U velikom požaru koji je u noći između utorka i srijede buknuo u Babinoj Gredi do temelja je izgorio ugostiteljski objekt Dudice, bivši kafić Leon, u središtu sela.
U vrijeme izbijanja vatre u kafiću nije bilo gostiju, pa, srećom, nitko nije stradao, a materijalna je šteta velika.
– Očevid je u tijeku. Uzroci i okolnosti koji su doveli do požara bit će poznati nakon očevida. I to je sve što u ovom trenutku mogu reći. Više detalja bit će poznato najvjerojatnije sutra - rekao nam je glasnogovornik Policijske uprave vukovarsko-srijemske Domagoj Džigumović. Do vlasnika kafića jučer nismo mogli doći, telefon mu je bio isključen, a njegova majka Željka Dam kratko nam je rekla da je nezahvalno o bilo čemu špekulirati dok policija i inspektori na požarištu ne odrade svoj dio posla i ne utvrde sve pojedinosti.
- Još uvijek smo u šoku i nevjerici. Teško je i tužno vidjeti da je od kafića, koji je još sinoć normalno radio i u kojem su se zabavljali mladi, ostalo samo zgarište i da je vatra u nekoliko minuta sve progutala. Sve nas je to pogodilo, posebice moga sina, mladog dečka, teško je sve to proživljavati. Maloprije mi se javio i rekao da ide malo prileći i isključiti mobitel jer mu glava puca. Nije nimalo jednostavno, čovjek se preko noći nađe u ovakvoj situaciji i jednostavno ne zna odakle krenuti - rekla nam je uznemirena i tužna majka.
I Dudice su se, inače omiljeno okupljalište mladih Babogredaca, poput ostalih ugostitelja u selu pripremale za kirbaj, koji mještani slave 10. kolovoza, na Lovrinčevo. A umjesto da dočeka vesele goste, pet dana prije kirbaja nestao je u plamenu.

>>>

Minimljekara “Družba” u Babinoj Gredi odbrojava posljednje dane. Do 1. listopada stavit će ključ u bravu, radnici će ostati bez posla, kooperanti bez dugogodišnjeg otkupljivača mlijeka, a Babina Greda bez značajnog gospodarskog subjekta. Informaciju o zatvaranju mljekare potvrdio nam je razočarani vlasnik Pavo Barić, koji se prije 20 godina iz Njemačke vratio u svoje rodno selo i ušteđevinu uložio u obiteljski pogon za preradu mlijeka i proizvodnju polutvrdog i tvrdog sira prema tradicionalnoj recepturi tog slavonskog kraja. Sirovi kao što su Kladavčanka, Slavonac, Pini… te svježi sir postali su prepoznatljivi na policama trgovačkih lanaca diljem Hrvatske zbog svoje vrhunske kvalitete, okusa i mirisa na izvorno domaće, bez konzervansa i kemijskih dodataka. Godišnje se u Babinoj Gredi proizvodilo oko 300 tona sira. Unatoč svim teškoćama, nelojalnoj konkurenciji, prevelikom uvozu i dampinškim cijenama koje već godinama opterećuju domaće prerađivače mlijeka, “Družba” je radila i opstala. Otvorila je i nekoliko vlastitih prodavaonica, od kojih dvije u Splitu. Na svome poslovnom putu Barić je, kaže, nailazio na brojne probleme i prepreke, ali je uvijek pronalazio izlaz, no ne i ovaj put. Kao razlog zbog kojega je nakon dva desetljeća rada odlučio zatvoriti mljekaru, u koju je uložio sebe i svoju obitelj, ističe nerazumijevanje i opstrukciju lokalne vlasti, prije svega načelnika Josipa Krnića iz SDP-a.
- Postavljeni su nam uvjeti koje kao pogon za preradu mlijeka do kraja godine moramo ispuniti prema europskim standardima da bismo mogli dalje funkcionirati. Na lokaciji gdje je smještena mljekara prostor je maksimalno izgrađen u dubini od sto metara, dokle seže građevinska zona. Obratio sam se Općini sa zamolbom da se građevinska zona proširi i na susjednu parcelu, bar 50 metara u dubinu, da dobijem sto kvadrata za proširenje mljekare, više mi ne treba. Već tri godine uzaludno pregovaram s načelnikom koji tvrdi da je Babina Greda već toliko izgrađena da je nemoguće izaći mi u susret. Nisam imao drugog izbora i jednostavno sam odlučio zatvoriti mljekaru - pojašnjava.
“Družba” je u posljednje vrijeme otkupljivala oko 4000 litara mlijeka, imala je 60 većih kooperanata, koji će od sljedećeg mjeseca prijeći nekom drugom otkupljivaču, a u skorijoj budućnosti, uvjeren je Barić, najvjerojatnije i završiti s proizvodnjom mlijeka.
- Za gradnju elektrane Uni Viridasa, koja je zaposlila četiri Babogredca, Općina gradi cestu od dva kilometra, a meni koji u Babinoj Gredi radim već 20 godina i u prosjeku zapošljavam 20 ljudi nisu mogli riješiti proširenje građevinske zone. Ali su zato osobi koja je s njima u koaliciji poljoprivrednu tablu izvan sela prenamijenili u građevinsku parcelu. Ali, ja sam Barić, nisam u SDP-u i neću nikada biti, i zato je odbijen moj zahtjev i onemogućen moj daljnji rad. Da se ne bih, valjda, previše obogatio. I odlučio sam zatvoriti mljekaru - kazao je Barić.

