Prigodnim programom zaposlenici i učenici osnovne škole u Babinoj Gredi danas će (srijeda) proslaviti 200 godina od rođenja Mijata Stojanovića, pedagoga i književnika koji je čitav svoj vijek posvetio učiteljevanju, pisanju i skupljanju narodnoga blaga, a po kojemu babogredska škola nosi ime.

U Općinskoj narodnoj knjižici u 11 sati predavanje o Mijatu Stojanoviću, koji je bio jedan od utemeljitelja Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, održat će Dinko Župan s Hrvatskog instituta za povijest Slavonski Brod.

Za 13 sati u Domu kulture "Franjo Delić" predviđena je svečana priredba, a sat kasnije i otvorenje sportskog školskog igrališta i demonstracija korištenja sprava za vježbanje. Riječ je o investiciji vrijednoj 800.000 kuna, od čega je 100.000 osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja, a preostali iznos Općina Babina Greda.

>>>

Proletjela je brzo godina dana, od početka nagradne igre 'Dan iz snova', koju smo organizirali povodom našeg 20. rođendana, a u kojoj su sretni mladenci Katarina Galović iz Sikirevaca i Đuro Majić iz Babine Grede osvojili glavnu nagradu. A to je bio uistinu vrijedan poklon - jer svi su im naši partneri i sponzori besplatno darovali svoje usluge, od tamburaša do cateringa, rasvjete, fotografiranja... Dobro smo ih upoznali tijekom godine, dok smo zajedno posjećivali sve sponzore i dogovarali detalje oko njihovog vjenčanja. Bili smo s njima i na probama, dogovorima, na djevojačkoj i momačkoj večeri. Išli smo s kumom po mladoženju Đuru u Babinu Gredu, pa kod Katarine u Sikirevce, na vjenčanje i konačno na svečanu večeru u Oprisavce. Uživali smo do jutra u predivnom vjenčanju, okruženi nasmijanim i sretnim prijateljima i rodbinom naših mladenaca, u odličnoj atmosferi za koju je zaslužan TS Behar, ali i u iskrenoj radosti ovih dvoje mladih, zaljubljenih ljudi.

Nakon vjenčanja, Đuro i Katarina su nas posjetili u prostorijama Radio Slavonije, opet nas počastili svatovskim kolačima, pa smo sa zadovoljstvom pogledali fotografije i prisjetili se predivnog dana njihovog vjenčanja, koji smo zajedno pretvorili u 'Dan iz snova'. Želimo im svu sreću i ljubav ovog svijeta, dobro zdravlje i brojnu obitelj.

Hvala još jednom svima koji su to omogućili:

TAMBURAŠKI SASTAV BEHAR
FOTO STUDIO MARIN IVEZIĆ PHOTOGRAPHY
ISABELLE VJENČANICE
VARTEKS BY DI CAPRIO
ZLATARNICA LORENC
RESTORAN LOTOS
GALA ŠATORI
TOP LIGHT
CVJETNI SALON 'DADA'
TOP LINE
TOP ART
SANDRA DEKORACIJE VJENČANJA
AUTOWILL

>>>

Nakon dugih priprema, sređivanja papirologije, ishođenja potrebnih dozvola i suglasnosti te odabira izvođača radova, jučer je i službeno počelo zatrpavanje građevinske jame, čime će se konačno osigurati preduvjet za gradnju školske sportske dvorane u Babinoj Gredi i prekinuti agonija mještana, posebice učenika koji ju već godinama nestrpljivo očekuju.
Riječ je o šest metara dubokoj jami koja već gotovo četiri godine zjapi prazna jer je gradnja dvorane naglo prekinuta, a novo rješenje za nastavak gradnje teškom se mukom uspjelo pronaći. Kamen temeljac, podsjećamo, postavljen je u travnju 2014. i objekt je trebao biti završen u proljeće 2016. Ministarstvo je tada posao dodijelilo građevinskoj tvrtki iz Sv. Ivana Zeline, no ubrzo su se počeli javljati problemi u dinamici izvođenja radova i izvođač je završio u stečaju. Umjesto sportske dvorane babogredski učenici s prozora školskih učionica i danas gledaju duboku jamu obraslu korovom i šikarom, u koju se slijevaju podzemne vode i sadržaj septičkih jama. Vukovarsko-srijemska županija, u čijoj je nadležnosti daljnja realizacija toga projekta, početkom siječnja je u konzultacijama sa stručnjacima procijenila da je jamu najbolje zatrpati i potom krenuti u gradnju dvorane.

