Ubio nehotice brata.
Braća Mato i Blaža Knežević iz Babinegrede pođoše kradomice u lov. Blaž i Mata ogledavao njemu nepoznatu posuđenu pušku ostragušu. Nesrećom puška plane i pogodi Blaža u lijevu stranu prsiju da je na mjestu ostao mrtav.

Radi cura.
Mladići Andra Vuković i Mata Zečev iz Babinegrede posvadiše se prošle nedelje na večernjem sastanku — radi cura. 20 god. Mata kao stariji nalupa se 14 god. Andru, a ovaj povuče revolver i opali Mati u trbuh i teško ga ozliedio. Mata je prevežen u vinkovačku bolnicu i teško da će preboljeti.

Skočio u Savu.
Bačvar Luka Osvald iz Babinegrede kidisao je na svoj život, skočio radi neizlječive bolesti u Savu i utopio se.

>>>

Antun Verić gvozdenim vilama izubijo svog rodjenog oca 60 god. Matu, prebio mu 3 rebra i nanio tešku životu pogibeljnu ozljedu. Sezona rakije pa tučnjave učestale.

>>>

Žiteljka Terezija Knežević iz Babinegrede poniela sikiru da zatvori ogradu vrta, da nemože tudja marva u njega dolaziti. U vrtu opazi prasice svoje susjede Cece Knežević od 43 g., te ih Istjera napolje. U to se Ceca od zada neopaženo došulja, pograbi Terezu za glavu, sruši je na zemlju, te ju vlastitom sikirom istukla, a onda ju gazila nogama i udarala rukama dok nije sirotica pala u nesvjest.
Prvu pomoć pružio joj obć. liječnik g. dr. Belić.
Ceca veli, da je Terezu gurnula, a ona da se je padom sama ozlijedila.

>>>

Za ostalim rodoljubnim društvima naših gradova, nije ni malo zaostala ni Babinagreda.
Mlado tamošnje Hrv. pjevačko i tamburaško društvo „Zvonimir", vrlo je dobro svalilo svoju zadaću, kad je povelo vrlo živahnu i svestranu akciju, da se dan smrti najvećih nam velikana i narodnih mučenika čim doličnije proslavi.
U tu svrhu izdane su osmrtnice kojim se poziva cjelokupno mjesno žiteljstvo, da što brojnije prisustvuje svečanim zadušnicama, koje su njihovom inteligencijom čitane u subotu dne 29. o. mj.

Zadušnicama, koje je služio dekan g. Senc prisustvovao cvijet babogredske inteligencije sviju vjeroispovjesti, mjesno seljaštvo i Školska djeca u lijepom broju, tek se obrtništvo manje pokazalo.
Na koru pjevao je „Zvonimir" lijepo i skladno.

Na veče istoga dana bila je u prostorijama .Hrvatske čitaonice svečana akademija, koja je takodjer bila lijepo posijećena.
Na istoj se uz lijepi proslavni govor g.tajnika „Zvonimira" g. Ivakića o životu i radu Petra Zrinjskog i Krste Frankopana, još i sviralo i pjevalo.
Sve točke su na opće zadovoljstvo izvedene, a osobito zadnja živa slika, koja je upravo krasno prikazivala, kako se hrvatski narod klanja uspomeni svojih velikana.
Poslije rasporeda bio je animirani ples.

Lijepo se pokazao i seljački sokol, koji je oko lijesa držao za vrijeme rekvijema počasnu stražu, a i na veče akademiji prisustvovao kao i „Hrv. čitaonica", koja je ovim svečanim činima u lijepom broju prisutna bila.

Ovako i jedino ispravno svaćanje svoje dužnosti služi mladom »Zvonimiru" samo na diku i čast, te je želiti, da u svom nastojanju poživi lijepi niz godina.
Živio "Zvonimir"!

>>>

Jedini seljački hrv Sokol u Slavoniji, naš babogredski, napreduje i razvija se lijepo. Samo ovog proljeća priredio je već tri javne vježbe i to u Sikerevcima, Šamcu, Štitaru i Gundincima, a evo dana 23. o. mj . priredi u beogradskim „Dudicama" ponovnu vrlo uspjelu javnu vježbu sa pučkom svečanošću.
Vježbi su prisustvovala bratska
sokolska društva iz Vinkovaca i Đakova.

