Na benzinskoj postaji u Babinoj Gredi pokraj Županje, na autocesti A-3 Zagreb – Lipovac, 32-godišnji državljanin Albanije natočio je gorivo, ali ga nije platio, već je hitro sjeo u svoj automobil i pokušao pobjeći.

Pri tom je automobilom udario djelatnika benzinske postaje koji mu se našao na putu pokušavajući ga zaustaviti. Zaposlenik je teško ozlijeđen, a protiv 32-godišnjeg Albanca slijedi kaznena prijava.

>>>

Novouređeni Hrvatski dom u Babinoj Gredi oduševio je mještane, ali i posjetitelje tradicionalnih Večeri dr. Matije Bačića, koje su počele na drugi dan Božića, a završavaju večeras drugom večeri županijske smotre a capela pjevanja.

- Zahvaljujući sredstvima Fonda za energetsku učinkovitost, uređena je unutrašnjost doma, riješeno grijanje, uređeno pročelje. Osim 20 babogredskih udruga, koje koriste ovaj prostor, vjerujem kako su svi mještani iznimno ponosni na novi izgled Hrvatskog doma - istaknuo je načelnik Josip Krnić. Prema njegovim riječima radovi vrijedni oko 750.000 kuna trajali su relativno kratko, a veći dio sredstava, oko 72 posto, osigurao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

- Općina je osigurala ostatak novca. Za prostor u Hrvatskom domu imamo i druge planove, osim što ga koriste naše udruge, a poglavito KUD - najavljuje Krnić. Naime, razmišljaju o iznajmljivanju dvorane Hrvatskog doma budući da u cijeloj općini ne postoji nijedna takva sala.

Inače, prve večeri manifestacije cjelovečernji koncert održao je KUD Litva-Banovići, a sav prihod od prodaje ulaznica namijenjen je u humanitarne svrhe - za liječenje djevojčice Antonije Gregorović.

>>>

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u siječnju 2010. ispunio je obećanje koje je dao općinskim čelnicima nekoliko mjeseci prije negoli je izbačen iz SDP-a, kada je kao počasni gost, nazočio Stanarskim susretima u Babinoj Gredi. ZET, koji posluje u sastavu Zagrebačkog holdinga, donirao je Babinoj Gredi rabljeni gradski autobus, a načelnik Josip Krnić (SDP) nije krio zadovoljstvo i koristio je svaku priliku kako bi zahvalio Bandiću na donaciji. S autobusom je imao velike planove, a trebale su ga koristiti brojne udruge koje su vrlo aktivne i sudjeluju na raznim manifestacijama diljem Hrvatske i u inozemstvu. Donaciji su se radovali i učenici iz naselja Kladavac, udaljenog sedam kilometara od Babine Grede. Njima je načelnik na početku mandata obećao da će Općina nabaviti mini bus i omogućiti im da napokon i oni pohađaju školu u Babinoj Gredi, kojoj pripadaju, a ne u Prkovcima i Retkovcima, jer drugi izbor nisu imali. Nezadovoljan visokim cijenama učeničkih karata, načelnik je razmišljao i o tome da vinkovačkom Poletu zahvali na suradnji i da Općina sama, dobivenim autobusom, organizira prijevoz 70-ak srednjoškolaca do Vinkovaca. “Raspolaže s 25 sjedaćih i 44 stajaća mjesta, i mogao bi bez problema biti u funkciji prijevoza učenika, a jedini trošak bio bi održavanje autobusa i plaćanje vozača”, pojašnjavao nam je tada Krnić.

Međutim, umjesto u funkciji prijevoza udruga i učenika, Bandićev autobus nedavno je završio u - reciklaži, isječen i prodan u staro željezo! Tako bar tvrdi općinski vijećnik i predsjednik babogredskog HDZ-a Marko Mrkonjić, a o tome bruje i mještani.