- Zbog neodgovornog izvođača radova, koji je na sudu s Ministarstvom, i zbog nesigurnosti do sada izvedenih radova i proteka dosta vremena odlučili smo se ići na preprojektiranje. Ovo je bio splet nesretnih okolnosti i od samog početka sve je išlo kako ne treba i najteže je sada ispravljati krive Drine. Jama će se zatrpati i sve će se raditi iznad zemlje - objasnila nam je tada pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Vukovarsko-srijemske županije Jadranka Mustapić-Karlić. Prekjučer je izvijestila OŠ Mijata Stojanovića i Općinu Babina Greda da u srijedu, 24. listopada (jučer, nap.a.), počinje zatrpavanje građevinske jame. Vukovarsko-srijemska županija kao investitor buduće školske sportske dvorane sklopila je ugovor s tvrtkom Jet-Set d.o.o. iz Vrbanje. Projektnu dokumentaciju izradio je Građevinski fakultet Osijek, a građevinski nadzor obavlja Juing d.o.o. iz Vinkovaca. Rok izvođenja radova je 60 dana. Općinski načelnik Babine Grede Josip Krnić objašnjava da se za tu najmjenu neće koristiti zemlja, kako mnogi mještani misle pa negoduju, nego će se za zatrpavanje građevinske jame u slojevima koristiti nabijeni šljunak u kombinaciji s takozvanim mršavim betonom.
Iz OŠ Mijata Stojanovića izvijestili su učenike o početku radova i pozvali ih na oprez. S obzirom na povećan promet zbog vozila koja će u sljedeća dva mjeseca dolaziti do školskog dvorišta, zamolili su učenike da u školu ne dolaze puno ranije, nego deset minuta prije početka nastave, i da se zbog vlastite sigurnosti ne približavaju građevinskoj jami.

Dvodijelna školska dvorana
Na zajedničkom sastanku županijskih i općinskih čelnika održanom sredinom lipnja u Babinoj Gredi razmotreno je pet ponuđenih opcija. Zajednički je donesena odluka o gradnji dvodijelne školske sportske dvorane, s borilištem dimenzija trodijelne dvorane 27 x 45 metara, na čemu su Babogredci cijelo vrijeme inzistirali. Uz Ministarstvo znanosti i obrazovanja, koje je osiguralo većinu sredstava, gradnju dvorane iznosima od po 3.000.000 kuna financirat će Vukovarsko-srijemska županija i Općina Babina Greda, koja se morala kreditno zadužiti.

Josip Krnić, načelnik Babine Grede:
Očekujem da se do kraja ožujka 2019. potpiše ugovor s izvođačem i da intenzivno počne gradnja sportske dvorane. I nema razloga da na početku školske 2020./2021. dvorana ne bude u funkciji.

>>>

Uprava TMD Groupa iz Gradačca u susjednoj BiH, koja proizvodi dijelove za najveće svjetske kompanije u automobilskoj industriji, odučila je proširiti poslovanje i na Hrvatsku.


