izišla ova prekrasna pjesma, prije svega jedan visokobudžetni istinski slavonski spot koji nije rađen onako u dahu, nego nekoliko dana. Mnogo je tu bilo statista, pregrš prekrasnih konja, vrhunskih jahača, zaprega, svatovi… Tako smo u jednom spotu pokazali jednu moć i bogatstvo naše Slavonije. Pjesmu je napisao Ilija Babić, odličan autor koji je napisao i onu poznatu ‘‘Tri Šokca‘‘, a sve je odsvirao Rockoko orchestra predvođen Krunoslavom Dražićem, koji je i aranžirao pjesmu te Damirom Butkovićem, a postprodukciju napravila je Produkcija Nova Marija Šuline. Dakle, riječ je o respektabilnoj ekipi od koje se očekuje nešto dobro i zato sam siguran da će publika biti zadovoljna. Tema pjesme je vrijednost konja u životu čovjeka u prošlosti, jer je konj hranio obitelj, ljudi su se s konjem vjenčavali, radili s njim. Drugi dio pjesme predstavlja današnji život s konjem koji je samo ljubav prema toj plemenitoj životinji, i prikaz jednog simbola naše prelijepe Slavonije. Kada mi je Ilija Babić prvi put pokazao pjesmu odmah sam rekao to je to, jer u njoj ima nešto drugačije, ali je ostao onaj stari prepoznatljivi slavonski i šokački štih. Siguran sam da smo napravili jednu pjesmu i spot koji će ostati, i tko god ga u svijetu pogleda moći će se sjetiti svoga djetinjstva, svoje Hrvatske i Slavonije - kaže neumorni borac za tamburašku i slavonsku glazbu, vlasnik Rockoko studija Tihomir Ivanetić.

Sve o konjima
Kako reče Ivanetić, pjesmu tekstualno i glazbeno potpisuje Ilija Babić, vođa Muške pjevačke skupine Babogreci, koji uvijek o Slavoniji, pa tako i o ovoj pjesmi priča pune duše i srca.

- Moram prije svega reći da sam predsjednik Udruge za promicanje i očuvanje šokačke baštine ‘‘Šokadija‘‘ Babina Greda, koja ima zadatak čuvati sve ono što je vrijedno u ovom najvećem šokačkom selu, dakle i šokačku rič, običaje i ono prema čemu je Babina Greda bila posebno poznata, a to je da je prije pedesetak godina imala 350 stanova, odakle se stvaralo i širilo domaćinstvo, kupovalo dukate i druge važne stvari. Najvažnije je ipak da je Babogredac od pamtivijeka poznat po druženju i životu s konjima. Pa, eto, mi koji smo u djetinjstvu morali čuvati konje, hraniti i brinuti se o njima, u nama ta ljubav još uvijek živi, a i živjet će, jer je Babina Greda i danas puna uzgajivača konja i to poznatih lipicanaca. Upravo zato odlučio sam napisati ovu pjesmu da bih otvorio oči mladima što je konj značio ljudima nekada, on je zapravo oplemenjivao sve, a to sam želio spojiti u stihovima i melodiji. Do sada su oni koji su čuli pjesmu dali odlično mišljenje, spot je napravljen odlično, slikom prati svaku riječ i svaku poruku koju stihovi nose. Stvarajući spot obišao sam gotovo sve uzgajivače konja u Babinoj Gredi kako bi pokazali istinsku sliku današnjeg uzgoja konja. Na kraju smo u rotoru našeg sela zamolili jahače da se svi skupe i pokažu tu ljepotu za spot, a na kraju je završna slika ispala toliko lijepa da je postala naslovna, pa je ona i na našem plakatu. Što još reći, srce i duša su mi puni, također i mojim Babogrecima, a siguran sam i svima onima koji i danas s ljubavlju uzgajaju tog našeg ponosnog konja lipicanca. Želja mi je da svi zajedno pjevamo ovu pjesmu, družimo se i na kraju krajeva čuvamo sve ono što Šokadija danas pomalo gubi - zaključio je Ilija Babić.