- Zanima nas je li autobus prodan zbog prevelike potrošnje goriva ili pak zato što je dar Milana Bandića? - upitao je Mrkonjić. Napominje da je proračunom za 2012. za troškove goriva bilo predviđeno 15 tisuća kuna, a potrošeno je dvostruko više.

- Nije nam jasno ni kako je probijen taj limit i kako je autobus uopće mogao voziti kada već duže vrijeme nije bio ni registriran - napominje naš sugovornik. Kaže da je na posljednjoj sjednici Vijeća, kada još nije niti znao da je autobus završio na otpadu u Vukovaru, upitao zbog čega babogredske srednjoškolce voze prijevozničke tvrtke kada Općina ima vlastito prijevozno sredstvo, ali odgovor, kaže, nije dobio.

- Čudi me kako načelnik Krnić u već ionako prenapuhani izborni proračun za 2013. nije uvrstio i prihode od prodaje autobusa i time ga još dodatno povećao - pita se Mrkonjić.

Komentar smo pokušali dobiti i od načelnika Josipa Krnića i njegovog zamjenika Željka Kopića, ali nisu odgovarali na pozive.

>>>

Načelnik Babine Grede Josip Krnić ide u utrku za još jedan mandat, odlučeno je na sastanku babogredskog SDP-a na kojem se, kako doznajemo, biralo između njega i vrlo aktivne članice i predsjednice županijskog Foruma žena SDP-a, prof. Đurđice Babić. Prema informacijama kojima raspolažemo, lokalni SDP-ovci bili su podijeljeni, jer je velik broj mještana želio da Općinu Babina Greda vodi mlada i perspektivna Đurđica Babić. Na sastanku je, neslužbeno doznajemo, bilo vrlo burno, pojedini su se članovi obrušili na Krnića iznijevši niz zamjerki na njegovo ponašanje i prevelika obećanja koja, kažu, olako daje po selu. Ipak, većina ih je podržala njegovu kandidaturu i preglasavanjem omogućila da se ponovno natječe za načelnika.

- Općinski odbor SDP-a izabrao me za kandidata za načelnika Babine Grede, što mi je u svakom slučaju čast, ali i obveza i vjerujem da ću ukazano povjerenje i opravdati. Glasovanje je bilo tajno, zadovoljena je demokratska procedura, a uvjeren sam da će mještani Babine Grede znati prepoznati i honorirati rezultate rada u protekle četiri godine - ističe Krnić.

>>>

Pokladno jahanje je običaj koji se veže uz Babinu Gredu još od 1776. godine kada su se ispred nekadašnje kapetanije raspoređivali graničari na odlazak za čuvanje granice na Savi od Turaka. Jednom u godini, ponedjeljkom na pretposljednji dan poklada, određeno je jahanje kroz selo da bi se provocirali Turci preko Save pjesmom i cikom pokladnih jahača. Jahači bi se zaustavljali na mjestima gdje je bilo mladih snaša i djevojaka koji su ih častili krofnama, pićem i hranom. Zato se i danas u Babinoj Gredi organizira obilazak pokladnih jahača mjestom, pojašnjava dr. Dragutin Bodakoš, predsjednik Upravnog vijeća Državne ergele Đakovo i Lipik.

Nakon postrojavanja i prijave načelniku općine Josipu Krniću da je 61 jahač spreman za obilazak punktova, krenuli su jahači, uz pjesmu i ciku, prikladno odjeveni, na uigranim konjima, spremnim za posjetu onih koji time odaju značaj godinama tradicije pokladnog jahanja u Babinoj Gredi. Budući da jahanje ima i natjecateljski karakter, načelnik općine imenovao je i komisiju za ocjenu pokladnih jahača u sastavu dr. Dragutin Bodakoš, predsjednik, te mr. Damir Rimac i Željko Gregorović. Nakon praćenja jahača i obilaska punktova koje su posjećivali proglašeni su i pobjednici.