U suradnji s njemačkim partnerom u Babinoj Gredi će sagraditi pogon za proizvodnju dijelova za automobile, kamione i radne strojeve. Ondje je registrirana tvrtka TMD Logistic, koja će biti proizvodno-logistički centar za cijelu TMD grupaciju i za potrebe strateškog partnera. Riječ je o desetak milijuna eura vrijednoj investiciji, a proizvodnja će biti koordinirana između BiH i Hrvatske.
U cilju osiguranja potrebnog kadra za pogon u Babinoj Gredi u tvornici TMD Group u Gradačcu organizirat će se obuka radnika u trajanju od šest mjeseci. Raspisan je natječaj za prijam u radni odnos prva 24 djelatnika koja će proći obuku - 12 CNC operatera na strojevima za obradu metala i za 12 strojarskih kovača. Mogu se javiti zainteresirane osobe u dobi od 18 do 45 godina sa srednjom stručnom spremom. Za CNC operatera poželjna je metalska i elektrostruka, dok se za obuku za poslove strojarskog kovača, navedeno je u javnom pozivu, mogu javiti i ostale struke. Nakon završetka obuke radnici nastavljaju raditi u tvornici u Gradačcu do puštanja u rad proizvodno-logističkog centra u Babinoj Gredi.
- Za vrijeme trajanja obuke i kasnijeg nastavka rada svi zaposlenici imat će dogovorene osobne dohotke sa svim doprinosima i troškovima putovanja ili boravka na lokaciji TMD Group Gradačac - stoji u pozivu. Rok za prijavu je 30 dana od dana objave natječaja (12. listopada), a zainteresirani trebaju dostaviti potvrdu o stručnoj spremi i kratak životopis s adresom stanovanja na adresu: TMD Group d.o.o. Gradačac 76250, Ulica sarajevska bb, Bosna i Hercegovina, uz napomenu za TMD Logistic. Prijave se mogu poslati i na mail: adna.huskic@tmd-group.ba.
Nakon zaključenja natječaja u Babinoj Gredi će biti organiziran razgovor sa svim prijavljenim kandidatima.
Općina Babina Greda i TMD Group organizirali su lani u rujnu i zajednički obilazak tvornica u Brčkom i Gradačcu koje posluju u sklopu te uspješne kompanije kako bi se zainteresirani budući radnici tvornice u Babinoj Gredi mogli na licu mjesta upoznati s načinom i uvjetima rada i porazgovarati s tamošnjim zaposlenicima.
Direktor TMD Groupa, Adem Hanić, uvjeren je da će Babina Greda postati važan metalski centar u Hrvatskoj, gdje će se proizvoditi autodijelovi za cijeli svijet, a riječ je o najbrže rastućoj branši. Napominje da za razliku od nekih drugih industrija, primjerice prehrambene, gdje je jako teško osvojiti čak i manji dio tržišta, tržište autoindustrije nema takvih ograničenja. Tržište je golemo, igrači su globalni, industrija se stalno mijenja i uvijek je u ekspanziji. Posla ima jako puno i to je, napominje, jedna od rijetkih industrija gdje je konkurencija dobrodošla.

- Mogu reći da onaj tko danas ima prije svega kadrovsku i tehnološku mogućnost, odnosno ljude i tehnologiju, a novac je tek na četvrtom ili petom mjestu, može uzeti posla koliko god hoće. Babina Greda je lokacijski izuzetno dobro pozicionirana, smještena je neposredno uz autocestu i može se reći da je u istočnoj Europi, a istovremeno u srcu same Europe - kazao je Adem Hanić za Glas Slavonije prigodom obilježavanja Dana općine Babina Greda. Tvornica autodijelova raditi bi trebala početi sljedeće godine i zapošljavat će najmanje sto radnika. Konačan broj novih radnih mjesta ovisit će o tome tko će sve ući u tu priču, a Hanić napominje da Babina Greda neće moći pokriti sve potrebe za radnom snagom.

