Čelična sajla s dalekovoda umalo je usmrtila vozača šlepera makedonskih registracija. Ta neobična nezgoda zbila se jučer na autocesti A3 kod Babine Grede. Makedonski vozač kretao se autocestom kada je u jednom trenutku čelična sajla razbila vjetrobransko staklo na kamionu. Vozač je ozlijedio ruku i prsa. Srećom, uspio je zaustaviti kamion.

Kako su izvijestile Hrvatske autoceste, nesreća se zbila jer su izvođači građevinskih radova na HEP-ovoj elektrani nenamjerno s dalekovoda srušili čeličnu sajlu na autocestu A3, preko koje dalekovod prelazi. Građevinski stroj je zapeo za betonski nosač, a od siline udarca kabel je pukao i pao. HEP je odmah počeo otklanjati štetu. Hrvatske autoceste zajedno s policijom osiguravale su izvođenje radova uz privremenu regulaciju prometa. Otklanjanje štete počelo je u 13 sati, s time što se promet, prema potrebi, zaustavljao u trajanju do 15 minuta.

>>>

U nazočnosti brojnih uzvanika i dužnosnika, među kojima ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine i europarlamentarke Biljana Borzan, Babina Greda proslavila je Dan općine. Otvoren je novi objekt DVD-a vrijedan milijun i pol kuna. Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća goste je pozdravio dopredsjednik Tomo Đaković, a potom je prikazan videozapis o učinjenom u proteklom razdoblju na području općine.

- U proteklih šest godina Babina Greda se potpuno promijenila i nećemo stati na tome. Imamo puno projekata za budućnost. Trebamo još puno toga napraviti jer među nama osjetim jedinstvo, polako dišemo kao jedno i više se ne bavimo pričama, nego radimo. S punim pravom mogu reći da će Babina Greda biti kulturna seoska metropola Slavonije - ustvrdio je načelnik i saborski zastupnik Josip Krnić. Istaknuo je da je uz brojne projekte na kojima radi, Općina i socijalno osjetljiva, prvi su put uvedene naknade za novorođeno dijete. Radi se i na programu kojim Općina želi sufinancirati svako novorođenče i pomagati roditeljima većim iznosom tijekom tri godine. Babina Greda pomaže i umirovljenicima, a posebno su ponosni na studente koje stipendiraju.

- Sedamsto mladih otišlo je iz Babine Grede, ali zahvaljujući našim prijateljima i investitorima koji rade u gospodarskoj zoni Tečine, nadamo se da ćemo otvoriti 200 radnih mjesta i mlade zadržati u selu - zaključio je Krnić. Domaćinima su Dan općine čestitali pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo VSŽ-a Zdenko Podolar te ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

- Ovdje se ne smatram gostom, godinama sam prijatelj Babine Grede i pratim kako se razvija ova slavonska općina. Želim odati priznanje ne samo načelniku nego i svim mještanima što ste prepoznali priliku, pripremali projektnu dokumentaciju i pokazali da vam je važno da se što više napravi u izgradnji komunalne infrastrukture, ali i u razvoju gospodarstva, zone, privlačenju novih investicija i novih radnih mjesta - rekao je Jakovina.

Dodijeljena su priznanja zaslužnim pojedincima, ustanovama i udrugama. Povelja Općine i titula počasnog građanina dodijeljena je prof. dr. sc. Franji Veriću, članu Akademije tehničkih znanosti. Dobitnici Plakete „Zlatni grb Općine Babina Greda“ su Ana Verić, Ilija Babić, posthumno Jakob Galović, Hrvatske vode, KUD "Mijat Stojanović", Sunčica Lalić, Božo Galić, Martin Vuković, OŠ Mijata Stojanovića, Tihomir Jakovina i dr. Miroslav Kedačić. Plakete „Srebrni grb Općine Babina Greda“ dodijeljene su Antunu Omaziću, Mati Stojanoviću (Korin), NK "Šokadiji", Konjogojstvenoj udruzi, DVD-u, Mati Čiviću, Pavi Bariću, Željku Kneževiću, Ivici Džiniću, HRAST-u Strizivojna, Alkinu Yamanu, vlč. Ivi Tunjiću, Peri Barić, Udruzi Babogredaca Basel, Gardijskoj oklopno-mehaniziranoj brigadi Vinkovci. Podijeljeno je i 37 zahvalnica.

