Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala strateški je projekt Općine Babina Greda i Vukovarsko-srijemske županije i smjernica razvoja toga kraja. Uvršten je i u Projekt "Slavonija" koji bi trebao pridonijeti razvoju pet slavonskih županija i oživiti istok Hrvatske.

Iako se o geotermalnom izvoru u Babinoj Gredi govori već godinama, pa se i mještani već znaju našaliti na vlastiti račun i reći “o‘ladit će nam se voda dok pokrenemo geotermalni izvor”, priča ide u dobrom smjeru i konačno su uklonjene zakonodavne barijere. Usvajanjem nekoliko bitnih zakona stekao se okvir na temelju kojega će "Geotermalni izvori" d.o.o. sa sjedištem u Babinoj Gredi zatražiti pravo na istražni prostor za početak bušenja na području izvorišta geotermalne vode u tome selu. Tvrtku su 2013. zajednički osnovale Općina i Županija radi razvoja geotermalnog potencijala. Izvor je otkrila INA u potrazi za naftom sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća. Provedena istraživanja ukazala su na mogućnost postojanja značajnih količina geotermalne vode, no taj je potencijal dugo vremena bio zapostavljen.

Studija konkretan dokaz
"Geotermalni izvori" poduzeli su niz aktivnosti u smislu prikupljanja postojeće dokumentacije vezane uz bušotinu kako bi se utvrdilo stvarno stanje i što sve nedostaje za početak realizacije projekta. U suradnji s Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom u Zagrebu i stručnjacima iz INA-e, utvrđeno je da postojeći podaci čine dobru osnovu, ali da nisu dostatni za početak eksploatacije te je nužno provođenje dodatnih istraživanja.

- U sljedećih tjedan ili dva podnijet ćemo zahtjev Ministarstvu zaštite okoliša i energetike za raspisivanjem natječaja za istražni prostor. Kada prikupi sva potrebna mišljenja od ostalih resornih tijela, Ministarstvo će ga raspisati – pojašnjava mr. sc. Saša Dević, direktor "Geotermalnih izvora".

Izrađena je i studija koja obuhvaća sve do sada raspoložive podatke INA-e i Ministarstva gospodarstva i bit će sastavni dio spomenutoga zahtjeva.

- Studija nam je konkretan dokaz postojanja geotermalnog potencijala na ovom prostoru. Prvi pokazatelj su bila prije više od 30 godina obavljena istraživanja INA-e, koja su donekle bila dokumentirana. Ova je studija sada sve to puno preciznije obradila, interpretirala i pokazala postojanje potencijala – ističe Dević.

Napravljena je kako bi se minimizirao rizik kod bušenja jer trošak je ogroman, riječ je o desetcima milijuna kuna.

Moguće razne namjene
- Kada se ide bušiti na dva, tri ili četiri kilometra, nikada ne možete znati što dolje ima dok ne probušite, ali prema svim dostupnim podatcima za sada to su temperature i količine koje omogućavaju upotrebu vode za razne namjene, od proizvodnje električne energije pa naniže. S hlađenjem vode mijenja se i vrsta upotrebe. Kada su to temperature od 170 do 80 stupnjeva, voda se koristi u elektrani, od 80 stupnjeva naniže može ići za bilo kakve procesne industrije, za sušare, grijanje staklenika... – pojašnjava.

Dević očekuje da će sve procedure biti završene do jeseni. Ako tvrtka prođe na natječaju, na koji se mogu javiti i drugi zainteresirani prijavitelji, i dobije pravo na istražni prostor, kreće se u izradu daljnje dokumentacije. Istraživanja se trebaju provesti u zakonskom roku od pet godina. Za taj se zahtjevan posao treba osigurati i specijalizirana oprema jer za bušenja na nekoliko kilometara dubine ne postoje gotove cijevi. One se moraju naručiti izravno od proizvođača. Cilj je da se paralelno s bušenjem i ispitivanjem odmah radi i gospodarsko iskorištavanje geotermalne vode. Ako se pokaže da ima velikog potencijala za proizvodnju električne energije, odmah će se graditi i geotermalna elektrana. Ako nema dovoljno topline za energanu, bit će, primjerice, za grijanje staklenika pa će se odmah krenuti u njihovu izgradnju jer važno je da se voda čim krene van odmah pusti u nekakvu fazu eksploatacije. Što se tiče osiguranja sredstava za financiranje bušenja, uz nacionalna, postoji i mogućnost povlačenja dijela europskih

>>>

U Babinoj Gredi održana je tradicionalna Posavska večera, pokrenuta na inicijativu mještana koji svoje korijene vuku iz bosanske Posavine, a uz potporu načelnika Općine Josipa Krnića i zamjenika župana Vukovarsko-srijemske županije Josipa Dabre.

