Babina Greda postala je veliko gradilište. Započele su nekoliko desetaka milijuna kuna vrijedne investicije, koje će otvoriti nova radna mjesta, mještanima osigurati uvjete i sadržaje za kvalitetniji život, a stanovnike naselja Kladavac konačno prometno povezati s općinskim središtem.- Puno je radnika, puno bagera i kamiona, puno je prometa ovih dana u Babinoj Gredi, selo je živnulo. Više od sto ljudi angažirano je na gradilištima, bit će posla i za naše trgovce i ugostitelje – zadovoljan je općinski načelnik Josip Krnić.

Najznačajnija investicija "teška" je približno deset milijuna eura, a riječ je o gradnji tvornice za proizvodnju autodijelova. Investitor je tvrtka Intermetal d.o.o. sa sjedištem u Babinoj Gredi, koja je u vlasništvu poduzetnika iz susjedne BiH.

Počela je i gradnja dječjeg vrtića u selu, a kreće i dugoočekivano asfaltiranje ceste Babina Greda - Prkovci.

Do kraja rujna bit će završena proizvodna hala površine 5500 četvornih metara, a tvornica će biti otvorena početkom 2020. Proizvodit će autodijelove za TMD iz Gradačca, poznatu grupaciju koja radi s najvećim svjetskim kompanijama u automobilskoj industriji. Babina Greda na taj će način postati značajan metalski centar u Hrvatskoj, industrijski kompleks u najbrže rastućoj branši. Radnici će proći kvalitetnu obuku, a na određenim će poslovima moći raditi i žene.

- Ono o čemu smo govorili i što se činilo jako daleko došlo je do realizacije. Završetkom radova planira se otvoriti približno sto radnih mjesta, a redovita i dobra primanja za brojne obitelji puno će značiti. Pozitivno će se odraziti i na percepciju Babine Grede, kao mjesta poželjnog za ulaganje i ugodnog za življenje. Ovim se korakom otvara nova perspektiva naše općine i vjerujem da će se stvoriti uvjeti da mladi ostanu i da se bar dio onih koji su otišli trbuhom za kruhom jednog dana vrate u selo – ističe Krnić.

Babina Greda lokacijski je jako dobro pozicionirana, ima izvrstan geostrateški položaj i komunikacijsku povezanost. Smještena je neposredno uz autocestu A3, koja od Bregane vodi do Bajakova, graničnog prijelaza između Hrvatske i Srbije. A upravo te komparativne prednosti prepoznaju investitori iz okolnih zemalja koje nisu članice EU-a (BiH, Srbija), a svoje proizvode žele plasirati na golemo europsko tržište, s gotovo pola milijarde potrošača. Radi lakše prilagodbe EU standardima, manjih rashoda, ishođenja potrebnih certifikata s ciljem postizanja veće konkurentnosti i daljnjeg razvoja investitori se odlučuju na otvaranje tvrtki u EU-u. A logičan odabir je Hrvatska, kao najbliži susjed i članica EU-a.

Led je u Babinoj Gredi probila tvrtka Uni Viridas iz Zagreba, čiji je osnivač tursko-nizozemska korporacija Unit Investment N.V., a koja je u industrijskoj zoni Tečine sagradila kogeneracijski pogon na šumsku biomasu kapaciteta 9,7 MW, vrijedan 50 milijuna eura, što je bila najveća ‘greenfield‘ investicija u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Krnić ističe da se i dalje aktivno radi na privlačenju novih investitora. Ovih se dana u Njemačkoj sastao sa zainteresiranim ulagačima. Intencija je, pojašnjava, dovesti ljude koji će ulagati u preradbene kapacitete za primarnu poljoprivrednu proizvodnju, napraviti pogone koji će domaćim sirovinama i proizvodima davati dodatnu vrijednost.

- Nadam se da ćemo u sljedeće četiri godine skočiti prema višim kategorijama razvijenosti. I kad jednog dana ne budem načelnik, tko god dođe na moje mjesto, imat će dobre temelje za rad jer će proračun Babine Grede jako dobro stajati – zaključuje.
“Naš nedostatak, odnosno činjenicu da je Babina Greda pri samom dnu ljestvice razvijenosti u RH, investitori mogu iskoristiti kao svoju prednost. Upravo to činimo i investitorima objašnjavamo da na takvom području mogu računati i na pomoć države kroz Ministarstvo gospodarstva i EU fondove. Javlja nam se sve više zainteresiranih, od Njemačke do Kosova, koji žele registrirati firme u Babinoj Gredi”, ističe Krnić.