>>>

Osnovna škola “Mijat Stojanović” iz Babine Grede proslavila je Dan škole i 240 godina školstva u tome selu. Održan je Dan otvorenih vrata, neformalni oblik nastave kroz radionice koje su vodili učitelji uz pomoć vanjskih suradnika. Tematika radionica je bila 240 godina školstva kako bi se učenici upoznali s načinom života i školovanja njihovih djedova i baka, ali i povezali sa suvremenim načinom života. “Učenici su učili i prezentirali stare dječje igre koje je zapisao naš Mijat, istražili životni put Mijata Stojanovića kao učitelja i školskog nadzornika te izradili i tiskali karte, uz pomoć mama i baka izrađivali starinske frizure kakve su nosile djevojčice, izrađivali školske uniforme, pisali i crtali gusjim perom, slikali pijeskom, izrađivali sapune kao što su to radile naše bake, ušivali dukate, izrađivali i isprobavali jelovnike izgubljenog vremena, pekli slaninu na vatri, istraživali povijest gradnje crkve kroz stoljeća, tehnikom vezenja kreirali lik učitelja Mijata Stojanovića, napisali himnu škole i otpjevali je u bećarcu, sklapali računalo i dali odgovore na radionici 'Zašto idemo u školu', ističe ravnateljica babogredske osnovne škole Đurđica Babić.

Škola je taj dan bila otvorena za sve posjetitelje koji su obilazili učionice u kojima su se održavale radionice, a na hodnicima su uživali u izložbama učeničkih radova i starih fotografija učenika i nastavnika. Najzapaženije su bile izložbe fotografija “Babogredski pendžeri”, i one koje su proglašene najboljima na školskom fotonatječaju u povodu Dana planeta Zemlje. Posjetitelje su posebno oduševili učenici odjeveni u odore kakve su nosili serežani u Vojnoj krajini, o kojima je pisao i Mijat Stojanović. Nakon radionica u školskom je predvorju predstavljena knjiga “Mijat Stojanović: sgode i nesgode moga života”, koju su predstavili priređivači dr.sc. Dinko Župan i dr. Stanko Andrić, s Instituta za povijest.

“Obilježavanje velike godišnjice nastavljamo na jesen, za kada smo organizirali Dane Mijata Stojanovića koji će se prvi put održati ove godine u rujnu, a u sklopu kojih ćemo predstaviti monografiju 240 godina školstva u Babinoj Gredi”, najavljuje ravnateljica Babić.

OŠ Mijata Stojanovića dobitnik je i Povelje “Zlatni grb Općine Babina Greda”, za izuzetne rezultate postignute u kulturi i sportu od posebnog utjecaja za daljnji razvitak općine.


Predsjednici razrednih odjela zakopali su vremensku kapsulu u kojoj je pohranjeno 17 predmeta koji su odraz suvremenog načina života učenika. Svaki razredni odjel s razrednicima odabrao je predmet i pohranio s popratnim pismom, a među njima su se našli kalkulator, geometrijski pribor, fotografije, crteži, pisma i posljednji broj Školskih novina. Na mjestu gdje je pohranjena kapsula učenici su posadili stablo magnolije, s namjerom da se kapsula otvori 2075. godine, za 300. obljetnicu školstva.