Babina Greda poželjna za investitore
Načelnik Josip Krnić kaže da je TMD grupacija drugi veliki investitor koji je prepoznao prosperitetnu poduzetničku klimu i prednosti Babine Grede. Trenutno zapošljava oko 700 radnika u četiri tvornice, svu proizvodnju izvozi i ima ugovore s vodećim kompanijama u automobilskoj industriji. “Projekt gradnje Elektrane od 9,7 megavata u koju je tvrtka Uni Viridas - konzorcij velike turske energetske kompanije Unit i domaće poduzetnice Sunčice Lalić, uložila 50-ak milijuna eura, Babinu Gredu i njezinu gospodarsku zonu stavio je na mapu uspješnih investicija u RH. Time su investitori dobili potvrdu kako je ovdje moguće ostvariti takve projekte”, kaže Krnić. Napominje da je Gradačac od Babine Grede udaljen 30-ak kilometara, radnicima će biti organiziran i prijevoz, sve će im biti plaćeno i kada se vrate, bit će nositelji posla u tvornici u Babinoj Gredi, gdje će stečena znanja prenositi na druge.


>>>

Brojni mještani Babine Grede bili su zatečeni i neugodno iznenađeni kada su uoči Svih svetih krenuli urediti grobove svojih najmilijih, a na glavnom ulazu u mjesno groblje, koje je u nadležnosti Općine, dočekala ih je lokotom i lancem zaključana kapija.

Taj je čin podijelio Babogredce i izazvao oprečna mišljenja, a žustra rasprava povela se i na lokalnom portalu. Mnogi to smatraju sramotnim i nedopustivim i napominju da je samo u Babinoj Gredi glavni ulaz u groblje zatvoren. Pitaju se odakle nekome pravo ključati kapiju i mještanima priječiti ulaz u groblje kao da je to nečije privatno vlasništvo, posebice u danima kada grobove masovno pohode obitelji, rodbina, prijatelji. Upozoravaju da zbog toga najviše ispaštaju starije i teško pokretne osobe kojima je teško hodati. Prisiljene su ulaziti kroz takozvanu malu kapiju pa mnogi zbog toga odustaju od obilazaka posljednjih počivališta svojih najmilijih, posebice ako se nalaze na drugoj strani groblja, što im je predaleko. Ulazak automobilom kroz veliku kapiju znatno bi im olakšao i omogućio pristup grobovima.

Mještani poručuju da se slažu s tim da se treba uvesti reda na groblju, ali smatraju da je općinska vlast mogla pronaći i drugo rješenje ako žele spriječiti ulaz u groblje neovlaštenim vozilima. Mogli su, napominju, postaviti stupić s bravom ili primjerice staviti rampu na ulazu u groblje i riješiti problem, a ne samovoljno zaključati kapiju, što je, smatraju, najlošije rješenje. A ako su tako već odlučili, moglo se čuti, trebali su o tome izvijestiti sumještane i navesti razlog zbog čega će glavni ulaz na groblje biti zaključan. Drugi mještani, pak, taj potez smatraju potpuno opravdanim i podupiru ga. Ističu da je neprimjereno da se u groblje ulazi automobilom i da su pojedinci postali toliko komotni da bi se najradije odvezli do samog grobnog mjesta kako bi samo izišli i upalili lampion. A kao jedan od glavnih razloga ključanja kapije u komentarima mještana navodi se i sprječavanje krađe vode s groblja. Napominju kako su nesavjesni pojedinci svakodnevno dolazili s traktorima i točili velike količine vode u goleme spremnike.Smatraju da se tome i trebalo stati na kraj i da je nedopustivo da se tisuće litara vode dnevno odvozi s groblja za potrebe pojedinaca na trošak Općine. Načelnik Josip Krnić jučer nam je kazao da red na mjesnom groblju mora postojati i da se po stazama na groblju ne može vozati automobilom.