>>>

U pratnji ravnatelja Županijske uprave za ceste Željka Galića, župan Božo Galić danas je posjetio radilišta na lokalnoj cesti cesti Prkovci-Babina Greda, koja je u izgradnji te na dionici županijske ceste kroz naselje Cerna, koja je u rekonstrukciji.

“Najveći projekt Županijske uprave za ceste Vukovarsko – srijemske županije ove godine upravo je izgradnja lokalne ceste 46017 od Prkovaca prema Babinoj Gredi, koja je vrlo zahtjevna budući da se radi o 11,2 kilometara ceste. To je i financijski najznačajni projekt “težak” oko 20 milijuna kuna i financiran je iz kreditnih sredstava.”, rekao je ravnatelj Županijske uprave za ceste Željko Galić dodavši da će se konačno nakon višegodišnjeg nadanja stanovnicima naselja Kladavac ostvariti želja da kroz svoje naselje dobiju asfaltiranu cestu.



Radovi na izgradnji ceste krenuli su 3. srpnja i izvodi ih vinkovačka tvrtka Cestorad. “Nadamo se da ćemo do kraja ove godine, naravno ukoliko nam to dopuste vremenske prilike i završiti s radovima.”, kazao je Željko Galić. ŽUC je vlastitim sredstvima, nastavio je Galić, također 3. srpnja krenuo i sa rekonstrukcijom ŽC 4221 od Cerne do Babine Grede, odnosno dionice kroz Cernu u dužini od 3,2 kilometra. Vrijednost rekonstrukcije ove dionice iznosi 7,7 milijuna kuna, a izvođač radova je tvrtka Strabag koja ima rok od 90 dana za završetak radova.


„Ovo je jedan kamenčić u mozaiku slaganja prometa u Vukovarsko – srijemskoj županiji. Cesta Prkovci-Babina Greda je izuzetno bitna za ovaj dio naše županije posebno za Općinu Ivankovo, Babinu Gredu, Stare Mikanovce, Drenovce, Vođince, Jarminu itd. Ovaj dio kraja treba povezati sa autocestom a isto tako omogući ljudima, koji će koristiti ovu cestu, kvalitetniji i bolji život. Također ona ima i gospodarski značaj jer se na ovom pravcu radi melioracijski kanal, trasa budućeg kanala Dunav –Sava, radi se i na proizvodnji tople vode u Babinoj gredi, električne energije i ljekovitih bazena. Tu su i projekti navodnjavanja. Od izuzetnog značaja za razvoj poljoprivredne proizvodnje na području županije su dva projekta izgradnje sustava navodnjavanja, ukupne vrijednosti oko 72.000.000,00 kn. Izgradnja sustava navodnjavanja SOPOT – k.o. Vinkovci, Rokovci (730 ha) i Blata – Cerna (cca 500 ha). Mi imamo našu stratgiju razvoja koja je jasno definirana, te očekujemo i realizaciju državnih infrastrukturnih projekata kao što je Srijemska granična transvezala, cesta Županja-Vinkovci, obilaznica Vinkovci-Vukovar itd.- rekao je župan Božo Galić.

Zadovoljstvo početkom radova nisu krili ni stanovnici naselja Kladavac. “U ime svih stanovnika naselja zahvalio bih se županu Boži Galiću i ravnatelju ŽUC-a Željku Galiću što su prepoznali važnost ovoga projekata. “Naselje Kladavac egzistira već više od 300 godina, a na ovom području odraslo je i živi nekoliko generacija i nisu ga napustili. Oko Kladavca je tisuće hektara šuma i plodne ravnice, a na udaljenosti manjoj od sat vremena nalazi se šest velikih gradova Đakovo, Slavonski Brod, Županja, Vinkovci, Vukovar i Osijek te je asfalt poveznica za sve. Kada se cesta završi ljudi koji žive u Kladavcu mogu ići raditi u sve te gradove, a do danas ni hitna pomoć nije mogla doći u naše naselje, pogotovo kad je kiša i blato, a o zimi da i ne govorimo.”, rekao je Drago Vištica, jedan od osamdesetak stanovnika naselja Kladavac.


Na radilištu dionice županijske ceste kroz Cernu župana i ravnatelja ŽUC-a dočekao je načelnik općine Cerna Goran Begović. “Riječ je o projektu na kojem smo zajednički radili pune tri godine i evo konačno smo, vjerujem na zadovoljstvo svih, a pogotovo stanovnika ulice Velika Cerna došli i do njegove realizacije.”, rekao je načelnik Begović. Istaknuo je kako je ovo samo jedan od većih infrastrukturnih projekata koji se trenutno provode ili će se provoditi ove godine na području Općine Cerna te se nada da će biti zamah za oživljavanje gospodarstva i ostanak mladih na ovom području.