U svome pozdravnom govoru, zamjenik župana Dabro poželio je dobrodošlicu gostima te ih pozvao da se u Vukovarsko-srijemskoj županiji osjećaju ugodno i dobrodošlo, "kao svoji na svome". "Na dvije obale rijeke Save zajednički život stoljećima povezuje naše dvije zemlje i narod u njima, i stoga je potrebno da se držimo zajedno", kazao je Dabro te dodao: "Ovakve večere i zabave idealna su prilika da pjesmom i plesom srušimo granice i premostimo daljine, osnažimo suradnju, potvrdimo zajedništvo te i na ovaj način damo svoj doprinos povezivanju hrvatskog naroda, raseljenog bilo gdje po svijetu. U ovom ubrzanom vremenu pokazali ste kako je moguće odvojiti vrijeme i posvetiti ga važnim stvarima i dragim ljudima, u konačnici posvetiti ga jedni drugima."

Kao svijetli primjer onih koji i danas njeguju i čuvaju veze iseljene i matične zemlje istaknuti su franjevci, među kojima se osobito ističe plehanski gvardijan fra Anto Tomas, koji je došao s KUD-om ‘‘Napredak‘‘ iz Odžaka. Uz goste i domaćine, zaljubljenike u narodni ples i pjesmu, na Posavskoj večeri okupili su se brojni sudionici, a tradicija se iduće godine zasigurno nastavlja.

>>>

Općina Babina Greda raspisala je natječaj za izbor i imenovanje direktora Ureda Turističke zajednice Babine Grede, koja je osnovana već ranije, ali nikada nije zaživjela, i tek su se sada stekli zakonski uvjeti za početak rada. Potreba za Turističkom zajednicom na tom je području velika. Puno je događanja, nadaleko poznatih manifestacija tradicijske kulture, od Konja bijelaca, Dana kulina i sira, Bećarfesta do Stanarskih susreta, te projekata i planova vezanih uz turizam, kojemu se pridaje sve veće značenje. Načelnik Josip Krnić ističe da općini trebaju mladi ljudi s vizijom, koji će predano raditi na razvoju i promociji Babine Brede i otvarati je prema posjetiteljima. Jedna od zadaća TZ-a bit će i stavljanje u funkciju Interpretacijskog centra konjogojstva i osmišljavanje zanimljivih sadržaja. Babina Greda je oduvijek bila poznata po uzgoju konja lipicanske pasmine, a tradiciju i ljubav prema tim plemenitim životinjama Općina je odlučila dići na višu razinu i pretvoriti je u prepoznatljiv turistički proizvod.

Podržalo ih je i Ministarstvo turizma s 300.000 kuna iz sredstava za razvoj centara za posjetitelje, a uloženo je i pola milijuna kuna vlastitih sredstava. Babogredci su odlučili oživiti neiskorišteni kapital u selu i ljudima približiti bogati dio kulturne i turističke ponude svoga kraja. Posjetiteljima žele prezentirati bogatu tradiciju i život Babine Grede, približiti im konjogojstvo, razmišlja se i o osnivanju ekoturističke ulice u Kladavcu, koja će posjetiteljima pružati mogućnost aktivnog odmora u prirodi i korištenje postojećih resursa. U planu je i osnivanje muzeja, tu je i bogata gastroponuda, prije svega starinskih jela, a sve su to aduti za privlačenje turista. Krnić napominje da se mora poraditi na otvaranju privatnih smještajnih kapaciteta, kojih u Babinoj Gredi trenutačno nema, što je veliki problem. Općina će snažno poticati ljude da se otvore, da se naslone na velike industrije koje će se kumulirati na tome području. U sklopu Programa razvoja gospodarstva, poticat će i OPG-ove da urede sobe za prihvat gostiju, koje moraju biti registrirane, s iznosom do 30 tisuća kuna po smještajnoj jedinici.

Određeni broj ležajeva bit će osiguran i u sklopu uređenja Mihićevih dvora u centru Babine Grede. Riječ je o privatnom projektu rekonstrukcije starog skladišta za mlin, gdje će investitor urediti devet soba, kušaonicu sira, vina, rakija, restoran, dvoranu i druge sadržaje.