Groblje će dobiti i videonadzor

“Pa je li groblje mjesto gdje se vodom pune traktorske šprice za prskanje kukuruza? Događale su se i razne devastacije, nepodopštine i tome smo odlučili već jednom stati na kraj. Velika kapija je zaključana iz razloga što na groblje vozilima više ne može ulaziti tko i kako hoće, a mala je kapija uvijek otvorena i bez problema se pješice može ući”, kaže Krnić. Napominje da se u slučaju stvarne potrebe velika kapija na ulazu u groblje bez problema može otvoriti. Najavljuje skorašnju rekonstrukciju staza i rasvjete na groblju te postavljanje videonadzora. “Ministarstvo graditeljstva nam je financiralo projekt uređenja groblja, a već dvije godine nas odbijaju na natječaju za provedbu, što je doista apsurdno”, zaključuje.

>>>

Pršut Pave Barića iz Babine Grede okitio se zlatom u kategoriji dimljeni pršut na nedavno održanom, 12. Internacionalnom sajmu pršuta (ISAP) u Tinjanu u Istri, gdje se okupilo pedesetak proizvođača pršuta iz Hrvatske, Italije, Španjolske, Slovenije, Austrije, Mađarske i Srbije.

- Dokazali smo kvalitetu naših proizvoda i s pršutom iz Slavonije, iz slobodnog uzgoja naših crnih slavonskih svinja, svrstani smo među najbolje pršutare u Hrvatskoj. Tu je najvažnija prehrana i starost svinje, a već godinama ih uzgajam na slobodan, prirodan način, bez ikakvih koncentrata u prehrani - kaže Barić, vlasnik tvrtke Družba u Babinoj Gredi. U naselju Kladavcu trenutačno ima oko 350 grla. Svinje kolje u klaonici u Cerni i svježe butove odvozi u pršutanu u Dalmaciju, u okolicu Drniša, na uslužno sušenje. Rade dalmatinsku obradu i dime pršut, a ostatak trupa također prerađuju u suhomesnate proizvode i plasiraju ih u prodavaonice u Dalmaciji, Istri i Zagrebu. Sve se, kaže, može prodati, najveći je interes za slaninu, a dosta je tražena i svinjska mast. Na sajmu u Tinjanu rezani pršut prodavali su po cijeni od 400 kuna za kilogram.

- Do unazad nekoliko godina interesa kupaca gotovo da i nije bilo, uzgoj crne slavonske svinje za mnoge je bio utopija. A sada se pomaci itekako osjete, ljudi sve više shvaćaju razliku u kvaliteti mesa od svinje iz slobodnog uzgoja i svinja koje su u šest mjeseci natukle 150 kilograma. One se hrane isključivo koncentratom, zatvorene su i borave u kvadratu prostora. Razlika je očita, prije svega u boji mesa, i kada ga preko noći ostavite u hladnjaku, vidjet ćete ujutro koliko je vode izašlo iz jedne vrste mesa, a koliko iz druge - kaže. Napominje da je trebalo jako puno truda i vremena da se ljude uvjere u kvalitetu proizvoda. Barić je veliki zagovornik povratka ekološko prihvatljivog načina uzgoja svinja i smatra da je zabrana žirovanja uništila tradiciju, a šumski uzgoj crne slavonske svinje najveći potencijal ima upravo u hrastovim šumama. Ističe da bi država uzgajivačima trebala omogućiti držanje svinje u rubnim dijelovima šume, gdje nikome ne smetaju, i tako sačuvati hrvatsku autohtonu pasminu svinja te kvalitetno koristiti postojeće resurse i potencijale. To bi, smatra, pomoglo oživljavanju istočne Slavonije, razvoju seoskog turizma i gospodarstva.

- Puno ljudi danas putuje u Španjolsku da bi vidjeli gdje se i kako proizvodi pršut. To je njihova domaća svinja koja raste na otvorenom, u ekološkim uvjetima, i od Španjolaca slušamo tu priču koju mi Slavonci imamo, ali oni je znaju iskoristiti i prodati. Iza njih je stala i država, i njihov kraj i regija, i oni su od toga zaista uspjeli napraviti brend. Zašto se to ne bi moglo i kod nas? Tko god je na sajmu probao pršut, nije rekao da je njihov bolji od našega - ustvrdio je Barić.