>>>

Pobjedom nad Diljem u posljednjem kolu Prve lige vukovarsko-srijemske nogometaši Šokadije iz Babine Grede osvojili su prvo mjesto i time stekli pravo igranja kvalifikacija protiv prvaka Prve ŽNL Osječko-baranjske županije za popunu Regionalne lige Slavonije i Baranje. O uspjehu Babogredaca u kvalifikacijama ovisit će koliko će klubova iz lige ispasti u nižu, Drugu županijsku ligu. Ako Šokadija prođe kvalifikacije, od ispadanja će se spasiti Radnički iz Vukovara, a ako Šokadija poklekne u kvalifikacijama samo prvih šest klubova ostaju i sljedeće sezone u Prvoj ŽNL vukovarsko-srijemskoj.
Već dosta sezona nije bila ovakva neizvjesnost oko prvaka lige kao ove, kada se prvak nije znao do posljednjeg sučevog zvižduka. Istini za volju, Babogredcima je trebala samo pobjeda protiv Dilja, dok su svi ostali pretendenti ovisili o toj utakmici. Spomenimo kako su jesenski dio sezone Babogredci završili na petom mjestu sa zaostatkom od pet bodova za tada prvoplasiranim Tomislavom iz Cerne. Nogometaši Šokadije u proljetnom dijelu sezone ostali su jedina neporažena momčad s devet pobjeda i četiri neodlučena ishoda, a u posljednjih sedam kola ostvarili su stopostotan učinak. Treba reći kako je Tomislav iz Cerne u susjedskom sudaru poražen u Šiškovcima, dok Hašk-Sokolu nije pomogla uvjerljiva pobjeda nad Slogom.

>>>

Babina Greda jedina je općina u Hrvatskoj koja je uvela sustav korištenja javnih bicikala i povećala mobilnost mještana učinkovitom i hvalevrijednom uslugom.
Od prošlog je tjedna, naime, Babogredcima na raspolaganju šest električnih bicikala, kao brz, jednostavan i fleksibilan sustav osobnog prijevoza unutar općine, ali i okolnih mjesta. Čelnici Babine Grede ovim su potezom pokazali da su ekološki i društveno osviješteni, ali i socijalno osjetljivi prema sumještanima u potrebi. Načelnik i saborski zastupnik Josip Krnić ističe da je izuzetno ponosan što je Babina Greda među prvim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj u kojoj građani imaju priliku voziti se električnim biciklima. Oni daju sve pogodnosti bicikla, ali uz minimalan napor dosežu brzinu do 25 km/h, što je gotovo kao i slabiji motocikl, no znatno jeftinije prijevozno sredstvo.
- Preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i resornog ministarstva osigurali smo šest bicikala za djelatnike Općine koji će biti na raspolaganju i našim sumještanima, posebice onima koji su lošeg imovinskog stanja. Radijus kretanja je 50 kilometara, što znači da će moći doći pred zgradu Općine, uzeti bicikl, otići do Županje, ondje obaviti administrativne poslove po raznim institucijama i vratiti se kući. Smatram da će to našim Babogredcima biti od velike koristi i pomoći jer situacija je danas, nažalost, takva da velik broj ljudi nema trideset kuna za autobusnu kartu do Županje. Na ovaj način moći će do grada otići besplatno i uštedjeti za nekoliko vekni kruha - kaže Krnić.
Pojašnjava da do daljnjeg korisnici neće morati plaćati najam, u Općini zadužuju bicikl i obveza im je vratiti ga u ispravnom stanju.
- Za sada smo uzeli šest komada, a sustav namjeravamo proširiti na 20-ak bicikala za kojima, uvjeren sam, postoji potreba, ali i veliki interes naših sumještana - pojašnjava Krnić. I on će, kaže, i osobno i kao načelnik, kao i njegovi suradnici, u obilazak općine i “snimanje” situacije i praćenja stanja na terenu ubuduće odlaziti biciklom.
Dodaje da će javni bicikli biti i u funkciji razvoja seoskog turizma, čemu se u Općini pridaje sve više pozornosti i čini se sve kako bi se Babina Greda afirmirala u seosku kulturnu metropolu Slavonije. Bicikli će biti na raspolaganju gostima Babine Grede i omogućiti im da se provozaju do okolnih šokačkih stanova ili do izletišta Kladavac, te da istinski uživaju u netaknutoj prirodi i prikazu nekadašnjeg načina života.

