1984. godine sam se preselila u Basel. Moj otac je bio sezonac u Švicarskoj i kad je dobio prave papire, odveo je nas troje djece i majku u Švicarsku. Mogli smo birati hoćemo li ići dalje u školu ili ćemo ići kod oca. Normalno da smo htjeli biti svi zajedno kao obitelj, a ne da mi ostanemo u Hrvatskoj, a otac bude sam u tuđem svijetu, i tako je pala odluka za odlaskom cijele obitelji iz Hrvatske - govori nam Katica Mrkonjić (48) iz Babine Grede koja je prije 33 godine svoju rodnu Slavoniju zamijenila Švicarskom.

Život u Baselu

- Grad Basel je jako lijep. Leži na tromeđi Francuske, Njemačke i Švicarske, a kroz njega teče rijeka Rajna i podijelila ga je na mali i veliki Basel. Meni se u njemu sve sviđa, a mana mu nisam ni tražila jer jednostavno volim Basel.

- Za dobiti posao u gradu je teško jer imamo puno pograničnih Nijemaca i Francuza koji žive u svojoj državi, a rade u Baselu pa je teško pronaći dobro plaćen posao. Naši ljudi ovdje najviše rade na građevini, u bolnicama, trgovinama te čišćenje i serviranje. U Baselu se nalaze Rösch i Novartis i još nekoliko velikih firmi.


- Službeni jezik u gradu je njemački s tim što Basel ima svoj dijalekt. Kad sam ja došla u Švicarsku za učenje jezika se svakako snalazilo. Učio si kako si umio i znao, a s vremenom je to bilo sve bolje. Počela sam raditi i učiti jezik sa 16 godina pa sam sve upijala kao spužva. Također sam puno naučila preko TV-a i s bratom i sestrom.

- Ja sam sa 16 godina radilla u tvornici čokolade. To sam radila do moje 19. godine, a nakon toga sam promijenila posao i počela raditi u trgovini te sam to radila do svoje 40. godine. Radila sam u raznim trgovinama kao što su EPA, MIGROS i na kraju u trgovačkom centru STÜKI. Zadnjih 6 godina radim u bolnici i tu radim sve, od serviranja do kafića pa sve do čišćenja.

Radno vrijeme je 8 sati. Od 7 sati ujutro do pola 8 navečer s dvije-tri pauze ili od 7 do 16 s pola sata pauze. Zadnjih 10 godina je jako teško mijenjati posao, a tko hoće raditi opet može pronaći ono što traži jer se gleda iskustvo, a ne izgled i Švicarci jako cijene vaš trud. Radnička prava su jako korektna i realna.

Usporedbe Švicarske s Hrvatskom

- Često uspoređujemo Hrvatsku i Švicarsku. Kod nas u Hrvatskoj je sve "lako ćemo" i ljudi su drugačiji. Ljudi su otvoreni, spremni pomoći, osjećajni i većinom obiteljski ljudi dok su Švicarci malo hladniji narod. Kod njih je točnost na prvom mjestu i što je najvažnije, oni cijene radnika i vide njegov trud. Živjeti u Švicarskoj je stvarno skupo, od stanarine do zdravstvenog osiguranja - stvarno pretjeruju s cijenama.

Birokracija je bolja u Švicarskoj. Većinom se sve rješava putem interneta ili nema redova jer dogovoriš termin i sve ide brzo i efikasno. U mnoge ustanove čak ne moraš ni ići nego te oni sami obavijeste i pošalju markiranu kuvertu da samo potpišeš i vratiš, a da ne izostaješ s posla ili tražiš slobodan dan, dok za to kod nas u Hrvatskoj treba nekih 100 papira i kad dođeš na red uvijek nedostaje još jedan papir.

Dobra odluka u prošlosti, ali planira se povratak u Hrvatsku

- Švicarci su poznati po sirevima i imaju najbolju čokoladu. Njihova kuhinja mi se ne sviđa, ali to je stvar ukusa. Švicarci se vole više voziti u vlakovima nego posjedovati automobil, nisu kao mi da sinovima čim napune 18 godina kupuju BMW ili neki bijesni automobil. U većini slučajeva im djeca žive odvojeno od roditelja, s partnerom ili prijateljima i slabo se sastaju po stanovima, više se vole nalaziti u kafićima s rodbinom ili prijateljima. Dojam je da više pažnje posvećuju kućnim ljubimcima nego ljudskom biću.

Zbog posla i zbog toga što mi djeca imaju veću mogućnost za školovanjem mi je drago što sam u prošlosti došla i ostala u Švicarskoj. Godišnje idemo 5 tjedana u Hrvatsku, a budućnost vidim u svojoj Hrvatskoj jer ja je volim bez obzira na sve i srce vuče tamo gdje si rođen, a to je HRVATSKA - zaključuje Katica.

