Zagrebački Geoen, tvrtka specijalizirana za iskorištavanje geotermalnih potencijala u RH, i općinske vlasti Babine Grede dogovorili su se o načinu korištenja izvorišta termalne vode koje je otkriveno pokraj tog sela u županjskoj Posavini. Prema izrađenom idejnom rješenju, na pedesetak hektara oko geotermalne bušotine niknut će turistički, industrijski i poljoprivredni objekti.

Povrtlarska proizvodnja

– U prvoj fazi planiramo pokrenuti povrtlarsku proizvodnju. Staklenici, koji će se u početku prostirati na oko četiri hektara, zagrijavat će se vodom koju ćemo ionako crpiti radi utvrđivanja rezervi na geotermalnom polju. Kad se probije druga bušotina, uslijedit će gradnja elektrane snage do 1100 kW i toplane te proširivanje staklenika. Skupa s lokalnom zajednicom potom bismo, ponudom geotermalne energije po minimalnim cijenama, privlačili investitore zainteresirane za gradnju, primjerice, hotelskih kompleksa s otvorenim i zatvorenim bazenima – kaže suvlasnik Geoena Dragan Jurilj.

Energana za tri godine

Prva lopata trebala bi biti zabijena za šest mjeseci. Dotad se očekuje ishođenje građevinske dokumentacije za staklenike. Energana bi niknula u roku od tri godine, a zatim, nadaju se u Općini i Geoenu, i ostali predviđeni objekti.

– U prvim staklenicima bit će zaposleno 30-40 radnika, a njihov će se broj povećati gradnjom staklenika na planiranoj površini od deset hektara. Radna snaga bit će potrebna i za buduću energanu, hotele, hipodrom... Dobije li posao nekoliko stotina Babogredaca, to će značiti osiguranu egzistenciju za isto toliko obitelji – ističe općinski načelnik Josip Krnić.

Usto, lokalne vlasti puno očekuju i od rudne rente. Naknada za eksploataciju geotermalne vode godišnje će, procjenjuju, iznositi više od šest i pol milijuna kuna, od čega polovica pripada Babinoj Gredi. Izvorni proračun općine posljednjih godina nije bio veći od tri milijuna.

Inače, geotermalno izvorište otkrila je Ina u potrazi za naftom. Od centra sela udaljeno je samo kilometar, a po izdašnosti i energetski kvalitetnije je od izvora uz koje su izgrađene Tuheljske, Varaždinske ili Stubičke toplice. Izdašnost bušotine je 200 kubika vode u satu, a temperatura vode je 121,1 Celzijev stupanj. Dnevna proizvodnja termalne vode odgovara dnevnoj proizvodnji oko 300 MWh struje.

>>>

Babogredski načelnik Josip Krnić potpisao je prije desetak dana sa suvlasnikom zagrebačke tvrtke Geoen, specijaliziranom za iskorištavanje geotermalnih potencijala, Draganom Juriljem, pismo namjere o korištenju izvorišta termalne vode, koje je okriveno na području Babine Grede.
I dok se u javnosti već uvelike najavljuje zabijanje prve lopate i prva staklenička proizvodnja već zaproljeće sljedeće godine, Babogredac Ilija Martić, vlasnik parcele na kojoj se nalazi bušotina, tvrdi kako s Juriljem nije postigao nikakav dogovor oko korištenja zemljišta. U posjed spomenute parcele, koja se prostire na 18 tisuća četvornih metara, Martić je došao nakon smrti susjeda Ivana Dama, s kojim je 13 godina ranije sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju. Pojašnjava da je geotermalno izvorište otkrila Ina u potrazi za naftom i plinom, a zbog provedenih istraživanja zemljište je postalo neupotrebljivo. Nakon otkrića da je energetski i po izdašnosti kvalitetnije od izvorišta najpoznatijih hrvatskih toplica, pojedinci u tadašnjoj lokalnoj vlasti, tvrdi Martić, vršili su konstatan pritisak na starca Dama da proda zemlju pa čak i da raskine ugovor o uzdržavanju.