>>>

Na sjednici Skupštine Vukovarsko-srijemske županije održanoj u četvrtak, vijećnici su, između ostalog, raspravljali o županijskom proračunu za 2020. godinu te o sufinanciranju gradnje školske sportske dvorane u Babinoj Gredi. Županijska skupština većinom glasova prihvatila je prijedlog odluke o sufinanciranju gradnje i opremanja sportske dvorane Osnovne škole ‘‘Mijat Stojanović" Babina Greda.

- Jama je zapunjena, a projektna dokumentacija za dvodijelnu dvoranu s proširenim borilištem gotova. Ukupan iznos potreban za gradnju i opremanja dvorane je 30 milijuna kuna, od čega bi sufinanciranje Vukovarsko-srijemske županije bilo 7 milijuna kuna za 2021. i 2022. godinu, odnosno po 3,5 milijuna kuna za svaku godinu. Prema tripartitnom sporazumu, koji bi trebalo potpisati s Općinom Babina Greda i Ministarstvom znanosti i obrazovanja, sufinanciranje Općine bilo bi 3 milijuna kuna, a ostatak iznosa osiguralo bi Ministarstvo - kazala je Jadranka Mustapić Karlić, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje VSŽ-a.

Obrazlažući prvi rebalans proračuna, pročelnica za financije Sandra Adžaga istaknula je kako je u proračunu sada milijardu i 70 milijuna kuna prihoda, milijardu i 104 milijuna kuna rashoda te višak prihoda u iznosu od 34 milijuna kuna.

>>>

U Babinoj Gredi organizirana je i provedena vježba općinskog sustava civilne zaštite (CZ) na temelju godišnjeg Plana vježbi sustava CZ-a u Vukovarsko-srijemskoj županiji za 2020. te odluke općinskog načelnika, u skladu s Procjenom rizika od velikih nesreća.

Nositelj vježbe bila je Općina, a suorganizatori Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a RH, Područni ured CZ-a Osijek – Služba civilne zaštite Vukovar te Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za srednju i donju Savu – Vodnogospodarska ispostava za mali sliv Biđ-Bosut. Cilj vježbe bila je provjera spremnosti i osposobljenosti postrojbe civilne zaštite opće namjene Babine Grede i lokalnog DVD-a u obrani od poplava - organiziranje dostave napunjenih vreća do prijelazne rampe, postavljanje folije, izgradnja zečjeg nasipa u svrhu zatvaranja prijelazne rampe, izgradnja protutlačnih zdenaca na simuliranim točkama izbijanja podzemnih voda, izgradnja češljeva u svrhu ojačavanja i stabilizacije nožica nasipa kod pojave klizišta. U vježbi su sudjelovali Općina Babina Greda (načelnik i stožer CZ-a), općinska postrojba CZ-a opće namjene, vatrogasci, Služba CZ-a Vukovar, Postaja granične policije Županja i Hrvatske vode. Vježba je provedena na savskom nasipu kod "čuvarnice" te na prijelazno-silaznoj rampi, sukladno s epidemiološkim mjerama.

Hrvatska vojska postavila je šator sa stolovima i klupama, gdje je napravljaena analiza provedene vježbe, a sudionicima je poslužen i vojnički grah.

>>>

Načelnik Babine Grede Josip Krnić potpisao je s tvrtkom Aksion iz Vinkovaca ugovor o izgradnju i opremanju reciklažnog dvorišta. Radovi su vrijedni 2.517.421,45 kuna, a ukupna vrijednost projekta “Izgradnja reciklažnog dvorišta u cilju smanjenja divljih odlagališta i količine miješanog otpada u Općini Babina Greda” je 3.748.402,33 kune jer su njime predviđene i druge aktivnosti. Rok izvođenja radova je šest mjeseci od uvođenja izvođača u posao. Potpisanim ugovorom o dodjeli nepovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz EU fondova Babinoj Gredi dodijeljeno je 3.141.629,86 kuna.