>>>

U povodu obilježavanja 10. obljetnice osnutka, Općinska narodna knjižnica u Babinoj Gredi, u suradnji s Općinom, pokrenula je zanimljiv projekt. Ispred svake čitaonice u Babinoj Gredi do kraja svibnja postavit će originalne kućice-knjižnice te će mještanima knjige biti nadohvat ruke. Svaka dva tjedna dobivat će nove naslove. U Knjižnici ponosno ističu kako su čitaonice posebnost Babine Grede, stoga je cilj vratiti im njihovu prvotnu namjenu - educiranje o važnosti knjige i čitanja. Kućice-knjižnice je izradila tvrtka Živić d.o.o. iz Cerne, a raznim motivima oslikavaju je nastavnik likovne kulture Dubravko Sertić s učenicima 6.b razreda i likovnjaci.
- Knjige u kućici-knjižnici većinom su otpisane knjige iz knjižnice i darovane knjige, koje su dostupne svim mještanima Babine Grede. Svaki mještanin imat će otvoren pristup izloženoj građi u ovoj kućici, bez obzira na to je li član knjižnice ili ne. Knjiga se može uzeti, vratiti, zadržati ili zamijeniti nekom drugom knjigom. Računamo, naravno, na dobrotu naših mještana, jer ova kućica je njihova i njezinim eventualnim uništavanjem uništit će zapravo svoju imovinu! Nadamo se da će projekt funkcionirati i da će služiti našim mještanima koji nisu u prilici učlaniti se u knjižnicu - kaže ravnateljica Ivana Jurić.
Prvo otvorenje kućice-knjižnice bilo je na Kladavcu, naselju sedam kilometara udaljenom od općinskog središta. Ondje je 2001. godine osnovano Čitalačko društvo Kladavac. Najstariji stanovnik, 85-godišnji Anto Markanović-Amidža, obećao je pročitati bar jednu od ponuđenih knjiga.
Prva čitaonica u Babinoj Gredi osnovana je davne 1907. godine, a riječ je o Hrvatskoj čitaonici u Čevatovu, dok je najmlađa sagrađena prije nekoliko godina u Savskoj ulici.
Sve su čitaonice, prema kojima je Babina Greda jedinstven primjer u Hrvatskoj, u vlasništvu Općine i Krnić smatra da upravo tu posebnost Babogredci moraju isticati, znati iskoristiti i staviti u funkciju građana, da se ne zaboravi tradicijski način života. Namjeravaju izraditi sveobuhvatni projekt nematerijalne kulturne baštine Babine Grede za EU fondove u koji će biti uključeno svih sedam čitaonica, jer to je, ističe, bogatstvo jedne sredine i jednog naroda.

Čitaonice - stoljetna tradicija
Općinski načelnik Josip Krnić ističe da su čitaonice primjer čuvanja specifične stoljetne tradicije Babine Grede. Još u prvoj polovini 20. stoljeća one su bile središta društvenog i kulturnog života u tome selu, mjesta gdje su se ljudi okupljali, družili i razmjenjivali informacije. I upravo su čitaonice početkom prošlog stoljeća iskorijenile nepismenost u Babinoj Gredi. Raspoređene su po ulicama i među mještanima su, napominje Krnić, razvile pozitivno rivalstvo. Međusobno su se natjecali tko će što bolje naučiti tradiciju, kulturu, ondje su se uvježbavala narodna kola, plesovi, svaka je imala svoje jahače koji su za pokladnog jahanja kretale ispred čitaonice.
U njima se i danas održavaju različiti sastanci, skupovi, tečajevi, savjetovanja stručnjaka kako poboljšati proizvodnju i unaprijediti život.

>>>

Vlada RH na jučerašnjoj je sjednici dala suglasnost Općini Babina Greda za zaduženje kod HBOR-a u iznosu od tri milijuna kuna. Rok otplate kredita je 11 godina, uključujući i jednu godinu počeka, u 120 uzastopnih jednakih mjesečnih obroka, uz promjenjivu godišnju kamatnu stopu od 2,5 posto i jednokratnu naknadu za obradu kredita u visini od 0,50 posto iznosa odobrenog kredita. Sredstva će se koristiti za sufinanciranje kapitalnog projekta gradnje školske sportske dvorane OŠ Mijata Stojanovića. Jednaki iznos sredstava osigurat će i Vukovarsko-srijemska županija, koja treba raspisati i natječaj za nastavak gradnje dvorane. Preostali dio sufinancirat će Ministarstvo obrazovanja. Babogredci očekuju da će radovi početi što prije kako se ipak ne bi izgubilo cijelo ljeto i rok završetka ponovno prolongirao unedogled, što nikome nije u interesu. I na dobivanje suglasnosti za kreditno zaduženje Babina Greda je čekala nekoliko mjeseci. Naime, prilikom posjeta Babinoj Gredi krajem prošle godine ministar obrazovanja Pavo Barišić obećao je kako će na proljeće konačno početi gradnja sportske dvorane, vrijedne više od deset milijuna kuna, a da se završetak radova očekuje za dvije godine.
- Od HBOR-a smo već ranije dobili odobrenje za kredit i samo se čekala suglasnost Vlade RH za realizaciju. Sredstva su strogo namjenska i neće biti prebačena na račun Općine, nego će ih HBOR prema situacijama na gradilištu izravno uplaćivati izvođaču radova. Cilj nam je da natječaj bude što prije raspisan, da ovaj put dobijemo kvalitetnog izvođača i da se saga oko gradnje školske sportske dvorane u Babinoj Gredi konačno završi - kaže općinski načelnik Josip Krnić.
Kreditno zaduženje u visini izvornog proračuna svakako će biti dodatno opterećenje za Općinu Babina Greda i načelnik priznaje da bi mu bilo puno draže da je gradnju dvorane u cijelosti financirala država, kao što je prvobitno i trebalo biti. Ali svejedno zahvaljuje Vladi na dobivenoj suglasnosti za kreditno zaduženje kojim će se priča napokon moći privesti kraju i babogredski učenici dobiti dvoranu.