Investori iz Luksemburga i Islanda
- Do sada su se javljali investitori iz Luksemburga i s Islanda, a onda se u Babinoj Gredi pojavio gospodin Jurilj. Rekao sam mu da sam zemljište spreman prodati po cijeni od deset eura po kvadratu, što je njemu bilo previše, jer smatra da je riječ o poljoprivrednom, a ne o eksploatacijskom zemljištu. Razmišljao sam i o davanju zemlje u zakup, ali od toga me odgovorio odvjetnik, upozorivši me da bi se u slučaju gradnje fortifikacijskih objekta od strane investitora mogao naći u krajnje nepovoljnom položaju. Dao sam si truda, kontaktirao ljude i došao do korisnih saznanja zbog kojih imam sve više razloga sumnjati u iskrene namjere gospodina Jurilja. To više što nam još nije dostavio odobrenje o korištenju rudarskog objekta od strane Ine u čijem je vlasništvu. Bojim se da je on u cijeloj priči zapravo samo trgovac koji je došao odraditi posao za nekoga, za male se novce domoći željenoga objekta i onda ga debelo preprodati - upozorava poznati babogredski povrtlar, koji je uvjeren da je s njim u igri cijela ekipa ljudi, uključujući i pojedine profesore koji su sudjelovali u izradi elaborata.

Okreću glavu od vlasnika
- Ne sviđa mi se način na koji se sve to radi, počevši od općinskih čelnika. Otkako su čuli da se Jurilj sa mnom nije uspio dogovoriti, počeli su okretati glavu od mene i optuživati me da se želim domoći novca. Skupa su mi s Juriljem počeli spočitavati da sprječavam razvoj općine te čak i zaprijetili izvlaštenjem. Mene kao Babogredca koji želi dobro svome selu zanima da dođe netko ozbiljan, tko će uložiti u proizvodnju, zaposliti ljude i osigurati im egzistenciju. Netko prepoznatljiv poput Agrokora, tko ima već uhodan posao i tko se razumije u ovakvu vrstu proizvodnje. Nakon svega i informacija koje imam, sumnjam da bih sada uopće prihvatio ikakvu ponudu gospodina Jurilja. Ne sporim da je rudarski objekt u vlasništvu Ine, ali nalazi se na mom terenu i to je nepobitna činjenica - ustvrdio je Martić, dodavši da nije sporno to da se bušotina može sagraditi na nekoj drugoj parceli, ali za 35 milijuna kuna, koliko stoji taj posao.
Suvlasnik Geoena Dragan Jurilj bio je zatečen našim upitom upozorivši nas “da ne nasjedamo na priču Ilije Martića”. Pojašnjava da su sve mineralne sirovine u vlasništvu RH i da se točno utvrđenom zakonskom procedurom mora ishoditi koncesija za njihovu eksploataciju. Optužio je Martića da svojim neznanjem o postupku dobivanja koncesije nepotrebno stvara afere, jer je neupućen i misli da je on vlasnik mineralne sirovine. “Trenutno vodim pregovore s vlasnikom zemljišta na mjestu gdje se u budućnosti planira eksploatirati mineralna sirovina, pokušavamo dogovoriti cijenu i uvjete, stoga me iznenadilo da Vas je Martić kontaktirao. Nema sumnje da je to napravio iz razloga kako bi povećao cijenu svog zemljišta. Geoen je privatna tvrtka registrirana u svrhu realizacije nacionalnog programa “GEOEN” za višenamjensko korištenje geotermalne energije u RH i trenutno razvija prvu hrvatsku geotermalnu elektranu na lokaciji Velika Ciglena kod Bjelovara. Stoga su insinuacije Martića o našem društvu neutemeljene”, poručuje Jurilj.

>>>

Koncert Mile Kitića na školskome igralištu, uzburkao je strasti u Babinoj Gredi gdje je jučer (10. kolovoza) proslavljen kirbaj i blagdan sv. Lovre.
- Zar je baš Mile Kitić pjevač koji treba razveseliti i nas i naše goste na kirbaj? Kako se tako što uopće moglo dogoditi u srcu Šokadije? Evo, dičimo se Stanarskim susretima i njegovanjem slavonske tradicije, a narodnjaci nam dolaze na kirbaj?, komentiraju mještani koji su negodovali i načelniku Općine Babina Greda Josipu Krniću.
- Organizacija koncerta na otvorenom bila je u rukama privatnog poduzetnika, babogredskog ugostitelja. Dozvolu su tražili u travnju za koncert na općinskoj površini. Tada nisu znali reći tko će gostovati za kirbaj. Govorilo se i o Thompsonu i ostalim glazbenicima, kaže načelnik i dodaje da se o glazbenim ukusima može raspravljati te da je bilo “pritisaka” s više razine i pitanja iz Vukovarsko-srijemske županije što se zapravo događa oko kirbaja.
Krnić (SDP) navodi da se ne želi baviti politikanstvom i nekome oduzimati pravo na rad, a Kitićev koncert oštro je osudio HDZ Babine Grede čiji predsjednik, Marko Mrkonjić, drži neprimjerenim održavanje narodnjačkog koncerta u dvorištu škole.
- Odgovornima smatramo i načelnika i predsjednika Općinskog vijeća, ali i braniteljske udruge koje se nisu oglasile u ovom slučaju. Tko su uopće organizatori koncerta - jesu li to načelnik i ravnatelj škole zajedno?, pita Mrkonjić.
Kirbaji s narodnjacima nisu neuobičajeni, a u susjednoj Cerni jedan privatni ugostitelj vikendima u lokalu ugošćuje slične glazbenike. Već sada je najavljeno nekoliko “zvučnih” imena, jer je sljedećeg vikenda i u tome mjestu kirbaj.