Smatra da bi uzgajivači crne slavonske svinje trebali imati veću potporu države jer treba vremena dok se posao uhoda i dođe se do rezultata i zarade.

- To je proces koji traje jer svinja treba biti starosti oko dvije godine i, nakon klanja, sušenje pršuta traje dvije godine. I upravo bi stoga država trebala pomoći u tom prijelaznom razdoblju. A kod nas su proizvođači prepušteni sami sebi. Sami se borimo za proizvodnju, za tržište, za razvoj turizma... Država je tu samo ako može da vas zbog nečega kazni, umjesto da potiče ljude da se aktiviraju, da koriste raspoložive potencijale i ožive Slavoniju - zaključuje Barić.

Zainteresirani restorani iz Dubrovnika
Posjetitelji sajma u Tinjanu koji su degustirali pršut Pave Barića jako su zadovoljni njegovom kvalitetom. Zadovoljan je i sam Barić, kojemu je to bila odlična promocija i prilika za pronalazak novih kupaca i osvajanje novih tržišta. “Odmah je bilo upita i dogovora za suradnju. Imali smo pozive iz restorana iz Dubrovnika, koji godišnje žele oko 150 naših pršuta, a javljaju se i drugi zainteresirani kupci”, kaže.

>>>

Općina Babina Greda je prošlog tjedna raspisala natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme čistačice/dostavljačice. Osoba koja želi taj posao mora zadovoljiti nekoliko uvjeta: mora imati nižu stručnu spremu ili osnovnu školu, a poželjno je i radno iskustvo. Kandidati koji budu ispunjavali formalne uvjete natječaja bit će pozvani na provjeru znanja i sposobnosti, odnosno morat će proći test općeg znanja.

Nova čistačica prvo će raditi na probni rok od tri mjeseca, koji je obvezan kako bi dokazala svoje sposobnosti. Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Babina Greda Boris Bauković kaže da takvu proceduru propisuje Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji nalaže testiranje svih kandidata za prijam u službu u lokalnoj samoupravi, pa tako i čistačice. Pojašnjava da su u Općini dužni napraviti provjeru znanja i da ni sam još ne zna kakva će točno biti pitanja, a sastavit će ih povjerenstvo koje imenuje Općina. Napominje da pitanja zasigurno neće biti teška, primjerice tko je predsjednica Republike Hrvatske ili predsjednik Vlade RH, koliko je zastupnika u Hrvatskom saboru, kada počinje zima ili proljeće i nešto u tom stilu, uglavnom neki osnovni podaci za koje se pretpostavlja bi svaki punoljetni građanin trebao znati. Provjera znanja i sposobnosti obavlja se preko pisanog testiranja i intervjua. Prema pravilima, intervju se provodi samo s kandidatima koji su ostvarili najmanje 50 posto bodova iz pisanog testiranja. Općinski načelnik Josip Krnić kaže da je dugogodišnja čistačica ovih dana otišla u zasluženu mirovinu, a za prijam novog namještenika na neodređeno vrijeme u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine provodi se procedura propisana zakonom koju pročelnik u potpunosti poštuje i sve je, kaže, transparentno.

Prije godinu dana Općina Babina Greda objavila je natječaj za radno mjesto pomoćnog radnika (grobar). Uvjet je bila niža stručna sprema ili osnovna škola, a osoba zainteresirana za posao morala je dobro poznavati nekoliko zakona. Procedura je također nalagala da nakon uspješnog polaganja pisanog testa slijedi intervju jer Povjerenstvo kroz razgovor s kandidatima utvrđuje njihove interese, profesionalne ciljeve i motivaciju. A odabrani kandidat angažiran je na čišćenju i održavanju javnih površina, održavanju mjesnog groblja i zgrade za ispraćaj pokojnika, kopanju grobnog mjesta i zatrpavanju nakon pokopa pokojnika te praćenju evidencije grobnih mjesta.