>>>

Lovačka udruga „Jastreb“ Babina Greda u članstvu okuplja 62 lovca koji gospodare zajedničkim otvorenim lovištem broj XVI/101 „Brezovice“ ukupne površine od 7 141 ha. U povijesti Lovačke udruge nikada do sada nije odstrijeljen zlatni srnjak. U šumskom predjelu Orljak u ranim jutarnjim satima dana 28. svibnja lovočuvar Andrija Glavačević odstrijelio je zlatnog srnjaka trofejne vrijednosti od 132,00 CIC točke. Inače, odstrel je izvršio vrijedan član udruge koji vodi računa o šumskom dijelu lovišta, poglavito o prihrani divljači i održavanju lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata. Svi članovi udruge ovom prilikom čestitali su mu na odstrjelu, a sa sigurnošću se može reći da je trofej došao u prave ruke.



>>>

Babina Greda od sutra postaje bogatija za još jedan turistički sadržaj koji bi trebao pomoći u pozicioniranju te općine kao poželjne destinacije kontinentalnog turizma i privlačenju gostiju i omogućiti im cjelodnevni boravak i druženje s konjima, uz bogate i atraktivne popratne sadržaje.
U sklopu manifestacije “Nema sela nad Babine Grede”, koja se ovog vikenda održava, sutra će prije svečanosti otvorenja 37. Konja bijelaca svoja vrata otvoriti i Interpretacijski centar konjogojstva.

Babina Greda oduvijek je bila poznata po uzgoju konja lipicanske pasmine, a tradiciju i ljubav prema tim plemenitim životinjama Općina je odlučila dići na jednu višu razinu i pretvoriti je u prepoznatljiv turistički proizvod. Podržalo ih je i Ministarstvo turizma s 300.000 kuna iz sredstava za razvojne projekte centara za posjetitelje. Općina Babina Greda uložila je pola milijuna kuna vlastitih sredstava. Cilj programa razvoja javne turističke infrastrukture je poticanje konkurentnosti hrvatskog turizma uz afirmaciju Hrvatske kao jedne od vodećih međunarodnih turističkih destinacija. Riječ je o nepovratnim sredstvima namijenjenim za izradu projektne dokumentacije i kapitalna ulaganja (izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju i opremanje) centara za posjetitelje. Babogredci su odlučili oživjeti neiskorišteni kapital u selu i ljudima približiti bogati dio kulturne i gastronomske ponude svoga kraja.

Interpretacijski centar sagrađen je na hipodromu, a obuhvaća čitaonicu Ritić i objekte konjogojske udruge. Uređena je multimedijalna dvorana s velikim LED ekranima, suvenirnica, interaktivni pult, ugostiteljski objekt, dječje igralište...
- Posjetiteljima želimo prezentirati tradiciju i život Babine Grede, približiti im konjogojstvo. Očekujemo da će nam vikendima rado dolaziti obitelji s djecom i ovdje provoditi vrijeme, vidjeti mali zoopark domaćih životinja, jahati konje i ponije, kušati naša autohtona jela. Brojne mogućnosti koje će pružati naš Centar konjogojstva ponudit ćemo i osnovnim školama za organizaciju škole u prirodi. Smatramo da će u Babinoj Gredi moći uživati u bogatim sadržajima, puno toga vidjeti, naučiti, informirati se i sudjelovanjem u radionicama poticati svoju kreativnost - kaže načelnik Josip Krnić. A djeci s poteškoćama u razvoju bit će omogućeno i terapijsko jahanje.
- Ovih ćemo dana raspisati natječaj i organizaciju predviđenih sadržaja i usluga za koje su stvorene sve pretpostavke ponuditi u koncesiju. Imamo uređenu kuhinju za prezentaciju bogate gastronomske ponude Babine Grede, prije svega starinskih jela kakva se pripremaju i na Stanarskim susretima. Tu je i prekrasna terasu koju treba iskoristiti u ovom ljetnom razdoblju. Značajnu ulogu u zaživljavanju projekta imat će i turistička zajednica koja će biti zadužena za promociju i dovođenje gostiju, zaključuje.