Vježbe su sjajno uspjele i svega članstva I seljačkoga babogredskog podmlatka.

Na spravama su vježbali odjeli babogredskoga đakovačkog i vlnkovačkoga Sokola. Palmu pobjede odnio je svakako vodja
vinkovačkog Sokola brat Bednaržik čijim su se elegantnim vježbama svi divili.

Ovakove zabave još ne vidje Babina Greda. Sav skoro narod iz mjesta i okolice sjatio se, da su naše .Dudice" — vrt u pol sela bile prepune šarolikog svijeta.
Uz crvenu sokolsku košulju divno pristajaše bijela rubina našeg seljačkog naroda, a i gospodski kaput.
Nakon uspjele vježbe razvila se vrlo animirana pučka svečanost. Bilo ti je tu svega i svačega. Stariji posjedaše oko stolova pod hladovite lipe krijepeći se izvrsnom kapljicom koju je Sokol u vlastitoj režiji sam točio. Mladjarija pak, a osobito sokoli i naše cure i mlade snaše, uhvatiše se u kolo, pa ti se tu baš vatreno igralo sve do neko doba noći. A najviše se igralo kolo, ono naše kolo, šokačko kolo, koje našega čovjeka elektrizira. Krasna je to bila slika Evo: hladovina pala, mračak se hvata . . . Uhvatile se u kolo mlade snaše, bogato i prebogato odjevene, a iz njih sokolaši i seoski momci; luj se u ugodnoj izmjeni isprepliće građansko odijelo, sokolska odora i seoska slikovita nošnja. A kolo se talasa.

Ovako evo vrši babogredski seljački Sokol svoju misiju u narodu djelujući u odgojnom i kulturnom pravcu, a i buđenju hrvatske narodne svijesti. Trebalo bi, da se i ostala izokolna naša mjesta ugledaju u Babiuu-Oredu, pa da osnuju seljački
Sokol, koji upravo blagotvorno može djelovati na razvitak nacijonalne svijesti. O velikoj koristi Sokola ne treba trošiti riječi što je svima i svakome jasno.
Mi se Babogiedci ponosimo, da smo mi baš prvi udarili temelj sokolskoj ideji medil našim seljaštvom Krasne posljedice sokolskoga rada osjećaju se i te kako jer je baš Sokol ono žarište i onaj centar, oko kojega se vrli sav naš društveni život i kulturni rad!
Iz Sokola je uvijek potekla inicijativa za mnogi naš narodni posao.

Ne mogu propustili, da i ovom prilikom ne istaknem velike zasluge oko osnutka hrv. Sokola našega vrijednoga učitelja Vladoja Ivakića, koji upravo neumornim trudom, velikim žarom, ustrajnošću i oduševljenjem sav se posvetio širenju sokolske misli medu našim seljaštvom.

Čast našem badognedskom Sokolu i njegovom vođi!
Sokolaš.

>>>

Luka Kopić, 24.godišnji nadničar u Kutuzićevom mlinu u Babinojgredi dizao je vreće iz prizemlja u I.sprat mlina na dizalu (aufzug) te je vlastitom neopreznošću dospio izmedju dizala i tavanske grede tako, da je prignječen i pribijene hrptenjače, nakon par sati ozledama podlegao.

>>>

Utopili te konji
Babogredski žitelj Vlada Knežević vozeč se uz Savu htjede da napoji konje. Utjera ih u Savu ne znajuć da je odmah pri kraju dubljina. Brzica zahvati i konje i kola tako, da se sam on teškom mukom spasio, dok su se konji vrijedni 1.000 K. utopili u Savi.

Tučnjava.
Đuro i Mato Babić iz Babinegrede baš se dobro razveseliše i ponapiše u gostioni. Veselje završiše svadjom se izvodi i u tučnjavu.
— Mata povadi nož da će Đuru, a ovaj ti ne bude lijen, dohvati od nekog motiku pa ti mog Matu ošamari čestito po glavu. Presjekao mu nos i cijeli obraz naneo mu tešku, životu pogibeljnu ozlijedu. Izgovara se dakako pijanstvom.

— Istodobno veselili se u gostioni i žitelji Antun Kuković. Mika Zolić. Baća Antun se dobro pripio koju zgodu upotrebi Mika i izvadi mu iz džepa novčarku sa 30 K novaca. Prizvana oružniška obhoda pronašla je novac skup sa novčarkom. — Mika pijan — dakako da ne doznaje od kuda se stvorila u njega tuđa novčarka i novac.