>>>

Oko 11:50 zaustavili su automobil daruvarskih registracijskih oznaka u kojemu je za volanom sjedio 15-godišnjak iz Babine Grede.

Maloljetnik je vozio automobil uz odobrenje oca, 42-godišnjaka iz Babine Grede, koji je sjedio na suvozačkom mjestu.

Protiv maloljetnika policija će podnijeti Optužni prijedlog i dostaviti obavijest nadležnom Centru za socijalnu skrb, njegovom ocu je na mjestu događaja izdan prekršajni nalog i izrečena novčana kazna od 3000 kuna.

Radi se o "grubom kršenju prometnih propisa koje je maloljetnik počinio u prisutnosti roditelja, koji je bio dužan poduzeti mjere roditeljske skbi te spriječiti i ne dozvoliti činjenje prekršaja. Zbog toga se upozoravaju svi sudionici u prometu da poštuju prometne propise, brinu o zaštiti i dobrobiti djece i maloljetnika ne izlažući ih opasnosti, a samim tim i druge sudionike u prometu", priopćeno je iz PU vukovarsko-srijemske.

>>>

Nastavlja se saga oko gradnje školske sportske dvorane u Babinoj Gredi. Dogodilo se baš ono čega su se mještani i pribojavali. Stiže jesen, počela je i nova školska godina, a na gradilištu nije ni lopata zakopana i pitanje je hoće li uopće i biti do kraja godine. Nije još raspisana ni javna nabava za izbor izvođača radova čiji postupak traje oko dva mjeseca, a kada će biti – ne zna se!

"Slučaj dvorana" više ne žele komentirati ni općinski čelnici ni roditelji učenika kojima se godinama obećava da će imati jednake uvjete za nastavu tjelesnog odgoja i bavljenje sportom kao i njihovi vršnjaci u drugim dijelovima Hrvatske. Na spomen dvorane samo rezignirano odmahuju rukom i poručuju - sramota!

Čekaju odgovor
Gradnja je počela još 2014., a danas je, nakon gotovo pet i pol godina, sve na početku, gradilište je poravnano sa zemljom i parcela zjapi prazna. Šest metara duboka građevinska jama koja se prostirala na 1200 četvornih metara i ugrožavala učenike i okolne objekte, a koju je iskopao bivši izvođač radova prije negoli je završio u stečaju, zatrpana je još krajem prošle godine. Tako je odlučila Vukovarsko-srijemska županija, u čiju je nadležnost prešao projekt gradnje dvorane. Naime, zbog nesigurnosti do tada izvedenih radova i proteka dosta vremena odlučili su ići na preprojektiranje i sve raditi iznad zemlje. Od zatrpavanja jame prošlo je devet mjeseci, a na terenu pomaka nema. Umjesto da s prozora učionica učenici gledaju kako iz dana u dan gradnja dvorane napreduje, ondje se ne događa baš ništa.

Odlučili smo provjeriti gdje je zapelo i zašto radovi još nisu počeli, no umjesto konkretnog odgovora Vukovarsko-srijemska županija i Ministarstvo znanosti i obrazovanja lopticu prebacuju jedni na druge. Na upit kada će gradnja početi i što se čeka, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Vukovarsko-srijemske županije Jadranka Mustapić-Karlić u dahu odgovara: "Čekamo ministarstvo!"

- Mi smo s naše strane napravili sve što smo mogli. Od Ministarstva čekamo potvrdu glavnog projekta koji smo im poslali i još nismo dobili odgovor. Župan Božo Galić je prije deset dana pismeno tražio hitan sastanak kod ministrice i sada čekamo da nas primi, pa ćemo vidjeti – kazala je. Napominje da se pojavila potreba za više sredstava i objedinjenom javnom nabavom.

Jedinstvena nabava
Naime, izrađen je novi projekt i napravljen novi troškovnik i tržišne cijene su u odnosu prema onima od prije nekoliko godina, kada je rađen stari troškovnik, otišle gore. Prema izrađenim troškovnicima, ukupna vrijednost gradnje dvorane s opremanjem je približno 27 milijuna kuna s PDV-om. Za sada je osigurano 13 milijuna kuna (po tri milijuna Općina i Županija, a ostalo Ministarstvo).