Dani kulina i sira, dvoprezi
Danas će (subota) u Babinoj Gredi u 14 sati biti otvoreni Dani kulina i sira, ispred piste PZ-a Napredak. U 16 sati na hipodromu je revijalno natjecanje dvoprega u sklopu Konja bijelaca. Sat kasnije počinje Eko-etno-gastro sajam, a najbolji majstori okušat će se u kuhanju čobanca. Ujutro će (nedjelja) u 9 sati selom proći povorka svatovskih zaprega, sat kasnije je otvorenje Konja bijelaca, a točno u podne predviđena je pokazna vježba lokalnog DVD-a. A navečer, u 20.30 sati, u Babinoj Gredi počinje Bećarfest “Alaj ću se kerit i bećarit”.

>>>

Do prije mjesec dana 18-mjesečna Nika Grgić bila je zdrava djevojčica, uveseljavala svoga 3,5-godišnjeg brata i mlade roditelje koji su uživali u njezinim prvim koracima i riječima. Iz dvorišta obiteljske kuće Grgićevih u Babinoj Gredi odjekivala je dječja cika, radost, a onda se u trenu sve preokrenulo. Djevojčica je oboljela od zloćudnog tumora na mokraćnom mjehuru, s majkom je već desetak dana na liječenju u Zagrebu i na Klinici za tumore podvrgnuta je komoterapijama.
Naime, Nika se iznenada, kada je trebala obaviti nuždu, počela jako napinjati i grčiti i roditelji su, priča nam očajna majka Manuela (23), u početku mislili da ima tvrdu stolicu. No ubrzo se otkrilo da nije riječ o zatvoru nego o opakoj bolesti mokraćnog sustava.
- Kada sam je pretprošle subote presvlačila, dok se napinjala kako bi se mokrila, pojavila se neka čudna tvorba koja je virila iz nje i jako smo se uplašili. U bolnici joj je stavljen kateter jer više nije mogla mokriti. I liječnici u Vinkovcima prvi su se put susreli s tako nečim, odmah su kontaktirali profesoricu na Klinici za tumore u Zagrebu i proslijedili joj snimku. Čim ju je vidjela, odmah joj je bilo jasno o čemu se radi. Hitno su nas poslali za Zagreb - ispričala nam je shrvana majka.
Otkriven na vrijeme
Ondje su djevojčici napravili sve pretrage kako bi se utvrdilo pravo stanje, veličina tumora i je li se gdje proširio. Karcinom mjehura je najčešći tumor mokraćnih organa i najvažnije je pronaći bolest u početnoj fazi jer tada je moguće izlječenje.
- Liječnici su nam rekli da je jako dobro što je tumor otkriven na vrijeme, sve ukazuje na to da je ostao u mjehuru i da se nije proširio. Nakon nekoliko kemoterapija koje bi ga trebale smanjiti, Nika će biti podvrgnuta operaciji i uklanjanju tumora. Za sada terapiju dobro podnosi, bilo je malo mučnine i povraćanja, imala je nešto povišenu temperaturu. Cijelo vrijeme sam uz nju, držimo se i trudimo biti hrabre. Nadam se da će nam dragi Bog dati snage da izdržimo i prebrodimo ovo teško razdoblje koje je pred nama, da nam Nika pobijedi ovu zloćudnu bolest, oporavi se i vrati kući svome bratu i obitelji - kaže zabrinuta majka.
Humanitarna akcija
Liječenje će biti dugotrajno, a iznenadna teška bolest kćerkice fizički će, psihički, ali i financijski iscrpiti mladu obitelj Grgić, koja će uskoro morati iznajmiti stan u Zagrebu. Majka je nazaposlena, a suprug radi u Croatia Busu i svaki slobodan trenutak koristi za odlazak u Zagreb kako bi bio s kćerkicom. Preko facebook-grupe Babina Greda pokrenuta je humanitarna akcija kojom su pozvani svi ljude dobre volje da se odazovu, pokažu veliko srce i pomognu Niki i njezinoj obitelji jer im je u ovoj teškoj situaciji koju proživljavaju svaka pomoć dobrodošla.
- Nika želi živjeti i svom svojom snagom i voljom trudi se oduprijeti toj opakoj bolesti, ali za to joj je potrebna i naša pomoć - apeliraju.

>>>

U petak oko 23 sata snažno nevrijeme zahvatilo je dijelove Vukovarsko-srijemske županije. Mjestimice je bilo jake kiše, olujnog vjetra pa i tuče, a najteže je pogođena Babina Greda, javlja HRT.

Za manje od pola sata snažan vjetar praćen jakom kišom opustošio je Babinu Gredu. Miran san mnogih mještana iznenada je prekinut, a cijelo mjesto pretrpjelo je veliku štetu.