>>>

Miris čobanca širio se Babinom Gredom, a povod je bilo prvo natjecanje u pripremanju čobanca koje je organizirano kao dio manifestacije “Konji bijelci” te 4. Bećarfesta također u Babinoj Gredi. U tri sata 38 majstora kotlića pokušalo je skuhati što bolji čobanac.
- Odlučili smo se za natjecanje u čobancu jer je to tradicionalno slavonsko jelo. Ono ima dugu tradiciju u gastronomiji Šokaca i Slavonaca te je bilo nekako logično da se opredijelimo za čobanac, premda je bilo govora i o fišijadi. Ekipe su bile s područja Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske te Brodsko-posavske županije. Ovo je prvo natjecanje s predznakom međunarodno jer smo imali dvije ekipe iz Bosne i Hercegovine - iz Gradačca i Domaljevca - kazao je Antun Omazić, predsjednik Organizacijskog odbora manifestacije “Dani kulina, sira i vina”.
Organizator je za sve ekipe osigurao po 2,5 kilograma svinjetine i 2,5 kilograma junetine, a sve ostale sastojke natjecatelji su dodavali po svojoj volji.
Prosudbenom povjerenstvu u sastavu Iva Oršolić (predsjednik), Jozo Gale, Viktor Bobalić, Ivan Šetka i Pero Bebek nije bilo lako od 38 čobanaca odabrati najbolji.
- Kad govorimo o najboljem čobancu, to je svakako onaj pravi šokački, izvorni. Ocjenjivala se boja, okus, gustoća te ukupan dojam - istaknuo je Iva Oršolić.
Prvo mjesto osvojili su Vlatko i Neven Nagy iz Gundinaca, drugo mjesto pripalo je Lovačkoj udruzi Fazan Gradište, a treće Lovačkoj udruzi Gaj iz Županje.
- Konkurencija je bila doista teška. Ovo nam je prvo natjecanje i sretni smo što smo osvojili prvo mjesto, a čobanac smo kuhali onako kako bismo ga pravili za sebe. Poseban dodatak je možda senf, a kuhali smo duže junetinu u odnosu na svinjetinu jer je ona žilavija. Sve smo na kraju posložili po svom ukusu. Osvojeno prvo mjesto poticaj nam je za daljnja natjecanja - istaknuli su Vlatko i Neven Nagy.
Nagrade najboljima uručili su načelnik općine Babina Greda Josip Krnić, Antun Omazić te zamjenik gradonačelnika Gradačca Hajrudin Hasanbašić.

>>>

Prekjučer u Babinoj Gredi i na stadionu Marsonije u Slavonskom Brodu odigrane su uzvratne kvalifikacijske utakmice za popunu Regionalne međužupanijske nogometne lige! Domaći su sastavi donijeli prednosti iz prvih ogleda i pobjedama ih povećali te izborili četvrtoligški državni status. S tim što ga trebaju pismeno potvrditi unutar 48 sati od završetka kvalifikacija kako bi i službeno bili promovirani u sudionike toga najboljeg slavonsko-baranjskog amaterskog nogometnog natjecanja.
Na travnjaku su to ostvarili, pri čemu je Šokadija u Babinoj Gredi imala znatno težu zadaću od Graničara iz Brodskog Varoša, koji je u Slavonskom Brodu, uz hat-trick Velimira Švarića, visoko porazio Dinamo (6:0), nakon što je i u Vidovcima, četiri dana prije, slavio pobjedu (1:0). Tada na osječkoj Mačkamami nije bilo pobjednika (1:1), ali je zbog pogotka u gostima Šokadija bila u prednosti, pa je prekjučer Mursa Zanatlija morala postići pogodak kako bi računala s prolazom u viši razred. Babogredci su, međutim, rano došli u vodstvo, koje su sačuvali do kraja, pri čemu im je pomogao “mursaš” Mlinarević dobivši crveni karton u 24. minuti, pa su Osječani tri četvrtine utakmice igrali s igračem manje.