U Županiji su, pojašnjava pročelnica, sve pripremili za javnu nabavu, za novac koji je trenutačno na raspolaganju, ali postoji bojazan da će, kada se ti radovi završe, gradnja opet stati dok se ne izabere izvođač za drugu fazu. I zato bi, smatra, a s tim se slaže i načelnik Babine Grede Josip Krnić, bilo puno bolje da ide jedna jedinstvena javna nabava za gradnju i opremanje dvorane, da se izabere izvođač koji će posao odraditi do kraja, a ne cjepkati ga u dvije faze, što bi opet moglo stvoriti probleme. A da bi se raspisala javna nabava za kompletan projekt, pojašnjava Krnić, prema Zakonu mora biti osigurano svih 27 milijuna kuna. I zato bi Ministarstvo, odnosno Vlada RH trebala dati garanciju da će u idućoj proračunskoj godini ili u dvije osigurati dodatna sredstva za gradnju dvorane.

U odgovoru na upit Glasa Slavonije iz Ministarstva znanosti i obrazovanja su nam poručili da se za sve informacije obratimo Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja je, kako navode, sukladno potpisanom sporazumu, nositelj projekta i svih potrebnih aktivnosti.

PREDSTAVNICI ŽUPANIJE ĆE U MINISTARSTVO
U Ministarstvu ističu da su svu raspoloživu gradilišnu dokumentaciju za dvoranu pri OŠ Mijata Stojanovića ustupili Vukovarsko-srijemskoj županiji 30. kolovoza 2017., koja od tada radi na novom projektu, a na čiji

>>>

Općina Babina Greda čeka lokacijsku dozvolu za gradnju turističko-kulturnog parka sa šetnicom, trgom i pratećim sadržajima infrastrukturne namjene, čijom će se realizacijom završiti kompletno uređenje središta sela. U Službi za prostorno planiranje VSŽ-a u Županji, zainteresirani mještani proteklog su tjedna imali priliku izvršiti uvid u spis predmeta. Turistički park sa šetnicom, trgom i pratećim sadržajima prostirat će se na platou ispred nove općinske zgrade, DVD-a i na prostoru ispred crkve, uz popločanu Beravu. Ondje će se, doznajemo od načelnika Josipa Krnića, sagraditi mali amfiteatar za održavanje koncerata i drugih sadržaja, postavit će se LED rasvjeta sa solarnim panelima, veliki LED ekran, pametne klupe, fontana, interaktivno igralište, drvene kućice za turističku ponudu... Bit će uređen mostić preko Berave, hortikultura uz šetnicu, koja će voditi od općinske zgrade do vrtića, čija je gradnja u tijeku.

Za izradu projektne dokumentacije, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a Babinoj je Gredi odobrilo 90.000 kuna, a ostatak su namaknuli iz vlastitih sredstava. Nakon ishođenja građevinske dozvole projekt će se kandidirati prema europskim fondovima.

Čim se otvori natječaj oni će biti spremni te očekuju da će proći, a projekt je vrijedan oko četiri milijuna kuna.

>>>

Slučaj dvorana u Babinoj Gredi dobiva novi zaplet. Računica koju su napravili u Ministarstvu znanosti i obrazovanja pokazala je da nema dovoljno novca i dok se ne osiguraju dodatna sredstva, neće krenuti realizacija toga projekta. Smatraju da treba ići s jedinstvenom javnom nabavom i za gradnju i za opremanje dvorane, da se izabere izvođač koji će posao odraditi do kraja, a ne cjepkati ga u dvije faze, što bi opet moglo stvoriti probleme koje nitko ne želi. Da bi se raspisala objedinjena javna nabava za kompletan projekt, moraju biti osigurana sva sredstva, a procijenjena vrijednost gradnje dvorane zajedno s opremom iznosi 30 milijuna kuna s PDV-om. Ministarstvo je osiguralo 19 milijuna kuna, Vukovarsko-srijemska županija (VSŽ) i Općina Babina Greda već su ranije osigurale po tri milijuna kuna i pojavila se potreba za dodatnim sredstvima. Iz Ministarstva su od Županije i Općine zatražili još dodatnih približno pet milijuna kuna kako bi se zatvorila financijska konstrukcija. Informaciju nam je potvrdila pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje VSŽ-a, Jadranka Mustapić-Karlić, koja je sa županom Božom Galićem nedavno bila na radnom sastanku u resornome ministarstvu.
Šturo iz Ministarstva
Na upit Glasa Slavonije iz Ministarstva su nam poslali samo šturi odgovor. "U Ministarstvu je održan sastanak na kojem nas je Županija, koja je voditelj ovog projekta, upoznala s problematikom preprojektiranog projekta. U tijeku su razgovori oko zatvaranja procijenjene financijske konstrukcije takvog projekta. Podsjetimo, sukladno potpisanom sporazumu, nositelj projekta i svih potrebnih aktivnosti je Vukovarsko-srijemska županija, a isti će se sufinancirati sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja, Općine Babina Greda te Vukovarsko-srijemske županije", stoji u odgovoru.