Mještani se žale kako je ovo tragedija kakvu još nisu doživjeli. Kažu da je snažno nevrijeme otkrivalo kuće, pustošilo dvorišta, dvorišne zgrade, rušilo drveće, jednostavno uništavalo sve pred sobom. Nasreću, ozlijeđenih nije bilo. No općina s tri i pol tisuće stanovnika i skromnim proračunom trebat će pomoć u sanaciji.

U petak poslijepodne snažno nevrijeme pogodilo je i područje Međimurja i Podravine. No, osim porušenih stabala i prekida u opskrbi električnom energijom, težih posljedica nije bilo.

>>>

Suvereno je koračala modnim pistama i mamila poglede, a danas se u trapericama i ravnim cipelama metalnim stubama uspinje po svojoj elektrani. Kao iz rukava, bivša manekenka sipa stručne pojmove iz energetike, laiku doista teško razumljive.

Nebo nad Babinom Gredom, malim mjestom nadomak Županje, gori na plus 40 stupnjeva. Sunčica Lalić, s građevinskom kacigom na glavi, vodi nas na gradilište tik uza spomenutu energanu. Ondje niče, pokazuje ponosno, najsuvremeniji centar za sušenje drvne građe u Hrvatskoj. Dok je plivala modnim vodama, živjela je i radila i u Francuskoj i Italiji, no posao ju je vratio tamo gdje je odrasla – u Slavoniju.

Investicija u Babinoj Gredi, mjestu s 3527 stanovnika, vrijedna je sedam milijuna eura. Poslovni put započela je još prije petnaestak godina u ugostiteljstvu, s bivšim životnim partnerom Draganom Juriljem, nastavila ga je na tržištu nekretnina, a teško pogođena recesijom, prebacila se 2009. u energetski sektor. Pokazalo se to punim pogotkom. Sagradila je prvo kogeneracijsku elektranu najnovije generacije koja pokriva čak 70 posto potreba za električnom energijom u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Otvorena je na Silvestrovo 2015., a ta greenfield investicija stajala je čak 42 milijuna eura. Centar za sušenje drvne građe, čija je gradnja počela proljetos, logičan je slijed koji zaokružuje cijeli projekt.
– Kompleks će se sastojati od 32 komore za sušenje, ukupnog neto kapaciteta 5300 kubnih metara, zatim otvorene hale od 1500 četvornih metara te zatvorene hale i sortirnice od 2500 kvadrata – otkriva Sunčica Lalić, suvlasnica tvrtke Uni Viridas. Zadovoljit će tako, s jedne strane, nužne zakonske propise, a s druge ostvariti sinergiju s drvnim industrijama i time, ističe, pridonijeti zaustavljanju izvoza trupaca iz slavonskih šuma.
Naime, kao povlašteni proizvođač električne energije, obvezni su istodobno proizvoditi i korisno upotrijebiti toplinsku energiju te tako ostvariti učinkovitost od najmanje 50 posto. Takvom toplinskom energijom već suše vlastitu drvnu sječku u dvorištu energane, a novom će investicijom postići puni efekt. Sušaru će zakupiti drvni div Florian.
– Zbog mrežaste stjenice koja napada hrast, Ministarstvo poljoprivrede naredilo je prosušivanje drvne građe prije izvoza, kako bi se spriječilo širenje tog nametnika. Naša investicija potpuno je u skladu s tim naputkom. Intencija je, nadalje, ojačati drvnu industriju u Hrvatskoj. Kao energana, doslovce osiguravamo besplatni energent drvnoj industriji, kako bi ona mogla postići veću dodanu vrijednost na svom proizvodu. Jer, bez tih pretpostavki, bez energane, troškovi energenata bili bi im previsoki pa ne bi bili ni konkurentni. S povoljnom energijom drvna industrija može na inozemno tržište izvoziti i proizvod višeg stupnja obrade, a ne samo sirovinu, odnosno trupce, rezimira naša sugovornica. Po domino-efektu, enorman je doprinos, uvjerena je, i za lokalnu zajednicu, ruralni razvoj i zapošljavanje.

Kada je obznanila da planira graditi termoelektranu na šumsku biomasu, i to ne bilo kakvu, nego najveću i najmoderniju snage 9,7 MW, Sunčicu Lalić gledali su ispod oka i s velikom skepsom, kako šira javnost tako i njezini potencijalni financijeri u bankama. A ona sama nije do tada imala nikakve veze s Babinom Gredom.
– Lokaciju smo odabrali isključivo po studijama koje su pokazale da je dostupnost sirovine, dakle šumske biomase, izvjesna i dostatna, da su šumske ceste jako prohodne pa zimi ne bismo imali problema s isporukom, što je ključno za kontinuitet poslovanja. Izvrsna je pozicija, uz autocestu – objašnjava.