>>>

U sklopu manifestacije Dani kulina, sira i vina, u Babinoj Gredi, organizirana je prvi put Kulenijada na kojoj je bilo 26 uzoraka. Titulu šampiona osvojio je kulen Mesnice AS Županja, dok je prema ocjeni publike najbolji kulen imao Slaven Zvonarević, a na kraju šampion kategorije za kulen koji nije proizveden od crne slavonske svinje je kulen Ivana Kadića iz Gundinaca.
- Ovdje smo se odlučili za blagu varijantu ocjenjivanja, a to je struktura, boja presjeka, okus i aroma. Što se tiče okusa, tu moram naglasiti da kad čovjek zagrize, mora se osjetiti ona ljepota paprike, mesa, vlage u proizvodu. Mnogi proizvođači čine pogrešku jer imaju meso svinja koje nisu dobro hranjene, nadalje problem je s paprikama koje nisu dobro pečene, odnosno higijena paprike nije dobra. Kako bi dobro ocijenili svaki kulen, domaćini su pripremili nekoliko vrsta sira, rajčicu koja je jako dobra za neutralizaciju okusa, kruha i vina. Svaki prethodni morao se neutralizirati da bi se moglo korektno ocijeniti svaki sljedeći uzorak - istaknuo je Mato Šimunić, predsjednik prosudbenog povjerenstva
Prosudbeno povjerenstvo u sastavu Mato Šimunić, oec. (predsjednik), Goran Kušec, prof. dr. sc. (član) i dr.sc Vladimir Margeta (član) nije imalo lagan zadatak.
Zlato: Slaven Zvonarević (Stari Mikanovci, crna slavonska svinja), Brčić d.o.o (Vrbanja), Lamut d.o.o. (Vinkovci), Darko Rožmarić (Tenja), Antun Užarević (Štitar), Ilija Jelović (Županja, dva zlata za dva uzorka), Ivan Kadić (Gundinci, pobjednik kategorije).
Srebro: Kristijan Katušić (Babina Greda), Nedjeljka Damjanović (Štitar), Krunoslav Ciganović (Alilovci, dva srebra), Ivo Vuković (Babina Greda), Vlado Ferbežar (Otok), Ilija Petrić (Hasići), OPG Perakić (Bošnjaci), Mirko Matić (Gundinci), Ljubica Bošnjaković (Piškorevci), Marija Zvonarević (Stari Mikanovci, crna slavonska svinja), Dragan Modic (Bošnjaci), Brčić d.o.o (Vrbanja), Samson Andabaka (Otok, crna slavonska svinja).
Bronca: Mato Vuković (Babina Greda), Vlado Ferbežar (Otok), Družba d.o.o (Babina Greda).
Kulenijadu je organizirala Udruga za promicanje i očuvanje šokačke baštine “Šokadija” Babina Greda sa željom da se sljedeće godine okupi još veći broj proizvođača ovog nadaleko poznatog slavonskog specijaliteta.

>>>

Andrea Pavlović (20) iz Babine Grede prije devet je mjeseci napustila Hrvatsku. Sreću je odlučila okušati u Njemačkoj. Pravac Stuttgart, gdje ju je dočekala teta. Tjedan je dana prošlo, a sreća je zakucala na vrata – teta joj je pomogla pronaći posao u hotelu. Iako tada nije govorila njemački već samo engleski jezik.

Čekajte, kažete. Priča vam zvuči poznato?

Da, Andrea je djevojka čija je anonimna ispovijest 'Zaposlila sam se nakon tjedan dana u Njemačkoj. Mislila sam da ću čistiti, a kad ono...' izazvala ogromno zanimanje naših čitatelja. Kako bi dokazala da je stvarna osoba, a ne produkt nečije mašte, Andrea je pristala na razgovor. Posao joj je, kako smo već napomenuli, pomogla pronaći tetka.