- Već je ranije postojala inicijativa, a to bi se s vremenom moglo i dogoditi, da naša Turistička zajednica preraste u područnu turističku zajednicu za Gundince, Sikirevce, Babinu Gredu i Slavonski Šamac i eventualno Štitar, ako budu zainteresirani. Zajedničkim nastupom i umrežavanjem na tome bi se području mogla razviti jedna dobra i prepoznatljiva turistička priča, a i povijesno smo, još od vremena Babogredske kumpanije, međusobno vezani - zaključuje Krnić.

>>>

Na odmorištu autoceste A3 kod Babine Grede, u utorak oko 12 sati, 69-godišnjak iz Babine Grede pronašao je u kanti za otpad sedam pištolja marke "Sig Sauer". Pištolji su se nalazili u plastičnoj vreći. "Na mjestu pronalaska policijski službenici obavili su očevid. Pištolji su izuzeti, a nakon kriminalističkog istraživanja bit će dostavljeni na vještačenje u Centar za forenzička istraživanja, ispitivanja i vještačenja Ivan Vučetić", doznajemo od Domagoja Džigumovića, glasnogovornika Policijske uprave vukovarsko-srijemske.

Tek nakon detaljne istrage bit će poznato jesu li pištolji ostavljeni nekome da ih "pokupi" u vezi kakvog kaznenog djela, ili se radilo o neodgovornom odbacivanju oružja. Naime, istoga je dana na području Požege građanin koji je želio ostati anoniman, predao policiji automatsku pušku, šest spremnika za istu, sedam ručnih bombi i 1352 komada streljiva. Istoga dana, također na području Požege, 50-godišnjak je predao jednu ručnu bombu, a 54-godišnjak 150 komada streljiva i jedan spremnik za automatsku pušku. Sve navedeno je izuzeto i pohranjeno u prostorije policije do uništenja.

>>>

Na Đurđevo, 23. travnja, na svečanosti u povodu obilježavanja Dana Općine, u Babinoj Gredi će biti otvorena novosagrađena zgrada općinske uprave. Gradnja je bila nužna kako bi se osigurao potreban prostor i primjereni uvjeti za rad zaposlenika i funkcioniranje općinskih tijela.
Postojeća zgrada je pod zaštitom, sagrađena je davne 1780. godine. Bit će pretvorena u virtualni muzej s popratnim sadržajima i konačno dobiti svrhu koja joj i pripada. Općinska vlast je 2015. na lokaciji bivše mljekare u središtu sela krenula u gradnju nove zgrade. Odlučili su se za takozvanu pasivnu kuću koja troši vrlo malo energije jer se pri projektiranju i gradnji uklanjaju toplinski gubici i maksimizira slobodno dobivanje energije.


Vrijednost investicije je 4.000.000 kuna, od čega je 100.000 kuna osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja, a 250.000 kuna Fond za energetsku učinkovitost. Sav preostali iznos financirala je Općina iz vlastitih sredstava i zbog toga je, napominje načelnik Josip Krnić, gradnja trajala četiri godine.


Zgrada se prostire na približno 300 četvornih metara. Konstrukcijski dijelovi stropa i vanjskih zidova niske su toplinske provodljivosti, što daje optimalne mjere toplinske zaštite, a stolarija je s prekinutim toplinskim mostom i ugrađenim izo-staklima, čime se postiže znatno manji utrošak energije za pokrivanje energetskih potreba objekta u odnosu na standardnu gradnju. Nova zgrada Općine je A+ energetskog razreda, ima fotonaponske panele na zelenom krovištu, dizalice topline, izolaciju, najmanji utrošak grijanja, proizvodit će električnu energiju, a višak će isporučivati u energetski sustav. Kroz određeni broj godina, ističe Krnić, ona bi sama sebe trebala isplatiti.