Načelnik Krnić najavljuje skorašnje preseljenje općinske uprave u novosagrađenu zgradu koja se prostire na približno 280 četvornih metara i smještena je na lokaciji bivše mljekare u središtu sela. Ukupna vrijednost investicije je približno 3,7 milijuna kuna, a riječ je o takozvanoj pasivnoj kući koja troši vrlo malo energije. Gradnju nove zgrade financirala je Općina, a pomogli su Ministarstvo regionalnog razvoja sa 100.000 kuna i Fond za energetsku učinkovitost s 240.000 kuna. Sljedeći tjedan očekuje se tehnički pregled, a potom slijedi opremanje prostora namještajem i preseljenje.

>>>

U organizaciji jedine europarlamentarke iz Slavonije, Osječanke Biljane Borzan, u srijedu navečer u Europskom parlamentu u Strasbourgu predstavljena je inicijativa za uvođenje oznake podrijetla i za nepoljoprivredne proizvode na razini Europske unije. Na taj bi se način u EU-u mogli zaštititi slavonski zlatovez, brački kamen ili paška čipka.


Predstavljanje inicijative zapravo je najvećim dijelom bilo predstavljanje Slavonije, čemu su mnogo pridonijeli članovi KUD-a Šokadija iz Babine Grede, predvođeni načelnikom te općine Josipom Krnićem i Ilijom Babićem, osnivačem babogredskog Bećar festa. Zamišljeni program, u kojem je bilo planirano da članovi babogredskog KUD-a bećarcima razvesele posjetitelje tog događaja, morao je biti djelomično promijenjen zbog terorističkog napada u Strasbourgu. Repertoar pjesama koje su otpjevali prilagođen je tim okolnostima. No svi koji su u srijedu navečer bili na tom predstavljanju Slavonije mogli su biti zadovoljni, jer su uz pjesmu Babogredaca gosti mogli uživati i u slavonskim delicijama - čvarcima, krvavici, kobasici, kulenu, šunki i kolačima te vinima. Osim vina iz iločke vinarije Trs, svi su ostali proizvodi nastali u Babinoj Gredi. Među gostima su bili gotovo svi zastupnici u Europskom parlamentu iz Hrvatske, njihovi asistenti, ali i gosti iz drugih zemalja, među kojima su srdačno pozdravljeni Slovenci Ivo Vajgl i Franc Bogovič.


"Oznaku zemljopisnog podrijetla u EU-u sada mogu dobiti samo poljoprivredni proizvodi. Postojeći sustav za poljoprivredne proizvode ubire 54,3 milijarde eura svake godine. Zašto ne omogućiti istu priliku i onima koji proizvode i nepoljoprivredna tradicionalna dobra? Prema Zelenoj knjizi Europske komisije iz 2014. godine, tim sustavom bi se stvorilo više od četiri milijuna radnih mjesta, i to u najsiromašnijim regijama Europe. Dvije trećine regija iz kojih potječu nepoljoprivredni proizvodi s oznakom zemljopisnog podrijetla imaju stopu siromaštva ili nezaposlenosti iznad 20 posto", kazala je Biljana Borzan. Objasnila je da bi uz znakove autentičnosti bilo onemogućeno krivotvorenje takvih proizvoda, ali bi i kupcima pomoglo u odabiru. Borzan je podsjetila kako autentične proizvode vrlo često izrađuju mali obrti, kojima je teško ulaziti u pravne bitke s krivotvoriteljima. "Uvođenjem jedinstvenog europskog sustava smanjila bi se pravna nesigurnost te povećalo povjerenje potrošača pri kupnji. Nužno je stvoriti prepoznatljivu oznaku na razini EU-a. Tu vidim veliku priliku za male hrvatske obrte i općine poput Babine Grede", zaključila je Borzan.
Josip Krnić je, pozdravljajući sve goste, najprije izrazio iskreno žaljenje i sućut francuskom narodu zbog tragedije u terorističkom napadu u Strasbourgu. Naglasio je kako su Babogredci, odnosno Šokci, došli Uniji predstaviti ono čime se diče.