- Teta nedjeljom čisti u kuhinji i napomenula je da joj nećakinja traži posao. Jedan kuhar joj je rekao da njegova cura traži nekog za rad u hotelu u centru grada i tako je sve krenulo. Hvala bogu, dobro baratam engleskim jezikom inače od posla ne bi bilo ništa – priča Andrea.

'Znam da zvuči ludo, ali je istina'

Zamolili smo je da nam ukratko opiše kako izgleda njen posao kojeg je opisala kao 'posao na recepciji', za koji neki nisu mogli vjerovati da ne barata njemačkim jezikom.

- Moj posao počinje u 8 sati ujutro pripremanjem doručka za goste. Nakon toga zajedno sa šeficom, koja je Njemica i vlasnica tog hotela, čistim sobe, ako ih je puno. Kada to napravimo, vraćam se na recepciju i dočekujem goste – prijava, naplata... Nekada radim dvokratno, naravno, sa popodnevnom pauzom.

Ali što je s njemačkim jezikom?

- Ni meni ovako na prvu ruku to nema smisla. Dođeš u drugu državu i dočekuješ domaće goste drugim jezikom, zvuči ludo. Ali u mojoj situaciji je istinito. Na svu sreću, nikad nisam imala problema sa domaćima. Objasnila bih im situaciju, slatko bi se nasmijali i poželjeli mi sreću – objašnjava Andrea. Naravno, danas njemačkim barata daleko bolje nego kad je počela raditi i svjesna je da je u neku ruku imala i sreće jer je znanje njemačkog kod traženja posla ipak – bitno.


Za više od osnovnih potreba, treba još jedan posao

Plaća joj je trenutno oko 1100 eura neto. Njome, kaže, pokriva stan, hranu, higijenske potrepštine... Mercedes još uvijek nije kupila, kaže ironično.

- Za sve više od toga potreban mi je dodatan posao. Nije to neka velika stvar. Mlada sam i mogu produžiti rad i na vikend, a volim si i priuštiti koji komad odjeće više, kakav izlet i sl.

Upitali smo Andreu i zašto misli da je optužuju da je priču izmislila.
- Mislim da se ljudima svijet prikazuje na pogrešan način. Previše se crnila iznosi u javnost. Ne želim reći da je sve ružičasto, ali nije ni tako crno. Malo pozitive u novinama i na TV-u mislim da bi ljudima olakšalo život – smatra Andrea.