- Imamo vlastitu struju, toplu vodu, hlađenje, smanjit ćemo troškove koje smo imali za grijanje i električnu energiju i, što je vrlo važno, više nećemo ispuštati CO2. Osigurali smo si velike uštede. Do sada smo u prosjeku imali 5.000 kuna troškova za plin i struju mjesečno. Zbog načina gradnje zgrada je faktički hermetički zatvorena. Nije zidana malterom nego lijepljenim blokom brušenim, a tu je i stiropor od 17 centimetara, obloga, kvalitetna izolacija i aluminijska stolarija, ima visoku uštedu energije i ne dozvoljava izlazak topline ili hladnog zraka van - pojašnjava Krnić. Uvjeren je da je to jedna od najmodernijih općinskih zgrada u Hrvatskoj.
A lokalni čelnici Babine Grede odlučili su napraviti i veliki iskorak vezano uz transparentnost i rad Općine u potpunosti otvoriti prema javnosti i poreznim obveznicima, što im je, smatra načelnik, i dužnost. U vijećnici nove zgrade ugrađene su kamere, stvaraju se svi preduvjeti za live stream koji će mještanima u skorije vrijeme omogućiti praćenje sjednica Općinskoga vijeća uživo.

I Dječji vrtić će biti pasivna kuća
Na istom principu pasivne kuće projektiran je i Dječji vrtić u Babinoj Gredi, koji će se prostirati na 700 četvornih metara, a energetske uštede velika su prednost za takvu ustanovu. Za Dan općine bit će predstavljen i završetak projekta energetske obnove Hrvatske seljačke čitaonice "Jelas", koja ove godine slavi 100 godina postojanja. Projekt je realiziran uz pomoć nepovratnih sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Općina je vlastitim novcem osigurala i unutarnje uređenje čitaonice.

>>>

Poduzetnik Pavo Barić iz Babine Grede odlučio je oživiti mini mljekaru Družba u rodnome selu i nakon privremenog prekida vratiti se proizvodnji polutvrdih i tvrdih sireva prema provjerenoj tradicionalnoj recepturi toga kraja, kojima će opskrbljivati ne samo domaće nego i tržište Austrije, Njemačke, Švicarske...
Među deset u utorak potpisanih ugovora za financiranje projekata gradnje, opremanja ili obnove mini mljekara koji su financirani iz Programa ruralnog razvoja nalazi se i Družba d.o.o., jedina iz Slavonije, koja je dobila i najveću potporu u iznosu od 7.412.500 kuna za opremanje objekta u svrhu funkcije prerade mlijeka. Deset ugovora ukupne je vrijednosti ulaganja 49,3 milijuna kuna, a nespovratna potpora iznosi 18,7 milijuna kuna osiguranih kroz operaciju 4.2.1. Objekti malog kapaciteta za preradu mlijeka. Potpora po projektu je od 15.000 do 1.000.000 eura, a intenzitet potpore 50 posto od ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

Poslovni partner
- Našao sam poslovne partnere iz Hrvatske, zajednički idemo u taj projekt, što mi je ipak neka vrsta sigurnosti i jamstvo za opstanak proizvodnje. Ukupna vrijednost ulaganja je 42 milijuna kuna koje ćemo, uz dobivenu potporu, osigurati dijelom iz vlastitih i dijelom iz kreditnih sredstava – pojašnjava Barić. Bit će obavljena kompletna rekonstrukcija objekta i prilagodba najvišim standardima EU-a te instalirana najsuvremenija oprema. Osim u Babinoj Gredi, mini mljekara Družba imat će pogon i u Voloderu, u Sisačko-moslavačkoj županiji.


Dnevno će prerađivati minimalno 20.000 litara mlijeka i pretežno će se raditi tvrdi i polutvrdi sirevi, a u manjem dijelu i fermentirani proizvodi, i to u Voloderu. Originalni sirevi, kao što su Kladavčanka, Slavonac, Pini, Baća, Bakin slani i dimljeni sir, postali su prepoznatljiv brend na policama trgovačkih lanaca diljem Hrvatske zbog svoje vrhunske kvalitete, okusa i mirisa na izvorno domaće, bez konzervansa i kemijskih dodataka. Godinama su se proizvodili u babogredskoj mini mljekari, prije negoli je vlasnik odlučio uzeti predah i vidjeti što i kako dalje - potpuno ugasiti tvrtku ili ići u dodatna ulaganja, što je na kraju ipak prevagnulo, pa će do kupaca ti sirevi uskoro ponovno odlaziti iz Babine Grede.
Interes kupaca

Iako tamošnji pogon već neko vrijeme nije funkciji, sirevi Družbe su i dalje prisutni na tržištu, u dalmatinskim trgovačkim centrima diljem jadranske obale. Barić je, naime, recepturu privremeno ustupio mljekari u Trilju koja ih je nastavila proizvoditi pod njihovim imenom. A sada proizvodnja sira vraća kući.