Prvo mjesto osvojio je Goran Babić, Babina Greda, drugo Josip Mihaljević, Tenja, dok se na trećem mjestu našao Franjo Stojanović, Babina Greda. Komisija je također proglasila i najmlađeg jahača, a to je Ivan Matić, Babina Greda, dok je najstariji jahač bio Pero Lebinac iz Ivanovca. Pitali smo dr. Bodakoša što je komisija zapravo ocjenjivala kod jahača. "Ocjenjuje se konj i jahač. Gleda se kako je jahač odjeven, ima li na sebi tradicionalno ruho, kakav ponjavac ima preko konja, urednost, pjevanje, važno je i kako pjevaju, gizdavost...", pojašnjava dr. Bodakoš. Dodaje i kako je najmlađi jahač imao 16, a najstariji 72 godine.M.Muškić

>>>

I dok mljekari posljednjih dana proživljavaju pravu agoniju zbog pojavne aflatoksina u mlijeku i tvrde da su na koljenima, Marko Mrkonjić iz Babine Grede nema takvih problema.

- Vindiji uredno, svakoga dana isporučujem mlijeko, redovito se rade analize uzoraka i sve je u redu. A ne vidim razloga tako i ne bude. Stoku hranim zdravom hranom, potpuno suhom i nema govora o nekakvim gljivicama i plijesni. Za mene je to smiješna priča - ističe Mrkonjić. Sa suprugom Ljubicom već se godinama uspješno bavi mljekarstvom i uzgojem tovne junadi, te ratarskom proizvodnjom industrijskog i krmnog bilja.
Mrkonjići su i u ovim, za mljekare turbulentnim vremenima, proširili svoju farmu, udvostručiti broj grla i povećali proizvodnju mlijeka. Trenutačno imaju 120 goveda, od čega 40 muznih krava. Iz njihovog dvorišta cisterne Vindije odvoze oko 650 litara mlijeka dnevno, uredno ga plaćaju i korektni su prema svojim kooperantima.

S obzirom na to da bavljenje stočarstvom, bez obradivih površina na kojima bi se proizvodila hrana za stoku, nema smisla, a da Mrkonjići obrađuju čak 120 hektara, proširenje proizvodnje bilo je, kažu, logična odluka.
"Mislim da mljekarstvo ima perspektivu i da država treba pomagati mljekarima. Nije problem toliko ni u otkupnoj cijeni, kakva je takva, mogla biti i veća. Najveći problem je neisplata potpora i premija za mlijeka koje su nama proizvođačima od presudnog značaja”, upozorava babogredski mljekar.

A na imanju Mrkonjićevih radi se od ranog jutra do mraka, ali ni rezultati ne izostaju jer proizvode dosta svoje hrane. Jedno vrijeme bili su orijentirali na ratarstvo, no uzgoj stoke ponovno je preuzeo primat.
"Prije nekoliko godina vratio sam se govedarstvu, jer računam da će mi se više isplatiti ako stočnu hranu ulažem u svoja goveda nego da je prodajem. Na površinama koje obrađujem mogu proizvesti dovoljno hrane i ne moram ništa kupovati osim koncentrata i primjesa. Ne strahujem za budućnost i zbog toga sam i proširio farmu. Ali što je danas zapravo sigurno? Za koju se proizvodnju može reći da će dugoročno biti sigurna i isplativa? No, ako bi se tako gledalo, nikada ne bismo išli naprijed jer posao poljoprivrednika je veliki rizik", poručuje Mrkonjić.

- Ja osobno do kupnje ovih novih grla nisam imao kredit, ali većina seljaka uvalila se u proširenje, gradnju i opremanje farmi, kupnju traktora i radnih strojeva, a sada sve to treba vraćati - ističe.

Dodaje da je i on prije tri godine bio u velikim problemima, kada su mu poplave, koje su poharale babogredski atar, načinile velike štete na usjevima, prema procjenama, čak pola milijuna kuna. Dodatan udarac bila je i katastrofalna suša koja je lani desetkovala urod, no Mrkonjići se ne predaju i svojim primjerom pokazuju da se i od poljoprivrede može pristojno živjeti.