>>>

Umjesto da dugoočekivana školska sportska dvorana u Babinoj Gredi, čija je izgradnja u tijeku, već bude pod krovom i da se sljedećih mjeseci obavljaju završni radovi kako bi u travnju sljedeće godine babogredski učenici školsko predvorje i učionicu, gdje su svih dosadašnjih godina imali sate tjelesnog odgoja, napokon zamijenili dvoranom, gradilište miruje. Kako nam je pojasnila Gordana Zuccon iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, radovi su u zastoju zbog poslovne nesposobnosti izvoditelja radova, koji je pokrenuo postupak predstečajne nagodbe.
- MZOS poduzima sve potrebne radnje kako bi se radovi čim prije nastavili s postojećim izvoditeljem radova, što bi bio najbrži put rješavanja ovog pitanja. U slučaju da se u sljedeća dva tjedna ne osigura nastavak radova, nažalost, jedina preostala opcija je raskid ugovora o izvođenju radova sa svim posljedicama koje iz istoga proizlaze, kratko su nam odgovorili na naš upit.
Kamen temeljac položen je u travnju prošle godine, za Dan općine, što su Babogredci nazvali povijesnim događajem koji iščekuju već desetljećima. Nakon provedenog natječaja, Ministarstvo je posao dodijelilo građevinskoj tvrtki "Građevinarstvo Stipić" iz Svetog Ivana Zeline. No, nedugo nakon uvođenja u posao počeli su se javljati problemi u dinamici izvođenja radova na koje je upozoravao općinski načelnik i saborski zastupnik Josip Krnić. S obzirom7 na to da je ta investicija od velikog značaja za cijelo selo, vrlo mu je važno da se ispoštuju rokovi gradnje i da se babogredskoj djeci, poput njihovih vršnjaka diljem Hrvatske, osigura primjereno mjesto za održavanje nastave tjelesnog odgoja.
- Vrijednost dvorane je 22 milijuna kuna, postignuta na natječaju, i ono što je najžalosnije u ovoj cijeloj priči je to da je novac osiguran, a ne gradi se. Zahvaljajući nakaradnom provođenju postupka javne nabave, koja je kod nas u Hrvatskoj i inače rak-rana koja se događa na većini gradilišta, posao redovito dobije onaj čija je ponuda najjeftinija, što nije dobro. I sada u zakonu piše da se treba izabrati ekonomski najpovoljnija ponuda i svi koji rade u javnoj nabavi idu na to da je najjeftinija ponuda i najbolja. Ne, to nije točno. Ne može u jednom od troškovnika pri ispunjavanju tenderske dokumentacije ponuditelj pisati da je kubik betona 300 kuna, kada i laik zna da je njegova cijena na tržištu 500 kuna, i dalje ovisno o tome koja je marka. Ili da je kilogram željeza kunu, a on na tržištu stoji 3,80 kuna. Samim tim jasno je da nešto s tom ponudom nije u redu, što bi oni koji rade u javnoj nabavi trebali znati - revoltiran je Krnić. Podsjeća da je nekada, u bivšoj državi, bilo pravilo da su se najjeftinija i najskuplja ponuda odmah odbacivale.
- U ovom slučaju bile su tri ponude, i po tom bi principu ostala Gradnja Osijek. I uvjeren sam da je ta tvrtka radila, da bi dvorana već bila pod krovom i radili se završni radovi, ustvrdio je načelnik. Napominje da je izvođač od samog početka odugovlačio s izvođenjem radova. Svjestan je, kaže, i toga da su postojali i objektivni razlozi, prije svega lani u svibnju velike oborine jer se i sama dvorana nalazi na minus šest metara, ukopana je u zemlju i zahvat je jako velik. To se, kaže, i moglo razumjeti, ali da u ovoj godini ništa nije napravljeno, to ne.
- Konstantan je bio pritisak na mene u općini i od strane vijećnika i sumještana da reagiramo prema ministarstvu, učinili smo što smo mogli, dopis je slala i ravnateljica škole i županijski pročelnici i upozoravali da izgradnja ne ide u dobrom smjeru. Osobno bih bio najsretniji kada bi Vlada donijela odluku da se prihvaća druga najpovoljnija ponuda koja je bila na natječaju i da se odmah omogući nastavak radova. Novi postupak javne nabave odgađa ih za nekoliko mjeseci, što nam nikako ne odgovara, osim ako se ne donese odluka o ubrzanom postupku - kaže Krnić. Upozorava da je u pitanju teren koji je iskopan, gdje je reagirala i građevinska inspekcija jer se mora zaštiti jama i sve okolo, budući da najozbiljnije prijeti urušavanjem okolnih zgrada Općine i škole. Poručuje da je u pitanju nedopustiva neozbiljnost izvođača radova koji je preuzeo preveliki zalogaj i jeftino pogodio posao ispod cijene na štetu kvalitete izvođenja radova i materijala.
– Iako nismo stranka u postupku, kao općinski načelnik to sigurno neću trpjeti niti dopustiti. Babina Greda nakon sto godina dobiva dvoranu i tražimo da se ona napravi kako treba. Tu ćemo sigurno biti rigorozni jer ovo je prevršilo svaku mjeru. Od osiguranih 22 milijuna kuna za dvoranu, u prošloj je godini od predviđenih pet milijuna potrošeno samo tri, a ove godine, na žalost, nije naplaćena ni jedna faktura od ministarstva. Kivan sam na način provođenja javne nabave, tu se pod hitno mora nešto promijeniti - poziva Krnić.

>>>