I prvi razgovori s HEP-om, kao preuzimateljem električne energije, pokazali su da bi ta poslovna ideja mogla biti vrijedna i isplativa. Cijela se priča, tako, zakotrljala 2011., ali “brdovitim” putem. – Za takav velik i složen projekt nemoguće je tada bilo osigurati financiranje u hrvatskim bankama jer je bila riječ o čistoj greenfield investiciji. Lokacija je bila prazna ledina, bez ikakve infrastrukture. Neke su banke bile spremne pratiti gradnju vjetroelektrana, no šumska biomasa bila im je prilično nepoznato područje, koje je i puno kompleksnije pri kasnijem upravljanju.
RAST U izvoz ide čak 65% proizvoda od drva Imali smo veliku zadršku, bez obzira na to što mi je partner u tom projektu Unit Investment N.V., velika međunarodna korporacija s 40 godina iskustva u energetici, a sve zato što smo bili među pionirima. Nitko tada nije mogao dokazati da će takvi projekti, bez većih teškoća, zaista i zaživjeti, a najveća skepsa bila je vezana uz sigurnost opskrbe sirovinom. Ugovor potpisan s Hrvatskim šumama banke su dočekale s nepovjerenjem jer ta tvrtka prije nikada nije isporučivala tolike količine drvne sječke. Riječ je o 80.000 tona godišnje i mi smo najveći pojedinačni kupac u Hrvatskoj – prepričava nam 42-godišnja Sunčica Lalić.
Bio je to dugotrajan i iscrpljujući proces, a puno je hrabrosti, svjesna je ona, trebalo i partneru Unit Investmentu. Novac su, na kraju, potražili u inozemstvu, a ruku im je pružila tursko-izraelska Bank Positif pa je energana postala pravo greenfield i izravno strano ulaganje, najveće u 2013. godini. Tvrtka Uni Viridas, kao nositelj elektrane, osnovana je 2011. godine, a postrojenje je proradilo potkraj 2015. Povezana tvrtka je Unisol Kaštelica koja je pak investitor centra za sušenje. – Banke su, u međuvremenu, shvatile da Hrvatske šume, koje su smatrale najvećim rizikom, nisu nikakav rizik jer naš je partnerski odnos izvrstan, pogotovo s tvrtkom kćeri Šumskom biomasom, koja nam ispostavlja sirovinu. U gradnji sušare pratit će nas, tako, hrvatske banke, iznosi vlasnica. Ukupno 25 Slavonaca našlo je posao u energani, a sušara će ih zaposliti još tridesetak. No, taj pozitivan niz nastavlja se, ističe Lalić, na tvrtku Šumska biomasa koja angažira prijevoznike i kamione za dovoz sječke.

Termoelektranu je, inače, gradio finski Valmet, a ta globalna kompanija lider je u energetskim tehnologijama, s više od 12.000 zaposlenih. Energana u Babinoj Gredi pokazala se najizvrsnijim postrojenjem koje su Finci sagradili, kao ogledni primjer tehnologije razvijane 40 godina. – Radi kao švicarski sat. Dostupnost na mreži je više od 96 posto, što znači da nema kvarova i ispada. Dogodi li se neki kvar na mreži, primjerice zbog nevremena, nastavlja raditi u izoliranom pogonu, na minimunu snage za svoje potrebe, te se ne mora ugasiti. Nema oscilacija, nije potrebno dan prije planirati proizvodnju, što je razlika u odnosu na vjetroelektrane – uspoređuje poduzetnica.

Raspon je plaća u Uni Viridasu od 4500 do 13.000 kuna, ovisno o radnome mjestu, dok je prosjek oko tisuću eura.

Sunčica Lalić rođena je u Kanadi. Baš kada je polazila u školu, s roditeljima se doselila u Oriovac. U vihoru rata, kao 16-godišnjakinja i prognanica, seli se u Ljubljanu. Prve manekenske korake napravila je u Sloveniji, u kojoj se zadržala samo godinu dana. Uslijedilo je intenzivnih osam godina života tijekom kojih je često pakirala kovčege i selila se Europom, bez konkretnijeg doticaja s Hrvatskom. Kao manekenka, živjela je i radila u Francuskoj, Italiji, Austriji, Engleskoj. Uz hrvatski i engleski jezik, tečno govori i njemački. S 24 godine, vratila se u Hrvatsku. – Upoznala sam tada svoga bivšeg partnera Dragana Jurilja i shvatila da je možda dobar trenutak za povratak u Hrvatsku, da trebam iskušati neka znanja koja sam stekla živeći u inozemstvu, putujući i uspostavljajući poslovne kontakte. Otvorili smo nekoliko barova u Zagrebu, Opatiji, Rovinju i Dubrovniku i vrlo uspješno poslovali. No, nisam se u tome vidjela na duge staze. Brzo smo ih prodali, za dvije-tri godine, i započela je faza ulaganja u nekretnine. To je bilo predrecesijsko razdoblje, interes ulagača bio je vrlo velik. Veliki pad doživjela sam 2008. jer sam bila jako pogođena recesijom, a istodobno izložena ulaganju u nekretninski sektor. Trebalo mi je puno snage i snalažljivosti da se iz toga vratim. Kriza me pogurala u svijet energetike jer mi to ne bi bio ni prvi odabir ni prirodan slijed. Te 2009. godine bila sam suočena s činjenicom da se nećemo tako brzo oporaviti od recesije, tim više što sam, kada je ona nastupila, imala nekoliko projekata u visokoj fazi pripreme, s vrlo potentnim stranim ulagačima i investicijama od oko 50 milijuna eura za turističke komplekse na Jadranu. No preko noći se nad sve to nadvio veliki crni oblak neizvjesnosti i nemogućnosti dugoročnog planiranja – prisjeća se naša sugovornica.