>>>

Kad siromah krene, i polja nestane – komentirali su nam nezadovoljni mještani Babine Grede najavljenu gradnju školske sportske dvorane, revoltirani konstantnim prolongiranjem rokova.

Općinski načelnik Josip Krnić još je na svečanoj sjednici Vijeća, održanoj u povodu Dana općine u travnju prošle godine, najavio kako će u rujnu početi gradnja dvorane, za što je u državnom proračunu osigurano pet milijuna kuna. To se nije obistinilo, a planove je, pojašnjava Krnić, poremetila legalizacija bespravno sagrađenih objekata i brojni zahtjevi kojima su građani prebukirali djelatnike nadležnih službi, koje trebaju Babogredcima izdati građevinsku dozvolu.

- Bilo je mnogo peripetija oko sređivanja dokumentacije, dva puta smo morali plaćati izradu projekta i vjerujem kako će za koji dan napokon stići i građevinska dozvola. Sve to tada šaljemo u ministarstvo i slijedi raspisivanje natječaja za izvođača radova, pojašnjava Krnić.

Načelnik i poručuje kako se nitko nema pravo ljutiti što se procedura malo odužila. Podsjeća kako se na gradnju školske sportske dvorane u Babinoj Gredi čega desetljećima, pa tako neće biti problem ni strpjeti se još koji mjesec.

Općinski čelnici izborili su se za trovalentnu sportsku dvoranu od 2.150 četvornih metara korisnog prostora koja će moći primiti 480 posjetitelja, od čega će 380 biti smješteno na sjedećim mjestima tzv. teleskopskog gledališta. Uz igralište rukometnih dimenzija, u sastavu objekta bit će i jedna manja dvorana za treniranje borilačkih sportova i ritmičke gimnastike. Osim svlačionica, bit će uređeni i opremljeni i svi ostali potrebni prateći sadržaji.

Prvih pet milijuna kuna osigurano je, a cijela investicija iznosit će oko 15 milijuna kuna, iako će konačan iznos biti poznat nakon postupka javne nabave. Do 1.800 četvornih metara, pojašnjava načelnik, financirat će ministarstvo prosvjete, a za gradnju preostalih “kvadrata” novac će osigurati Općina.

Više od 400 učenika i njihovi roditelji presretni su što će djeca napokon dobiti primjereno mjesto za održavanje nastave tjelesnog odgoja, i neće se više morati patiti po učionicama i predvorju škole.

- Generacije naše djece izlaze iz škole i nisu se upoznali s pravim sportskim aktivnostima, ne znaju što je kozlić, što su ruče i vjerujemo kako će se sve napokon promijeniti nabolje - zaključuje načelnik koji zahvaljuje i vukovarsko-srijemskom županu Boži Galiću na velikoj potpori u pripremama za realizaciju projekta.

Babogredci su pokrenuli i inicijativu za gradnju otvorenih sportskih terena za mali nogomet, košarku, uređenje skateboarda ili bmx staza, a sve bi trebalo biti osvijetljeno reflektorima. “Mogli bismo imati i noćne turnire, kao i sva druga mjesta u okolici”, poručuju. “Jedino igralište je u dvorištu osnovne škole i kada je nastava učitelji se ljute i prigovaraju nam da ih ometamo, a kada škole nema, zatvoreno je i mi odrasli jednostavno nemamo mjesto za rekreaciju”, žale se mještani.

>>>

Svojim originalnim pristupom u radu s učenicima vjeroučitelj Mihael Kelbas iz Đakova, privremeno zaposlen u OŠ Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi, napravio je ogromne pomake, promijenio stereotipe i naučio đake drukčijem sustavu vrijednosti. Dolaskom na zamjenu u babogredsku školu preuzeo je razredništvo u 7.a koji je slovio kao, najblaže rečeno, najnestašniji razred i isticao se više prema lošem nego po dobrom.