Narodnjaci se slušaju na svakome koraku. U susjednu BiH, u Orašju, tisuće iz Hrvatske hrle na tamošnje zabave, zašto ne bi i ovdje imali priliku zabaviti se, komentiraju Babogredci kojima ne smeta gostovanjem Mile Kitića. Već u petak mnogi će uživati u Odžaku na koncertu Thompsona. Nakon njegova koncerta, u istome mjestu, kažu, nastupit će i jedna od poznatih srpskih pjevačica Dragana...

>>>

Jučer, 10. kolovoza 2010. godine oko 8.20 sati u Babinoj Gredi, Sajmište bb, vršenjem nadzora mjesne tržnice od strane policijskih službenika, kod 66-godišnjaka iz Nuštra pronađeno je 3,4 kilograma rezanog duhana koji je predmetni nezakonito prodavao.
Provedenim kriminalističkim istraživanjem u prostorijama policije, utvrđeno je postojanje osnovane sumnje kako je počinio kazneno djelo "Nedozvoljena trgovina", zbog čega protiv istog slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

>>>

Sinoć, oko 21.50 sati ova Policijska uprava zaprimila je dojavu od Operativno-komunikacijskog centra policije PU brodsko-posavske, kako su od strane nepoznate muške osobe sa javne govornice u Velikoj Kopanici izvješćeni da će u Babinoj Gredi na igralištu osnovne škole "Mijat Stojanović", gdje se trebao održati koncert srpskog pjevača Mile Kitića, biti aktivirana eksplozivna naprava. Na mjestu događaja od strane policijskih službenika za protueksplozijsku zaštitu ove Policijske uprave izvršen je protueksplozijski pregled, kojom prilikom nije pronađena eksplozivna naprava, nakon čega je koncert održan.

>>>

Zamjenik gradonačelnika Željko Pinjuh, u subotu 21.08.2010., primio je predstavnike Općine Babina Greda, Kulturno-umjetničko društvo „Mijat Stojanović“ iz Babine Grede te njihove goste, skupinu Farandole Biterroise - FARANDOL BITRUAZ.
Nakon prigodnog darivanja poklona spomenuta skupina nastupila je na gradskom trgu.
Dolazak i nastup navedene skupine organizirao je Grad Vukovar u suradnji sa Općinom Babina Greda i Kulturno – umjetničkim društvom „Mijat Stojanović“, Babina Greda.

>>>

Na rijeci Savi, u neposrednoj blizini Babine Grede, u naselju Dubočica, bit će sagrađena luka namijenjena za otpremanje rasutog tereta. Riječ je o polaznoj postaji u transportu povrća koje će biti uzgajano u staklenicima, čije je podizanje najavljeno početkom iduće godine na geotermalnom polju kod Babine Grede. No, bit će, dakako, na raspolaganju i svim ostalim zainteresiranim korisnicima.
Plovnim će putem Savom, a potom Dunavom babogredsko, ali i područje županjske Posavine, biti povezano s Crnim morem, a preko njega sa zemljama Dalekog i Bliskog istoka. Zamjenik načelnika Babine Grede Željko Kopić ističe da su pripremni radovi na Savi već počeli i da su općinske vlasti maksimalno uključene u sve aktivnosti vezane uz skorašnji početak gradnje luke.
Ministarstvo mora, prometa i veza podržalo je projekt kao veliki potencijal ne samo za Babinu Gredu nego i cijelu Vukovarsko-srijemsku županiju. Predstavnici toga ministarstva, Hrvatskih voda i Lučke kapetanije Slavonski Brod trebaju se ovih dana sastati s vukovarsko-srijemskim županom Božom Galićem i utvrditi daljnje aktivnosti koje će ubrzati realizaciju toga projekta koji bi trebao prerasti u projekt županijske luke na rijeci Savi.
Potporu gradnji luke dala je i Općina Domaljevac-Šamac u susjednoj bosanskoj Posavini smještena uz desnu obalu Save, točno nasuprot Babinoj Gredi, pa će projekt u okviru međugranične suradnje biti kandidiran kod pretpristupnih fondova.