Županijska pročelnica uvjerava nas da neće biti problem namaknuti dodatna sredstva i tvrdi da će sve potrebno biti i odrađeno.

- Čim se dogovorimo i potpišemo tripartritni sporazum, odmah će biti raspisana javna nabava i za izgradnju i za opremanje dvorane - pojasnila je.

No čini se da ipak neće sve ići tako glatko. Mještani Babine Grede zatečeni su takvim razvojem događaja i pitaju se jesu li to demografske mjere Vlade RH kojima se nastoji mlade zadržati u selu i njihovoj djeci omogućiti jednake uvjete odrastanja kao i u drugim dijelovima Hrvatske.

Krnić: Presedan
Načelnik Josip Krnić ne krije razočarenje i revoltiranost. Kaže da Općina jednostavno nije u mogućnosti osigurati još približno 2,3 milijuna kuna, koliko se od njih traži. Pojašnjava da se općinski vijećnici s tim ne slažu, puno je drugih obveza, izdataka, osniva se i dječji vrtić koji će Općina sufinancirati, a mora osigurati i svoj udio u sufinanciranju gradnje toga objekta.

- Imamo masu stvari koje smo počeli i jednostavno se ne usudimo ići u novi kredit, to je za nas velik izdatak, Općina financijski to nije u mogućnosti podnijeti. Sami bismo sebe ugušili. I nikada se još u Hrvatskoj nije dogodilo takav slučaj, da jedna općina, koja je pri samom dnu ljestvice razvijenosti u Hrvatskoj, s tolikim iznosom sufinancira gradnju školske dvorane - negoduje Krnić.

Prije tri godine Općina je kod HBOR-a digla namjenski kredit od tri milijuna kuna kako bi osigurala svoj udjel u sufinanciranju, platila je troškove obrade kredita i cijelo vrijeme plaća i kamatu na rezervirana sredstava.

Krnić napominje da je Općina već ranije, tijekom priprema za gradnju dvorane, potrošila i vlastitih tri milijuna kuna, platila je za izradu projektne dokumentacije, za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, premještanje DVD-a. Sve su to bili poprilični troškovi, i to za dvoranu čija gradnja nije ni počela, a ne zna se ni kada će početi.

“KAO DA NEMA VOLJE DA SE GRADI”
- Kada nam je dolazio župan Božo Galić i kazao da ćemo za dvoranu trebati namaknuti još 1,4 milijuna kuna, prvotno smo bili i pristali. A onda nam je naknadno rečeno da je taj iznos podignut za još 800.000 kuna i da trebamo osigurati dodatnih 2,2 m

>>>

Početkom lipnja ove godine rad je počela Turistička zajednica Babine Grede s ciljem promocije toga sela kao turističke destinacije, a plan je u suradnji s okolnim općinama cijeli taj kraj turistički što više otvoriti i dokazati da je Slavonija itekako poželjna za posjet, da se ondje ima što vidjeti, doživjeti i okusiti. Zajedničkim nastupom i umrežavanjem, uvjeren je načelnik Josip Krnić, na tom bi se području mogla razviti dobra i prepoznatljiva turistička priča.Jedna od zadaća TZ-a je i stavljanje u funkciju Interpretacijskog centra konjogojstva. Babina Greda je oduvijek bila poznata po uzgoju konja lipicanske pasmine, a tradiciju i ljubav prema tim plemenitim životinjama Općina je odlučila dići na višu razinu i pretvoriti ih u prepoznatljiv turistički proizvod. Posjetiteljima žele prezentirati bogatu tradiciju i život toga sela. U planu je i osnivanje muzeja, tu je i bogata gastroponuda, prije svega starinskih jela, a sve su to aduti za privlačenje turista, no svakako se, napominje direktorica TZ-a Matea Lukić, trebaju osmisliti i dodatni zanimljivi sadržaji.

Brojne manifestacije
U selu je tijekom godine puno događaja, nadaleko poznatih manifestacija tradicijske kulture, od Konja bijelaca, Dana kulina i sira, Bećarfesta do Stanarskih susreta... te projekata i planova vezanih uz turizam, kojemu se pridaje sve veće značenje.