Izlaz je bio jedino u hitnom preusmjeravanju, za što se i intenzivno educirala.
– Proradila mi je inspiracija pa ta nadogradnja nije bila toliko naporna, iako je iziskivala vrijeme i trud – nastavlja. Suočavala se i s predrasudama zbog svoje manekenske prošlosti, no nije dopuštala da je tuđe mišljenje ometa jer inače, kaže, ne bi napravila ni koraka. Punila je svojedobno novinske stranice, nerijetko u trač-rubrikama, a u posljednje vrijeme potpuno se distancirala od medija.
– Čini mi se to kao neki prijašnji život. Daleko je to iza mene. Jednostavno, u meni se dogodio evolucijski proces, neke stvari koje su mi bile zanimjive prije15 godina, nisu i danas. Nisam dugo osjetila opravdan razlog za javno istupanje, a tu fazu kada sam bila medijski izložena ne smatram dobrim razdobljem svoga života. Mogu reći da sam u jednom trenutku bila na krivom putu i ta mi faza nije baš najsvjetlija stranica života – otvoreno će Lalić. Kao poduzetnica, svakodnevno se nosi s bezbroj izazova, a pomoglo joj je u tome iskustvo iz mladosti kada je stekla, kako kaže, snalažljivost u globalnim okvirima. Ne boji se zakucati stranim ulagačima na vrata, razgovara s njima baš kao i s domaćima.
– Radi se o projektima koji iziskuju svakodnevnu pažnju, kao živi organizmi. Ako samo jedan dan nisam u toku, može se sve poremetiti. Jesam li uspješna poduzetnica? Element uspješnosti nije baza onoga što me pokreće, već je to unutarnji cilj da svoju viziju u konačnici i realiziram. Normalno je da radim i gotovo svaki vikend, ponekad i osam vikenda zaredom. Ustajem u pet

>>>

Upravno vijeće Dječjeg vrtića “Petar Pan” Drenovci osniva podružnicu u Babinoj Gredi. U tijeku je prikupljanje projektne dokumentacije za prenamjenu poslovnog prostora za potrebe dječjeg vrtića i ispunjavanje svih kriterija za boravak djece i usluge koje će im pružati ova predškolska ustanova.

Za 35 mališana
Vrtić bi s radom trebao početi do kraja godine, a o predupisima i upisima roditelji će, poručuje osnivateljica, a uskoro i ravnateljica “Petra Pana” Lidija Anić, biti pravovremeno izviješteni.
- Planirane su dvije skupine, jedna jaslička od jedne do tri godine, i jedna vrtićka za djecu od tri do šest godina, za ukupno 35 mališana. Prostor je veći, zadovoljavat će potrebu i za tri skupine, ali to će ovisiti o interesu roditelja. U Babinoj Gredi imali bismo poludnevni (petosatni) i cjelodnevni (desetosatni) program i vrtić bi radio od 6 do 16 sati - pojašnjava Anić. Preko web-stranice Općine provedeno je anketiranje roditelja djece predškolske dobi, odaziv je bio stopostotan, a od 60 ispitanika njih 58 iskazalo je interes. Naime, u posljednje vrijeme mještani Babine Grede sve su češće isticali potrebu za osnivanjem dječjeg vrtića za koji smatraju da nedostaje njihovu selu. Pozvali su lokalnu vlast da nešto učini o tom pitanju jer žele da se i njihovim mališanima omoguće primjereni uvjeti za rast, razvoj i dopunjavanje obiteljskog odgoja.
Cijena boravka babogredskih mališana u dječjem vrtiću još nije utvrđena.

Cijena 1200 kuna
- Sve će ovisiti o postotku sufinanciranja Općine. Ekonomska cijena za vrtićku skupinu na razini županije je 1600 kuna mjesečno. Ali mi smo ipak malo skromniji kraj, kod nas je ekonomska cijena 1200 kuna. Moraju se zadovoljiti svi pedagoški standardi prema zakonu, na određen broj djece ide i određen broj odgojitelja, svi koji rade su s visokom ili višom stručnom spremom. Na dvije skupine idu četiri odgojiteljice i jedna spremačica/servirka. I ako tako bude, planiramo zaposliti petero ljudi - najavljuje Anić. Inače, “Petar Pan” prvi je vrtić u Cvelferiji i s radom je počeo krajem 2014. godine. Općina Drenovci, doznajemo od osnivateljice, boravak svojih mališana sufinancira s 30 posto, a vrtiću su izašli u susret i s drugim povlasticama.