Kada je riječ o sirovinskom području, Barić pojašnjava da će mlijeko nabavljati pretežno u Hrvatskoj. Planiraju ulagati u stočarstvo, odnosno razvoj kooperantske proizvodnje. Poticat će ljude na bavljenje mljekarstvom uz redovito plaćanje i stimulativne otkupne cijene, kako bi proizvođači u tome poslu pronašli svoj interes.

A mjesečno će im trebati od 600.000 do milijun litara mlijeka. Ilustracije radi, za kilogram sira potrebno je 10 litara mlijeka.

- Prije smo u pogonu u Babinoj Gredi godišnje radili oko 400 tona sira, a sada ćemo vidjeti, količine će ovisiti o iskazanim potrebama - ističe i dodaje da je interes velik.
- Kontakti s kupcima već su uspostavljeni i dogovaramo suradnju. Ljudi su prepoznali kvalitetu naših proizvoda i stalno stižu upiti. Ljudi su već počeli razlikovati domaće od klasičnih sireva i sada je situacija puno bolja negoli je bila prije nekoliko godina. Optimist sam i ne mislim da se trebamo bojati ni za proizvodnju ni za plasman sireva na tržište jer to neće biti problem - zaključuje Pavo Barić.

>>>

Marko Mihaljević, 27-godišnji magistar primarnog obrazovanja, prije sedam mjeseci je iz Babine Grede došao u Frankfurt i zaposlio se na građevini. Jedan je od mladih ljudi koji nisu uspjeli pronaći posao u domovini, pa su u nadi za boljom budućnosti došli u Njemačku, piše Fenix Magazin.

No, da ni u Njemačkoj ne teče med i mlijeko uvjerio se i sam. Kaže, mislio je da će biti lakše kako vrijeme bude išlo, ali sve mu je teže.

Snimio je i video sa svog radnog mjesta i poručio mladim Hrvatima neka ne dolaze ako nisu sigurni, jer je i sam mislio da će biti drugačije.

“Provodim dane radeći ovaj posao. Ne podcjenjujem nikoga i nikakav posao, jer nikada u životu nisam nikoga podcijenio, ali radim posao za koji mi ni ne treba osnovna škola. Magistar zvuči lijepo, ali moram ovdje crnčiti od jutra do mraka za golu egzistenciju jer mi to nije dozvoljeno u Hrvatskoj. Zašto mi nije dozvoljeno? Zato što nisam u niti jednoj političkoj stranci”, smatra Marko.

Kaže, kako ga ljuti što kao magistar mora raditi na građevini, ali trenutačno nema izbora.

Što je još rekao poslušajte na njegovom video snimku…

>>>

U subotu, 27. travnja 2019. godine u Župi svetoga Lovre u Babinoj Gredi pod svetom misom u 11 sati je svoje vječne zavjete položila sestra Vesna Stojanović, članica Milosrdnih sestara svetoga Križa, koja je u samostan otišla prije 9 godina. U tome razdoblju je položila svoje prve zavjete koje je obnavljala do polaganja svojih doživotnih zavjeta.

Svečanim euharistijskim slavljem predsjedao je nadbiskup Đakovačko-osječke nadbiskupije, mons. Đuro Hranić u koncelebraciji sa brojnim drugim svećenicima, među kojima je bio domaći župnik Ivo Tunjić, vlč. Ivan Lovrić, upravitelj župa Šumeće i Kaniža te vlč. Marko Peulić, župnik Župe svetog Nikole Tavelića iz Županje u kojoj je s. Vesna tijekom pohađanja studija boravila i djelovala.

Svečano euharistijsko slavlje je započelo svečanim ulaskom ministranata, svećenika, nadbiskupa, zavjetnice sestre Vesne s njezinim roditeljima te poglavaricom i provincijalnim vodstvom sestara svetoga Križa. Na samom početku domaći župnik pozdravio je nadbiskupa i sve okupljene.

U svojoj homiliji nadbiskup je podsjetio kako se nalazimo u Vazmenoj osmini te kako i dalje trebamo promišljati nad uskrslim Gospodinom. Obraćajući se sestri Vesni naglasio je kako je ona samim odlaskom u samostan te polaganjem svojih vječnih zavjeta zapravo odabrala Gospodina te se odrekla i oslobodila svih navezanosti na ovaj svijet, pa tako i same sebe. Također je istaknuo kako ona kao časna sestra treba biti „toranj koji će voditi k Gospodinu“. Istaknuo je kako je sestra Vesna odabrala upravo zavjet poslušnosti što znači kako je odabrala cijeloga svojega života služiti prvenstveno Gospodinu, a onda i zajednici Milosrdnih sestara svetoga Križa i ostalim vjernicima u okolini u kojoj bude djelovala.