- Turist bi trebao osjetiti i doživjeti Slavoniju kakva je nekada bila, uživati u gastronomskoj ponudi, uz gostoljubive domaćine koji će im prikazati tradicionalni način života i posebnosti ovog kraja, a Babina Greda oduvijek je bila poznata i po šokačkim stanovima. Trebamo se orijentirati na izletnički vikend-turizam i tranzitni turizam – ističe Lukić.

Najveći je problem nedostatak smještajnih kapaciteta pa se posjetiteljima u Babinoj Gredi trenutačno mogu ponuditi jednodnevni izleti. Svjesni toga da bez kvalitetne turističke infrasturkture, prije svega smještajnih kapaciteta, nema ni ozbiljne turističke priče, organiziran je sastanak sa zaninteresiranim mještanima o pokretanju turističkih djelatnosti. Predstavljene su mogućnosti i fondovi koje mogu koristiti budući pružatelji usluga u turizmu. Glavni je cilj fokusirati se na primarne odrednice toga područja i bazirati se na turizmu ruralnog prostora, gdje posjetitelji mogu doživjeti nešto jedinstveno i autentično, a područje Babine Grede bogato je očuvanom prirodom, što je velika prednost.

Privatni investitori
Općina će poticati i OPG-ove da urede sobe za prihvat gostiju, koje moraju biti registrirane, iznosom od oko 25 tisuća kuna po smještajnoj jedinici. Određeni broj ležajeva, doznajemo od Krnića, bit će osiguran i u sklopu uređenja Mihićevih dvora u centru Babine Grede. Riječ je o privatnom projektu rekonstrukcije starog skladišta za mlin, gdje će investitor urediti devet soba, kušaonicu sira, vina, rakija, restoran, dvoranu i druge sadržaje, a svoj interes prepoznala je i tvrtka ROX, koja će u Babinoj Gredi graditi apartmane i bungalove.

- Babina Greda može biti jedan od primjera da nije uvijek važno more, jer i kontinent ima što ponuditi. Takav oblik turizma doživljava ekspanziju u Europi u posljednjih dvadeset godina zahvaljujući mjerama EU-a namijenjenima oživljavanju ruralnih područja. Putovanja su motivirana boravkom u ruralnom području, a njegove najvažnije karakteristike su mirna sredina, očuvani okoliš, komunikacija s domaćinom, autohtona kuhinja te upoznavanje smirenijeg načina života, a Babina Greda sve to ima - zaključuje Lukić.

Potrebno je, kaže, promovirati turističke manifestacije i privući što više posjetitelja tijekom godine koji će u komunikaciji s ključnim gospodarskim dionicima tog područja steći uvid u mogućnosti destinacije.


TURISTIČKI OTVORITI NASELJE KLADAVAC
Planira se urediti vrijedan prirodni resurs u naselju Kladavac, koje se prostire uz šumu, u svrhu kreiranja infrastrukture za izletište i aktivni odmor u prirodi. “U planu je postavljanje platoa za roštilj, klupa i stolova, sadržaja za djecu te uređenje sportsko-rekreativne infrastrukture za sve stanovnike i posjetitelje koja se može kontinuirano obogaćivati i nadograđivati. Namjera je i uređenje off road i triatlon staze od Kladavca do Babine Grede za rekreativce i za trening u prirodi. Bit će postavljena i turistička signalizacija i interaktivne informativne ploče”, ističe direktorica TZ-a Lukić.

POTICAJ LJUDIMA
Općina će snažno poticati ljude da se otvore i naslone na velike industrije koje će se kumulirati na tom području. “Cilj nam je u OPG-ovima osigurati 50 smještajnih jedinica. Trebamo iskoristiti svoj položaj, od izlaza s autoceste tri su minute do smještaja”, kaže Krnić.

>>>

Zahuktala se izgradnja poslovno-proizvodne zgrade tvrtke Intermetal d.o.o. Babina Greda, koja je nositelj investicije teške približno deset milijuna eura, a riječ je o tvornici za proizvodnju autodijelova koja će biti otvorena na proljeće. Privremeno je za promet zatvorena Ulica Matije Bačića, od 20. studenoga pa do isteka ugovora (30 radnih dana), zbog izvođenja radova na uređenju slabo nosivog temeljnog sloja na dijelu ulice koja vodi do gradilišta. Na snazi je nova privremena regulacija prometa. Tvornica će proizvoditi autodijelove za TMD iz Gradačca, poznatu grupaciju koja radi s najvećim svjetskim kompanijama u automobilskoj industriji, a otvorit će oko sto radnih mjesta. Pozitivno će se odraziti i na percepciju Babine Grede kao mjesta poželjnog za ulaganje i ugodnog za život.