Vjeronaučna učionica smještena u potkrovlju bila je u iznimno lošem stanju, zapuštena i oronula, išaranih zidova sa starom ventilacijom u koju su se zavlačili miševi, a mladi se učitelj nije se htio pomiriti s postojećim stanjem. Odlučio je sve to promijeniti, animirati učenike da svoju energiju utroše u nešto korisno i zajednički su krenuti u akciju. A da imaju potencijala i da spremni za timski rad pokazali su prije nekoliko mjeseci na Danima kruha kada su napravili odlične projekte i imali najljepši prezentacijski stol.

Uz pomoć školskog domara Ivana Rakocije koji je pokrpao rupe u podu i zidovima, riješio rasvjetu, uklonio žice koje su virile iz lustera i odradio ostale majstorske poslove, uz vrlo mala sredsatva, ali jako puno volje, učenici su iz temelja obnovili vjeronaučnu učionicu!

- S dvije kante Jupola i nekoliko pigmenata boje napravili smo plan. Odlučili smo zidove oličiti u žuto-bijelu kombinaciju papinskih boja. Učenici su se podijelili u pet skupina i prionuli poslu. A nakon bojenja radijatora i ličenja, zidove su oslikali biblijskim motivima iz Starog i Novog zavjeta i vjeronaučnih tema, pojašnjava Kelbas.

Preslikavanje fotografija na zidove radili su uz pomoć LCD projektora i laptopa, projicirali su sliku na zidu i precrtali je olovkom i na taj je način prenijeli s papira na zid, a potom je bojili. Učenici su se prihvatili i skidanja starih žvakaćih guma s poda, a sve ih je to dovelo do pozitivne spoznaje i potaknulo na veće čuvanje školske imovine. Vjeronaučna učionica je bljesnula novim sjajem – od najneuglednije preko noći je postala najljepšom i najpoželjnijom učionicom u školi, a na račun vjeroučitelja Kelbasa i njegovih učenika još uvijek stižu pohvale.

Potaknuti aktivnostima svojih kolega, i učenici 7.b razreda, uz potporu učiteljice Danijele Miškulin, proljetnim motivima oslikali su učionicu hrvatskog jezika. A zajednički su se upustili u još jedan vrlo zanimljiv projekt - vrhunski su izradili postaje Križnog puta i Isusov grob. Postaje su rađene tehnikom preslikavanja uz tempere i tuš, a potom su rezbarene na šperploči i lijepljene. Izložene su u predvorju škole, a nakon Uskrsa bit će trajno postavljene u učionici vjeronauka.

- S učenicima sam dogovorio da nakon renoviranja učionice, slijedi “renoviranje” ocjena i vladanja, što su prihvatili i obećali da će nakon praznika prionuti poslu i uhvatiti se knjige - zaključuje vjeroučitelj Kelbas.

>>>

U postupku legalizacije bespravno sagrađenih objekata, odnosno kao dokaz da su pojedine obiteljske kuće i druge građevine u selu sagrađene prije 1968. godine i da ne podliježu toj obvezi, Babogredcima mogu pomoći jedino vojne karte iz Beograda!

Kako doznajemo od načelnika Josipa Krnića, Babina Greda je jedinstven slučaj u Hrvatskoj gdje velik broj mještana ne može dokazati da su njihove obiteljske kuće sagrađene prije 1968. godine.

– Naše je selo među najkritičnijima jer u katastru ne postoje stare karte za Babinu Gredu, a najstarije koje imaju su one iz 1974. godine. Bili smo u ministarstvu, iznijeli naš problem i pokušali pronaći rješenje. Zanimalo nas je mogu li nam se priznati postojeće karte, ali rečeno nam je da to nije moguće jer zakon vrijedi za cijelu Hrvatsku, pravila su ista za sve i ne može Babina Greda biti iznimka - pojašnjava Krnić.