KRNIĆ: UZ BEĆARCE ŽIVIMO OD KOLIJEVKE
"Mi Šokci, Babogredci smo Slavonci, veseljaci. Imamo svoje autohtone proizvode i tradiciju i mi ih živimo. Donijeli smo vam i dašak bećarca, koji je nematerijalna kulturna baština pod zaštitom UNESCO-a. Uz bećarac živimo od kolijevke, a dočekali smo da su ga osudili naši sudovi. Imamo četiri temelja - bećarac, koji je nematerijalna kulturna baština UNESCO-a, iako su ga naši sudovi osudili. Poznati smo još po nečemu. Naime, 1823. u dokumentu iz Babine Grede spominje se kulin, koji su poslije svi svojatali, ali mi imamo dokaz da je to naš autohtoni proizvod", naglasio je Josip Krnić, načelnik općine Babina Greda. Predstavio je i udrugu Feniks, koja proizvodi različite proizvode, između ostalog, šunku od crne slavonske svinje, a imali su je priliku kušati gosti u Europskom parlamentu, ali i izvrsne kolače. "Srce mi je na mjestu kada vas, naše europarlamentarce iz Hrvatske, vidim ovdje zajedno", kazao je Josip Krnić.

>>>

Pavo Štivić (36) iz Babine Grede odlučio je pronaći djevojku koja bi s njim živjela na njegovu imanju na kojem brine za životinje, voćnjake i usjeve. Zbog toga se javio u emisiju koja spaja srca – 'Ljubav je na selu'.

„U emisiju me prijavila susjeda, iz zafrkancije. Nešto smo pričali, a onda je rekla da će me prijaviti. Rekao sam joj neka me prijavi. Mislio sam: ako pronađem nekoga, dobro, ako ne, ne“, kaže Slavonac.

Pavo kaže da su njegovi bližnji bili puni podrške i veseli što se upustio u avanturu života. Podržali su ga i roditelji, s kojima živi.

„Mama je rekla da je dobro što sam se prijavio, nije imala ništa protiv“, kaže Pavo.

Ovaj farmer nema mnogo iskustva u vezama, a razlog možda leži i u tužnoj priči koja mu se dogodila prije desetak godina.

„Bio sam u jednoj kratkoj vezi, ali njezini roditelji su branili našu ljubav jer je bila mlada pa smo krenuli svatko svojim putem“, ispričao je Pavo.

Sada je spreman krenuti dalje i potražiti novu ljubav.

„Tražim ženu koja je poštena, koja će poštovati mene i moje roditelje i s kojom ću se slagati“, opisao je Slavonac.

>>>

Tijekom proteklog vikenda na području PU vukovarsko-srijemske dogodilo se devet prometnih nesreća, od čega šest prometnih nesreća s materijalnom štetom (Vukovar, Vinkovci, Bršadin, Gradište, Ilok, Bošnjaci); dvije prometne nesreće u kojima su ukupno dvije osobe lakše ozlijeđene(Bošnjaci, Županja) i jedna prometna nesreća u kojoj je jedna osoba smrtno stradala, o čemu više slijedi:

U subotu, 2. veljače, oko 7,50 sati, 67-godišnjak iz Slavonskog Broda upravljao je osobnim automobilom „Renault Clio“, slavonsko-brodskih registarskih oznaka, krećući se kolnikom ulice V. Nazora u Babinoj Gredi, iz smjera Cerne u smjeru centra Babine Grede.

U trenutku ulaska u zavoj, 67-godišnjak je izgubio nadzor nad vozilom te sletio u kanal „Berava“. Na mjestu događaja, 67-godišnjak je preminuo.

>>>