>>>

Produkcijski tim tvrtke Blue planet, u kojemu je i njemački glumac Oliver Hoehner, tjedan dana boravi na istoku Hrvatske gdje snima promotivni film "Moja Slavonija, Baranja i zapadni Srijem".Riječ je o projektu nastalom u suradnji s Osječko-baranjskom županijom, 11 turističkih zajednica s ovog područja, JUPP-om Kopački rit, Bizovačkim toplicama… Dio ekipe je i Krunoslav Weinpert, odnosno Pointers Trevel, domaća tvrtka koja ima najviše videomaterijala o turističkim destinacijama u Hrvatskoj, koja je prije pet godina pokrenula digitalizaciju hrvatskog turizma.



Tridesetak emitiranja
- Siguran sam da je cijela priča važna za turističku ponudu Baranje, Slavonije i zapadnog Srijema. Prema mojim informacijama, ovo je među rijetkim predstavljanjima destinacije na ovakav način, bar što se njemačkog tržišta tiče - tvrdi Weinpert.

A da će turističke potencijale istoka Hrvatske vidjeti višemilijunsko tržište ne samo u Njemačkoj već i diljem Europe, odnosno svijeta, svjedoči činjenica kako će prilog biti emitiran na šest njemačkih TV postaja, kojima treba dodati još Amazon i Samsung TV. Najavljeno je 30-ak emitiranja priloga koji će trajati 22 minute. Nakon svega što je njemačka ekipa vidjela u Baranji i Slavoniji, prilozi će možda biti i duži.

- Tvrtka Blue planet promocijom turističkih destinacija bavi se već više od 20 godina. Snimili su na tisuće minuta priloga koji su emitirani u više od 70 zemalja. Izradili su 24 reportaže o Australiji, boravili su od Antarktike preko Kanade, Japana, Kine pa sve do Južne Koreje, što posve dovoljno govori o tome koliko su važni za njemačko tržište - priča Weinpert, naglašavajući kako ih se istok Hrvatske posebno dojmio, što su nam potvrdili i članovi ekipe. Što se njemačkog tržišta tiče, važno je istaknuti kako Nijemci čine približno šest posto od ukupnog broja gostiju u dvije slavonsko-baranjske županije.


Ivana Jurić, direktorica TZ Osječko-baranjske županije, ističe kako su Nijemci prošle godine ostvarili više od 13.200 noćenja, što je 6,3 posto više nego 2018. godine. Prema broju noćenja, Nijemci su odmah iza domaćih turista, a ispred onih koji dolaze iz BiH, Srbije, Slovenije, Mađarske…

Tijekom proteklih tjedan dana ekipa iz Blue planeta snimila je velik dio turističke ponude Osijeka, Kopačkog rita, Bilja, Babine Grede i Cerne. Za Osijek i okolicu rekli su kako postoji golemi turistički potencijal kojeg nismo ni svjesni.

Uočili potencijal
U Kopačkom ritu su uživali vozeći se čamcima, posjetili su smještajne kapacitete općine Bilje, a u Babinoj Gredi i Cerni im je svoj način života prezentiralo 50-ak Šokaca i Šokica. Posebna pažnja pridaje se autohtonoj gastronomiji, pa su u Baranji uživali u suhomesnatim proizvodima, baranjsko-mađaraskom gulašu s ‘‘čipetkama‘‘ i ribljem paprikašu koji su pokušali sami skuhati, uz nadzor domaćih stručnjaka. Posjetili su OPG Tri mudraca, čiji ih je vlasnik Richard Apell terencem provozao Banskom kosom, vidjeli su seosko gospodarstvo Denisa Sklepića, uživali u novootvorenom objektu (podrum i smještajni kapaciteti) Jasmine Vučemilović-Šimunović u Zmajevcu, popili rakijicu u OPG-u Mravlinčić Oskar na popovačkom brdu, okrijepili se ‘papicom‘ i vrhunskim vinima u obiteljskom podrumu Kolar u Suzi, Dunav upoznali u organizaciji dvojca Takač - Ginder…

>>>