>>>

Geotermalne vode na području Babine Grede, prema odluci Ministarstva zaštite okoliša i energetike, istraživat će dvije tvrtke - Gejzir d.o.o. Slavonski Brod i Geotermalni izvori d.o.o. sa sjedištem u Babinoj Gredi.
Dvije ponude
Geotermalno izvorište u tome selu otkrila je INA u potrazi za naftom sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća. Nakon što su istraživanja ukazala na mogućnost postojanja značajnih količina geotermalne vode na području općine, taj je potencijal dugo vremena bio zapostavljen i izvan funkcije. S razvojem modernih tehnologija, ali prije svega svijesti o nužnosti održivog razvoja, spomenuti je potencijal ponovo postao aktualan i uvršten je u sve strateške razvojne dokumente Općine Babina Greda i Vukovarsko-srijemske županije. Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala uvršteni su i u Projekt Slavonija.

U odgovoru na upit Glasa Slavonije u Ministarstvu navode da su od 23. kolovoza do 9. listopada proveli nadmetanje za odabir najpovoljnijeg ponuditelja za istraživanje geotermalnih voda u istražnim prostorima "Babina Greda 1" i "Babina Greda 2" za izdavanje dozvole za pridobivanje geotermalnih voda u energetske svrhe. Za svaki je zaprimljena po jedna ponuda, koje su, na prijedlog povjerenstva, 24. listopada i prihvaćene. Za istražni prostor "Babina Greda 1", površine 2,6 četvornih kilometara, dozvolu je dobio Gejzir d.o.o. u vlasništvu poduzetnika Dragana Jurilja. Istražni prostor "Babina Greda 2" površine 7,7 kilometara četvornih Ministarstvo zaštite okoliša i energetike dodijelilo je Geotermalnim izvorima, tvrtki koju su 2013. zajednički osnovale Vukovarsko-srijemska županija i Općina Babina Greda. Posljednjih je godina ta tvrtka poduzela niz aktivnosti u smislu prikupljanja postojeće dokumentacije vezane uz bušotinu. Izrađena je i studija koja obuhvaća sve do sada raspoložive podatke INA-e i Ministarstva gospodarstva i ona je konkretan dokaz postojanja geotermalnog potencijala na ovom prostoru.

Dozvola za istraživanje geotermalnih voda izdaje se na rok potreban za provođenje radova, a najviše na pet godina, uz mogućnost produljenja do dva puta, uz trajanje od najviše 6 mjeseci.

Bušenje u 2021.
Dobivanjem istražnoga prostora Geotermalni izvori kreću u izradu daljnje dokumentacije koja će omogućiti početak bušenja na području izvorišta geotermalne vode. Istraživanje se provodi izvođenjem naftno-rudarskih istražnih radova i aktivnosti kojima je svrha utvrditi postojanje, položaj i oblik ležišta geotermalne vode radi utvrđivanja količine i kakvoće rezervi geotermalne vode te uvjeta eksploatacije.

Općinski načelnik Josip Krnić ističe da je riječ je o golemom prirodnom bogatstvu velike izdašnosti i visoke energetske kvalitete. To je, smatra, neprocjenjiv potencijal za privlačenje investitora i za otvaranje novih radnih mjesta. Bit će u funkciji društveno-ekonomskog razvoja Babine Greda, županije, ali i šire regije.

- U sljedećoj će godini biti izrađena projektna dokumentacija, za koju su znatna početna sredstva osigurana iz EU fondova, a u 2021. trebalo bi krenuti bušenje - pojašnjava. Vjeruje da će bušenje ići relativno brzo, ići će se na veće dubine, a dobiveno saznanje o geotermalnom potencijalu kojim se raspolaže u Babinoj Gredi ponudit će se zainteresiranim ulagačima na tržištu koji su spremni uložiti vlastita sredstva. Voda je, smatra Krnić, sama po sebi jeftin energent i onda je to isplativo.

Najavljuje i uvodnu konferenciju koja će ovih dana biti održana u Babinoj Gredi i na kojoj će javnosti biti prezentiran cijeli projekt istraživanja i eksploatacije geotermalnog potencijala i najavljena izrada dokumentacije.

Gejzir i Geotermalni izvori dužni su u određenom roku izraditi idejni projekt izrade istražne bušotine i dostaviti ga Ministarstvu na suglasnost, ispuniti brojne druge ugovorne obveze te Agenciji za ugljikovodike redovito podnositi izvješća o napretku radova.