Napominje da su brojni građani u velikim problemima jer ni sami ne znaju odakle krenuti ni kako namaknuti novac za legalizaciju onoga što nije potrebno. Umjesto da sada plate samo razliku za nadograđene kvadrate, dužni su platiti za cijelu kuću jer ne mogu dokazati da je sagrađena prije utvrđenog roka.

– U istoj je situaciji i Općina koja bi također trebala provesti postupak dokazivanja vlasništva, odnosno vrijeme izgradnje za brojne naše objekte – čitaonice, igrališta, zgradu stare mljekare…, a što bi nas u konačnici moglo stajati nekoliko stotina tisuća kuna - upozorava Krnić.

– Jedino rješenje koje bi nam moglo pomoći, rečeno nam je u resornom ministarstvu, u tome je da se za Babinu Gredu i još nekoliko naselja zatraže vojne karte iz Beograda u kojima je sve ucrtano i na temelju čega će se cijeli postupak moći puno lakše odrađivati - zaključuje Krnić i nada se da će srbijanska strana biti kooperativna i što prije izaći u susret kako bi se sve moglo riješiti i legalizirati u zakonski predviđenom roku.

>>>

Babina Greda ovih je proljetnih dana veliko gradilište, bageri kopaju na sve strane, a naziru se i obrisi prvog kružnog toka koji će prometno rasteretiti središte sela. Bit će uređena parkirališta, nogostupi, postavljena nova javna rasvjeta, uređena autobusna stajališta… Sredstva u iznosu od 4,6 milijuna kuna, kolika je vrijednost investicije, osigurat će se iz programa EIB 2 preko Ministarstva regionalnog razvoja, a dio će financirati i Općina. Radovi će, doznajemo od načelnika Josipa Krnića, biti završeni do kraja travnja.

Babogredci nestrpljivo očekuju i početak gradnje i uređenja trga između rijeke Berave te Ulice kralja Tomislava i Braće Radić. Projektom je obuhvaćena gradnja platoa, odnosno amfiteatra s fontanom, pješačkih površina, uređenje parka te rješavanje oborinske odvodnje i javne rasvjete. Centar sela poprimit će urbani izgled, a gradnjom i uređenjem trga Babogredci će dobiti prostor za razne zabavne i vjerske sadržaje na otvorenom. Svojim idejnim rješenjem trg će povezati Babinu Gredu i grad Kutjevo koji su lani u povodu Dana općine potpisali Povelju o prijateljstvu. Kutjevo je poznato po dobrim i kvalitetnim vinima, a Babina Greda ima prvi zapis o proizvodnji kulina. - Kutjevo ima svoj brend, kutjevačku graševinu, i želimo zajedničkom suradnjom napraviti pomak. Branimo autohtonost kulina i u suradnji s Kutjevom sigurno je da možemo lakše doći i na tržište na Jadranu i turistima ponuditi našu kvalitetu - smatra Krnić.

Kutjevo je, naime, jedan od rijetkih gradova koji je po imenu svog brenda – graševini – dao naziv središnjem i najljepšem gradskom trgu na kojem je zasađen i mini vinograd, a uz njega je postavljeno bure na kojem, uz grb Grada, piše i Trg graševine. Krnić ističe kako će mještani biti ugodno iznenađeni izgledom babogredskog trga te najavljuje kako će pokraj buduće šetnice uz Beravu poznati kutjevački vinogradari zasaditi po deset trsova vinove loze koja će se odlično uklopiti s bogatom ponudom najkvalitetnijeg babogredskog kulina.

O vinogradu će se brinuti učenici osnovne škole, a za njih će to biti jedno novo iskustvo. “Vrijednost investicije je 1,2 milijuna kuna i gradnju trga kandidirali smo prema Ministarstvu regionalnog razvoja. Očekujemo da će projekt biti prihvaćen te da će radovi uskoro krenuti”, zaključuje Krnić

>>>