>>>

Žitelji Antun i Adam Lešić iz Babine Gede žive već više godina, premda su rodjena braća, u ljutoj mržnji. Nisu nikad jedan s drugim ni rieči progovorili. Pred Uzkrs se ponovno posvadiše i zaprijeti jedan drugome, da će „jedan u groblje, jedan u roblje".

Preko Uskrsa trebao mlađji neoženjeni brat Adam ići na stan (salaš) svinjama, te zamijeniti brata Antuna, koji je imao doći kući. Adamu se nije dalo uskrsovati u šumi na stanu pa nije išao. To je razljutilo starijeg brata Antuna. Uzeo je sjekiru u ruke, pođje u selo da sudi bratu Adamu. Prevalio je 10 kilometara do sela i stigao na večer kući. Adama nije bilo kod kuće nego u selu na divanu. Adam zasjedne u kuhinju za vrata i čeka preko 2 sata, dok se nije Adam vratio, Došav ovaj oko 10 sati kući, ne sluteći zla, udje u kuhinju, otvori vrata od sobe da će ući, ali ga u taj mah zahvati Antun sjekirom po glavi i Adam pade preko praga u sobu. Zahvativ ga još nekoliko puta sjekirom, vrati se, kao da se nije ništa ni dogodilo i opet natrag na 10 kilometara udaljeni salaš. Adamu je raskoljena glava da, mozak proviruje, presječeni prsti, odsječeno uho i više drugih ozljeda tako da je uprkos brzoj liječničkoj pomoći za dva dana ozljedama podlegao i na sam je USkrs sahranjen.

I tako zaista ode jedan u grobjlje, a drugi u roblje, a žalobni stari roditelji kukaju doma.

>>>

Pera Pupić od 13 god. i njegov brat Stjepan Pupić od 15 god. iz Batrovaca, skitnice po zanimanju, dođoše na svom putovanju u Babinu Gredu. Stjepan se uvukao na stanu u sobu Marijana Štivića, te ukrao 54 krune gotova novca, čitav kruh i jedan kulen.
Sada se uvukoše i u kolibu Ilije Kedačića, naložiše vatru i lijepo se počastiše. Drugi dan našao jo Štivič kraj vatre banku od 20 K, a nedaleko kolibe komad kruha i škatulju u kojoj su bili novci. U šumic uhvatiše ljudi kradljivce, svezali ih i dobro nalupali, pak su ih tjerali u selo.
Pero jo presjekao uzicu i pobjegao. Međutim je i on uhićen, pak se braća, koja su za kratko vrijeme pokrala 139 K i 72 filira, nalaze iza brave.

>>>

Iz Babinegrede javljaju: Ovomjestnoj oružničkoj postaji povjerljivo je prijavljeno još priie 2 godine da se babogredska Ciganka Tonka Nikolić profesionalno bavi protjerivanjem utrobnih plodova, osobito kod djevojaka i mladjih žona.

Dne 31. pr. mj. povjerljivo je opot saobćeno oružničkoj postaji, da se ista Ciganka vidjeva zalaziti u kuću ovomjostne žitoljke Kate Stivaničević. Požuriv se, nebi li još za friška traga uhvatio ciganku na djelu, odkrije oružnički postajevodnik zaista sam zločin.
16-godišnja djevojka Jozija Peričević iz Kruševice zatrudnjela je. Osjetiv, da će skoro roditi, a u nakani, da zataji porod i diete, dodje u Babinugredu k svojoj sestri Kati Stivaničević. Odmah bi prizvana ciganka Tonka, koja pristupi operaciji, Istu noć porodi Jozija Peričević živo i potpuno razvijeno muško čedo, koje ciganka Tonka uz pripomoć Kate Stivaničević odmah odnose iz sobe, zamota u krpe i ostavi u kućaru (kiljeru) za vrata, gdje je diete odmah u jutro po oružnicima mrtvo pronadjono.
Sudbeno-liečničkom razudbom ustanovljeno je, da je diete zlonamjerno ostavljeno nepodvezano pupkovine, te uslied krvarenja morado poginuti.

Okrivljene su uhićene i priznaju svoj zločin, to su osim Jozije Peričović, koja se nalazi u kućnoj njezi, predane sudu u Županji.

>>>