U daljnjem tijeku euharistijskoga slavlja s. Vesna zapalila je svoju svijeću na uskrsnoj svijeći te ju položila na oltar. Nakon toga je pred nadbiskupom, ostalim svećenicima i svom zajednicom izrekla svoje vječne zavjete. Uslijedio je prinos darova poglavarice provincije Milosrdnih sestara svetoga Križa u Đakovu, s. Valerije Široki te slavljenice s. Vesne i njezinih roditelja. Prije završnoga blagoslova poglavarica s. Valerija u svom je govoru poručila s. Vesni kako u današnjemu svijetu nije lako donositi odluke, pogotovo neke koje su ovako važne, stoga sve veseli odluka sestre Vesne koja je ustrajala u svojemu i Božjemu naumu te danas položila svoje vječne zavjete.

Zatim se okupljenima obratila i slavljenica, s. Vesna. Zahvalila je prvenstveno Bogu na današnjemu danu te na svojoj odluci, a potom i svima koji su proidonijeli organizaciji trodnevnice i ovoga svečanoga euharistijskoga slavlja te onima koji su na bilo koji način sudjelovali. Rekla je kako je njezina nit vodilja jedan stih koji glasi: „Bez Ljubavi ništa sam.“, ali je naglasila da se to odnosi na ljubav pisanu velikim slovom, što bi u prijevodu značilo „Bez Boga ja ništa sam.“ Posebne zahvale uputila je nadbiskupu Đuri, župniku Ivanu Tunjiću, svim svećenicima koji su predvodili euharistijska slavlja trodnevnice, zborovima koji su animirali svete mise, a to su: zbor Milosrdnih sestara svetoga Križa, župni zbor iz Bošnjaka, zbor mladih „Aeternum“, čiji je član i sestra Vesna te odraslom župnom zboru Župe svetoga Lovre. Također je istaknula udruge iz Babine Grede: Udruga za poticanje i očuvanje šokačke baštine Šokadija iz Babine Grede, Udruga žena Babina Greda, Čitaoničko društvo Berava, Čitaoničko društvo iz čitaonice Savska, Općinu Babina Greda te općinskoga načelnika koji su prepoznali važnost ovoga događaja te na taj način pridonijeli realizaciji ovoga događaja bilo materijalno ili na neki drugi način. U konačnici se zahvalilia svojoj bližoj i daljnjoj rodbini, prijateljima, poznanicima te svim vjernicima koji su bili uz nju te ju pratili na njezinom putu njezinoga duhovnoga poziva.

Svečano euharistijsko slavlje pod kojim je sestra Vesna položila svoje doživotne zavjete animirali su Zbor mladih „Aeternum“ iz župe svetog Nikole Tavelića iz Županje i odrasli župni zbor

>>>

Općina Babina Greda u okviru svojih mogućnosti nastoji pomoći obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na svome području. Jedna od mjera je i poticanje poboljšanja vidljivosti i promocije kvalitetnih domaćih proizvoda lokalnih OPG-ova kako bi došli do kupaca, a u konačnici postigli i veću cijenu za ono što su proizveli na svojim imanjima. S obzirom na to da je selo smješteno uz vrlo prometnu autocestu A3 Bregana - Bajakovo, kojom u sezoni godišnjih odmora prođu milijuni putnika, tu su i mogućnosti prodaje poljoprivrednih i drugih proizvoda i prerađevina uz autocestu, a koje lokalni proizvođači do sada nisu koristili. Općina je odlučila potaknuti formiranje prodajnoga punkta na odmorištu kod benzinske postaje Babina Greda, besplatno ustupiti tri općinska štanda i sa zainteresiranim vlasnicima OPG-ova potpisati ugovor o korištenju.


Na jednome štandu mogu izlagati po dva korisnika, a bili bi postavljeni u razdoblju od 1. lipnja do 1. rujna. Ondje se na putu prema svojim odredištima zaustavljaju brojni putnici i za domaće bi se proizvode, koje proizvođači iznesu za prodaju, smatra načelnik Josip Krnić, zasigurno mogla postići i bolja cijena. Iz Općine su uputili javni poziv zainteresiranim OPG-ovima, no čini se da ipak nisu prepoznali priliku za zaradu jer se, kako doznajemo, još nitko nije javio, iako ih je, prema Krnićevoj računici, u selu zasigurno više od stotinu. No, poziv je, napominje, i dalje otvoren.