Babogredski kraj trebao bi osjetiti i još neke blagodati rijeke Save, prije svega kada je riječ o navodnjavanju. Na predjelu Škopinjaka, u sjevernom dijelu babogredskog atara nastavljena je gradnja prve dionice dovodnog melioracijskog kanala prosječne širine pojasa od 120 metara. Njegova se trasa u cijelosti podudara s trasom višenamjenskog kanala Dunav - Sava pa ujedno i predstavlja prvu fazu gradnje toga 60 km dugog plovnog puta. Duljina planiranoga kanala koji će preko crpne stanice na Savi transportirati vodu prema Bosutu je oko 15 kilometara. Gradnja će se odvijati kroz šest etapa i trajati do 2017. godine, što će stajati gotovo 400 milijuna kuna. Do kraja ove godine predviđen je završetak prve faze od oko 6 kilometara. Kanal će se u konačnici protezati kroz Vukovarsko-srijemsku i Brodsko-posavsku županiju, a služit će prije svega za navodnjavanje oko 33.000 hektara obradivih površina.

>>>

Na stanovima, daleko izvan sela, u blizini šume ili Berave, nekada se živjelo, radilo i stvaralo, znaju reći s uzdahom nostalgije mještani Babine Grede.
Ali, čini se, ne samo oni, jer i ovogodišnji, 8. stanarski susreti, na stan Ivana Kneževića Todorovog doveli su i natjecatelje iz nekoliko mjesta Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije, pa su žal za prošlim vremenima, uz tamburaše te nadmetanja stanara i stanarica, zajednički podijelili mnogi.
I sve to zahvaljujući Iliji Babiću i Udruzi za promicanje i očuvanje šokačke baštine Šokadija iz Babine Grede.
- Kada smo u ovoj udruzi odlučili organizirati prve stanarske susrete, bilo je podosta onih koji su nam zamjerili i kazali kako želimo potisnuti druge manifestacije u Babinoj Gredi te da stvaramo nepotrebnu konkurenciju. Vrijeme je pokazalo da nismo imali cilj ništa uništiti ili obezvrijediti, već jednostavno prikazati kako se nekada živjelo na stanovima, što se radilo, što se kuhalo i jelo - ispričao nam je veliki zaljubljenik u Šokadiju Ilija Babić.
Udruga je željela svake godine organizirati stanarske susrete na nekom drugom stanu u Babinoj Gredi, no zbog raznih razloga to nisu uspijevali. Ali, uspjeli su ove godine ugostiti natjecatelje iz Kaniže, Oprisavaca, Podvinja i Gundinaca, naravno, uz domaće stanare i stanarice, a došli su im i Šokci iz Osijeka, Tkanica iz Vinkovaca i mnogi drugi.
Posljednji stan na izlazu iz Babine Grede u pravcu Cerne bio je mjesto oštre konkurencije čobana i čobanica, a kuharice okupljene iznad štednjaka nisu se štedjele ni ove godine.
Pokrovitelj 8. stanarskih susreta bio je bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, za kojega Babogredce veže mnogo toga.
- S gospodinom Mesićem imamo dobro suradnju još od osamdesetih godina prošlog stoljeća, i to kada se u Babinoj Gredi gradila nova škola. Naime, njegova tvrtka je izradila projekt za našu školu i mi se od tada znamo i dobro surađujemo. Žao nam je samo što ni ove godine nije mogao doći k nama, jer je otišao u Kirgistan - pohvalio nam se, ali i istovremeno požalio Ilija Babić.
Organizaciju Stanarskih susreta pomogli su Vukovarsko-srijemska županija i Općina Babina Greda.
- Ali i mnogo mnogo ljudi, bez kojih doista ne bismo uspjeli. Hvala im na tome - poručio je predsjednik babogredske Šokadije.
Koliko u toj slavonskoj općini ima zanimljivosti, koje se mogu čuti upravo na Stanarskim susretima, potvrđuje i to što su napokon uspjeli organizirati pravi jahački maraton u dužini od 22 kilometra, uz sudjelovanje 30 jahača, odnosno, deset skupina po tri jahača.
Projahali su oni prvom jahačkom crtom kanala Dunav-Sava, krenuvši s Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Tihomira Babića i došavši u poslijepodnevnim satima na stan Ivana Kneževića-Todorovog. I sve to, saznajemo, uz potporu tvrtke GEOen d.o.o. Dragana i Željka Jurilja.
- A o lipicancima u Babinoj Gredi sve se zna, od toga da je davne 1936. godine u naše mjesto stigao prvi lipicanski pastuh, do činjenice da smo 1942. godine osnovali udrugu. I uvijek smo bili vezani uz lipicance, uz svoje konje bijelce - ističu mještani Babine Grede.
I upravo zbog takvih povijesnih priča, zbog druženja i zabave, na kojima je i ove godine kroz sjećanja i pjesmu Tamburaškog sastava “Arteški bunar” kanula i pokoja suza, Stanarski susreti nemaju se kome opravdavati zašto postoje. Možda ih ima zbog činjenice da je u Babinoj Gredi nekada bilo čak 349 stanova, najviše u Slavoniji, ali možda i zbog starih stihova koje je predsjednik Šokadije Ilija Babić i ove godine ponovio: “Zlatni rudnici stanovi su bili, marvu, čele i đecu ranili”.