KRNIĆ: NEĆE BITI PROBLEM NAĆI INVESTITORE
- Ide se na dubinu bušenja od 3700 metara gdje je očekivana temperatura vode 175 stupnjeva, što je ključno za izgradnju elektrane od 20 megavata, što nam je želja. Od nje kreću i ostali sadržaji, kao što su aquakultura, uzgoj soma, jegulje, staklenici, hladnjače, termalna rivijera, park i drugo. Investicija je u globalu vrlo vrijedna, više od 100 milijuna eura. Kad se bušotine izbuše, duboko sam uvjeren da neće uopće biti problem naći investitore jer i osobno, kao načelnik, već imam kontakte s dosta velikim investicijskim fondovima - kaže Krnić.

>>>

Gospodarska zona Tečine, koja se proteže uz autocestu A3 Zagreb - Lipovac, zamašnjak je gospodarskog razvoja Babine Grede i ogledni primjer kako nekoliko različitih projekata u sinergiji jako dobro funkcioniraju. Investicijski ciklus pokrenut je 2015. puštanjem u rad termoelektrane na drvnu biomasu snage 9,7 megavata, vrijedne 50-ak milijuna eura.Riječ je o investiciji nizozemsko-turskog konzorcija Unit Investment i hrvatske tvrtke Uni Viridas, u vlasništvu Sunčice Lalić, koji su odaslali poruku i drugim investitorima kako je Babina Greda poželjno mjesto za ulaganja. U Tečinama je, odmah uz kogeneracijsko postrojenje, sagrađen i najsuvremeniji i najveći regionalni centar za sušenje drvne građe, vrijedan 7 milijuna eura. Sastoji se od 32 komore za sušenje drvne građe, 2500 četvornih metara zatvorene hale i sortirnice za prosušenu drvnu građu, 1500 "kvadrata" otvorenog natkrivenog skladišta za sirovu građu i upravne zgrade. Cijeli je kompleks ustupljen na korištenje i upravljanje kroz dugogodišnji najam drvnoj industriji Florian radi stvaranja dodatne vrijednosti i višeg stupnja finalizacije drvnog asortimana. Talijanska Florian Grup jedan je od najvećih inozemnih ulagača u hrvatski drvni sektor i proizvodne kapacitete za preradu drvne građe u najvišim stupnjevima finalizacije, a prisutna je u Hrvatskoj više od 20 godina.



- Projektom je postignut željeni sinergijski učinak između kogeneracije i drvne industrije s obzirom da na ovaj način kogeneracijsko postrojenje kroz potrošnju toplinske energije, koja se između ostalog koristi u centru za sušenje drvne građe, zadovoljava uvjet učinkovitosti od minimalno 50 posto. A drvna industrija Florian ovim je projektom dobila nužno potrebnu kariku u lancu stvaranja dodatne vrijednosti koja im je nedostajala između pilana iz kojih dobivaju sirovu građu te njihovih tvornica za obradu finalnih proizvoda u kojima koriste isključivo prosušenu građu – pojašnjava Sunčica Lalić.



Tim je projektom broj osoba zaposlenih u gospodarskoj zoni Tečine zaokružen na 50. Nakon dužeg planiranja i pripreme, ove je jeseni Uni viridas započeo novu investiciju, na zemljištu iza sušarskog centra, gdje će se na 9,5 hektara proizvoditi šparoge. Riječ je o inovativnom projektu, prvom takve vrste u RH.

Preliminarna obrada tla već je napravljena i prva sadnja kreće odmah početkom godine.

- Šparoge smo prepoznali kao proizvod visoke dodatne vrijednosti. Na EU tržištu velika je potražnja za ranim urodom kakav ćemo ovdje imati - zaključuje Lalić.

SURADNJA S BRANITELJSKOM ZADRUGOM
“Upotrebom niskotemperaturne toplinske energije s rashladnog tornja postrojenja podzemnim sustavom toplovoda grijat će se nasadi šparoga. Takav pristup proizvođačima će omogućiti rani i povećani urod šparoga i prisutnost na stranom tržištu koje potražuje rani urod koji se u uobičajenim uvjetima uzgoja ne može ostvariti”, ističe Sunčica Lalić. Suradnja za korištenje polovine grijanih površina ugovorena je s braniteljskom zadrugom Babogredski feniks, čime Uni Viridas potvrđuje stalan trud i zalaganje za doprinos zapošljavanju i razvoju lokalne zajednice. Vrijednost investicije je 1,3 milijuna eura. Ugovor s korisnikom za drugu polovinu površina za uzgoj šparoga je pred potisivanjem. U planu su i drugi vrijedni projekti.

>>>