Načelnik Babine Grede Josip Krnić jučer nam je rekao da će Općina svakako pomoći jer je svjestan toga da roditeljima nije lako namaknuti novac za punu ekonomsku cijenu. A u kojem iznosu će sufinancirati boravak djece u vrtiću odlučit će Općinsko vijeće, ovisno o mogućnostima. Krnić napominje da će potreba za dječjim vrtićem u Babinoj Gredi biti sve veća jer će dobar dio žena u bliskoj budućnosti dobiti posao.

SVE VIŠE MAMA RADI
“U selu imamo proizvodnju kolača gdje su angažirane uglavnom žene, uskoro će u gospodarskoj zoni biti otvorene sušare gdje će također biti zaposleno 15-ak žena, prema najavama investitora i u proizvodnji dijelova za autoindustriju bit će uposleno oko 35 žena, tako da će biti sve veći problem s čuvanjem i boravkom djece dok im mame rade”, zaključuje Krnić

>>>

Nastavlja se agonija oko školske sportske dvorane u Babinoj Gredi. Kao uvjet za nastavak gradnje i potpisivanje ugovora s novim izvođačem radova Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta još je prije godinu dana Općini Babina Greda i Vukovarsko-srijemskoj županijipostavilo sufinanciranje projekta sa po tri milijuna kuna, na što su pristali i odradili svoj dio posla.

I dalje zjapi jama
Prigodom posjeta Babinoj Gredi krajem prošle godine ministar obrazovanja Pavo Barišić obećao je da će na proljeće konačno početi gradnja dvorane, vrijedne više od deset milijuna kuna, a da se završetak radova očekuje za dvije godine.
Unatoč obećanjima o nastavku radova, na gradilištu u školskome dvorištu i dalje zjapi golema jama, površine 2200 četvornih metara, duboka šest metara, koja se polako puni podzemnim vodama, urušava i prijeti okolnim objektima. Iako su Babogredci očekivali da će gradilište oživjeti još proljetos, do danas nije raspisan ni natječaj za izbor izvođača radova. Događa se upravo ono čega se općinski načelnik Josip Krnić pribojavao – proći će cijelo ljeto, počet će još jedna školska godina, a na gradilištu neće biti ni lopata zakopana. Krnić nam je jučer priznao da je jako razočaran cijelom situacijom.
– Gdje smo, tu smo, troškovi nam idu, a ništa se ne događa. Potrošit ćemo 150 tisuća kuna samo za zateznu kamatu za godinu dana na odobreni a neiskorišteni kredit, a nećemo se pomaknuti s mjesta - razočaran je Krnić.

Za pomoć se obratio predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. U dopisu, koji je proslijedio i ministrici znanosti obrazovanja i sporta Blaženki Divjak, vukovarsko-srijemskom županu Boži Galiću i resornoj pročelnici Jadranki Mustapić-Karlić, zatražio je od premijera hitan nastavak radova na gradnji školske sportske dvorane. Podsjetio je na kronologiju događaja - da je gradnja počela još u travnju 2014., ubrzo su se nastali problemi na gradilištu, izvođač je završio u stečaju, raskinut je ugovor i radovi su stali.

A kamate idu...
- Zahvalni smo Vam što ste u proračun RH za 2017. godinu uvrstili nastavak izgradnje školske sportske dvorane u Babinoj Gredi, ali od nastavka radova, nažalost, još ništa - izvijestio je Krnić premijera. Podsjetio je na to da je sporazum o sufinanciranju izgradnje potpisan i ovjeren od Vukovarsko-srijemske županije, Općine Babina Greda i resornog ministarstva. Svi su preuzeli svoj dio obveza sufinanciranja. Općina je ispunila svoj dio, u iznosu od tri milijuna kuna, unatoč teškoj financijskoj situaciji u kojoj je Babina Greda kao potpomognuto područje I. skupine.

- Ishodili smo kredit kod HBOR-a te nam je ispostavljen račun za obradu zahtjeva u iznosu od 15.000 kuna, kao i obveza plaćanja kamata. Mi smo se zadužili, plaćamo kamate, a o poduzetom na izgradnji dvorane ni traga. Jesmo li to prevareni ili namjerno dovedeni u situaciju da plaćamo nečiju nebrigu i nastojanje da se ugrožava funkcioniranje Općine Babina Greda - pita se Krnić. U ime mještana Babine Grede, posebice roditelja osnovaca te svoje kao općinskog načelnika, zamolio je premijera za pomoć u poduzimanju koraka za nastavak radova i hitno dostavljanje dokumentacije Vukovarsko-srijemskoj županiji za provođenje izbora izvoditelja radova kako bi se oni što prije nastavili i babogredska djeca dobila dvoranu.

>>>