Ovogodišnji stanarski susreti, održani u nedjelju, 29. kolovoza, imali su i jednu novost - otvorili su priču pod nazivom “Šokci pričaju o anglerima”.
- Mnogi uopće nemaju pojma što su i tko su angleri, a kada bi se trebalo prevesti na jezik današnjice, najjednostavnije bi bilo reći da su to šverceri, muljatori, prevaranti, ljudi koji su preprodavali, i to najviše konje. U Babinoj Gredi bilo ih je mnogo, ali živih više nema, no sjećanja onih koji su bili vezani uz njih ili su poslovali s njima vrlo su zanimljiva. Njih nekolicina, točnije, petorica, koja se mogu teškom mukom pronaći u Slavoniji, prave su legende. Jedan je čak uz konja jednom davno prodao i ženu - pričaju nam samo neke od detalja ovih babogredskih priča o anglerima.

>>>

Brodskoj javnosti predstavljena je odlična knjiga ‘Do stana i natrag’, autora Ilije Babića iz Babine Grede. Promocija je održana u četvrtak, 23. rujna,  u Gradskoj knjižnici u Slavonskom Brodu.

Riječ je o knjizi koja opisuje nekadašnji život i rad seljaka na drevnim šokačkim stanovima u Slavoniji.

Knjigu je izdala Udruga za očuvanje kulturne baštine Šokadija iz Babine Grede, čiji je Ilija Babić predsjednik. On je kao dijete odrastao u šokačkom okruženju, 5 kilometara u školu pješačio i natrag do stana, a svoje uspomene na djetinjstvo i mladost stavio je u ovu knjigu koju je pisao isključivo na slavonskom dijalektu. O knjizi su uz autora među ostalima govorili urednica Đurđica Babić, te u ime priređivača promocije Matice Hrvatske Antun Bartek. Na svečanoj promociji knjige Do stana i natrag, negdašnji život na šokačkim stanovima kazivanjem i pjesmom prikazali su članovi pjevačke skupine Babogreci.

>>>

Babogredskim kuloarima ovih je dana pukla priča o tome kako je njihov sumještanin i vozač općinskog autobusa, koji je Babinoj Gredi početkom godine donirao zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, uhvaćen u švercu čak 200 šteka cigareta. Selom krenule razne špekulacije o tome da je upravo općinski autobus zlorabio za ilegalno prevoženje robe jer teško je vjerovati da bi netko tolike cigarete prevozio u prtljažniku automobila. Postavljaju se i pitanja odakle mu novac za kupnju cigareta, jer je riječ o čak 30-ak tisuća kuna, kome su cigarete bile namijenjene, koliko ih je već prevezao, koliko je profitirao švercajući robu iz Bosne i s kime li je dijelio dobit. Neki se nadalje pitaju kako lokalni čelnici osobi s druge strane zakona uopće mogu povjeriti općinski autobus.
Glasnogovornik PU vukovarsko-srijemske Krunoslav Žgela potvrdio nam je da je spomenuti Babogredac sredinom rujna zatečen u prekršaju izbjegavanja carinskog nadzora na graničnom prijelazu u Slavonskom Brodu, ali ne s općinskim autobusom nego vlastitim automobilom, gdje je pronađeno 1.999 kutija cigareta. Nad njim je obavljeno kriminalističko istraživanje, a podnesena je i kaznena prijava zbog nezakonite trgovine nadležnom državnom odvjetništvu.

Zamjenik načelnika Babine Grede Željko Kopić pojašnjava da vozač nije zaposlenik Općine nego su ga angažirale lokalne udruge kako bi ih, prema potrebi, odvozio na gostovanja te da su one dužne osigurati i gorivo i platiti vozača za autobus koji je u općinskom vlasništvu. A upravo su njega izabrali zato što jedini ima prometnu dozvolu za upravljanje autobusom.

>>>