Općina namjerava s Turističkom zajednicom poraditi i na otvaranju privatnih smještajnih kapaciteta, kojih u Babinoj Gredi trenutačno nema. Nastojat će u sklopu Programa razvoja gospodarstva osigurati nepovratna sredstva OPG-ovima koji žele proširiti djelatnost i urediti prenoćišta. Općina bi davala od 20 do 25 tisuća kuna po smještajnoj jedinici za uređenje soba u OPG-ovima.


- Nalazimo se na koridoru autoceste A3 koja ide od Muenchena do Istanbula i imamo potencijal da putnike privučemo bar na jedan dan u Babinu Gredu - zaključuje.
Općina će snažno poticati ljude da se otvore, da se naslone na velike industrije koje će se kumulirati na tome području.

>>>

Počinje dugoočekivana gradnja dječjeg vrtića u Babinoj Gredi, na potrebu čega mještani već godinama upozoravaju. Konačno su se stekli svi preduvjeti, osigurana su financijska sredstva i radovi mogu početi. Načelnik Josip Krnić prekjučer je s izvođačem potpisao ugovor o gradnji i opremanju dječjeg vrtića.

Nakon provedbe postupka javne nabave za najpovoljnijeg ponuditelja izabrana je tvrtka Watmont d.o.o. iz Vinkovaca. Ukupna vrijednost investicije je 8,8 milijuna kuna. Iz EU poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj Babinoj je Gredi odobreno 7.440.000 kuna, a preostali iznos osigurat će Općina iz vlastitih sredstava. Rok za završetak gradnje i opremanja objekta je 13 mjeseci. Babogredski mališani će početkom ljeta sljedeće godine konačno moći pohađati vrtić u svome selu i poput vršnjaka u gradovima i drugim brojnim općinama imati primjerene uvjete za rast, razvoj i dopunjavanje obiteljskog odgoja.

Kapacitet vrtića, koji će se nalaziti u Ulici braće Radića, 300-tinjak metara od centra sela, a prostirat će se na 700 četvornih metara, bit će 50 djece u dobi od tri do šest godina i 20 mališana u jasličkoj skupini. Posebna pozornost će se pokloniti uređenju vanjskog prostora, bit će sagrađeno parkiralište i sve će biti prilagođeno potrebama djece i njihovih roditelja. Vrtić će, objašnjava načelnik Krnić, kao i nova općinska zgrada, biti građen prema principu pasivne kuće A+ energetskog razreda, što je bitno, jer energetske uštede su, napominje, velika prednost za takvu ustanovu. Vrtić će imati vlastitu struju, toplu vodu, grijanje, hlađenje i neće ispuštati ugljični dioksid.

Prije dvije godine Općina je na svojoj internetskoj stranici provela anketiranje roditelja djece predškolske dobi i odaziv je bio stopostotan. Od 60 ispitanika njih se 58 izjasnilo kako želi da im djeca pohađaju vrtić. Načelnik Josip Krnić vjeruje da će potreba za boravkom djece u vrtiću biti sve veća. Dobar dio žena u bliskoj će budućnosti u Babinoj Gredi dobiti posao, pa će sve veći problem biti i čuvanje djece dok mame rade. Otvaraju se nova radna mjesta u gospodarskoj zoni, na doradi gotovih proizvoda grupe Florijan, a do kraja mjeseca trebala bi početi i gradnja tvornice za proizvodnju dijelova za autoindustriju. Vrijednost investicije je 5,5 milijuna eura. U Babinu Gredu bi trebala donijeti nove tehnologije i zaposliti sto osoba, od čega polovinu žena. Općina će, objašnjava Krnić, biti osnivač dječjeg vrtića, koji će zapošljavati desetak osoba.

Svjestan je da ta predškolska ustanova ne može opstati bez sufinanciranja boravka mališana sa strane Općine, jer roditelji jednostavno ne mogu sami podmirivati ekonomsku cijenu vrtića, koja iznosi 1400 kuna. O iznosu sufinanciranja odlučit će Općinsko vijeće Babine Grede, a najvjerojatnije će biti 50 posto.

>>>