Pavo Barić naglašava da će se “Družbini” sirovi nastaviti i dalje proizvoditi, ali više ne u Babinoj Gredi, već u Trilju. Tamošnjoj je mljekari, naime, Barić prodao svoj brend Kladavčanka, Pini i Slavonac. “Tamošnji lokalni čelnici pokazali su više razumijevanja za svoje poduzetnike. Proširenjem proizvodnog asortimana povećat će se i broj zaposlenih, što im je prioritet. A očito su nova radna mjesta potrebnija Trilju nego Babinoj Gredi, koja je već ionako gospodarski previše razvijena i ima dosta uposlenih pa je desetak radnih mjesta nebitno”, ironičan je Barić.


Josip Krnić načelnik Babine Grede: Barić traži unosniji biznis

Babogredski načelnik Josip Krnić kategorički odbacuje optužbe Pave Barića o tome da općinska vlast snosi bilo kakvu odgovornost zbog zatvaranja mljekare. Takvu je odluku, smatra Krnić, donio iz osobnih razloga i procjene da je isplativije novac ulagati u unosnije poslove jer u mljekari očito više ne pronalazi svoj interes, posebice otkako su ukinute kojekakve subvencije, primjerice za otkup lošijeg mlijeka.
“Za proširenje građevinske parcele potrebna je odluka Općinskog vijeća o izmjenama i dopunama prostornog plana, a mi smo gospodinu Bariću u vezi s tim već izlazili u susret na farmi koju je ranije imao, a potom je prodao. U zahtjevu koji spominje traži proširenje građevinske parcele ne radi mljekare, nego radi izgradnje bioenergane koju subvencionira država”, pojašnjava Krnić. Dodaje da bi Općina Babina Greda, koja ima određen broj hektara, morala nekome uzeti građevinsko zemljište da bi ga dala Bariću jer po zakonu ima 4,85 posto na ukupnu površinu zemlje koju ima. “Treba pomoći svakom poduzetniku, ali mi nismo toliko financijski jaki da bi svako malo provodili izmjene i dopune prostornog plana kada to nekome preko noći padne na pamet”, kaže. Smatra da je Barić iskusan poduzetnik koji je maksimalno koristio sve povlastice i poticaje koji su bili na raspolaganju, i da se sada odlučio okrenuti drugim izazovima i unosnijim biznisima.
“Kao načelnik zahvaljujem mu što je kao poduzetnik kroz brend sira i drugim aktivnostima pronosio lijepo ime o Babinoj Gredi i to mu ne može nitko poreći. Ali on nije ništa radio badava, u svemu tome imao je i svoj interes. Izlazili smo u susret koliko smo mogli, a s odlukom o zatvaranju mljekare, koja mu je očito postala balast, doista nemamo ništa”, zaključuje Krnić.

“Družba” je otkupljivala oko 4000 litara mlijeka, imala je 60 većih kooperanata i u prosjeku zapošljavala 20 ljudi.

>>>

Županjski su policajci proveli istragu nad dvojicom maloljetnika, 14-godišnjakom, 15-godišnjakom te 20-godišnjakom iz Babine Grede i osumnjičili ih za krađu mopeda. Krađa se dogodila 15. travnja ove godine, a trojica su mladića iz dvorišta u ulici Sajmište, u Babinoj Gredi, ukrala moped 69-godišnjaku. Protiv trojice Babogredaca slijede kaznene prijave Općinskom državnom odvjetništvu u Vukovaru.

>>>

Predstavljanjem monografije “240 godina školstva u Babinoj Gredi”, u organizaciji OŠ Mijata Stojanovića, završeno je obilježavanje značajne obljetnice. Program obilježavanja počeo je proljetos, kada su u povodu Dana škole organizirani Dani otvorenih vrata s brojnim sadržajima. Predsjednici razrednih odjela zakopali su vremensku kapsulu u kojoj je pohranjeno 17 predmeta koji su odraz suvremenog načina života učenika, a među njima su se našli kalkulator, geometrijski pribor, fotografije, crteži, pisma i posljednji broj Školskih novina. Na mjestu gdje je pohranjena kapsula učenici su posadili stablo magnolije, s namjerom da se kapsula otvori 2075. godine, za 300. obljetnicu školstva. Urednica monografije je ravnateljica škole, prof. Đurđica Babić, koja je duže vrijeme vrlo aktivno angažirana na tom značajnom projektu, skupa sa suradnicima Ilijom Babićem, Damirom Gugićem, Markom Landekom i Zlatkom Vircom.
Monografija počinje citatom znamenitog Babogredca Mijata Stojanovića, po kojemu škola i nosi ime: „Mnogi ljudi smatraju učitelja za najmanju i posljednju kapljicu u moru družtvenog života, a to je krivo mnijenje. Učitelj u najmanjoj pučkoj učionici, ako je muž na svome mjestu, tako je važna osoba, kao makar koji načelnik grada i popečitelj kojegod države. Brez učitelja neima, borme, ni popečitelja.“
- U knjizi smo uz pomoć suradnika, prof. Marka Landeke i Zlatka Virca te bivših djelatnika pripremili povijesni pregled škole, sve podatke o školi, broju učenika, broju djelatnika, uspjesima i aktivnostima i uz svaki tekst objavili popratne fotografije. Pronašli smo stare fotografije koje su nam bile vrijedne u pripremi ove monografije, najstarije su iz 1912. godine, tako da smo pokrili gotovo sva desetljeća. Na kraju monografije je prikaz situacije danas u školi, nažalost broj učenika nam opada, imamo zadovoljavajući prostor, školsku dvoranu još uvijek nemamo, ali imamo mlade nastavnike pune volje i elana, što se vidi kroz prikaz aktivnosti na fotografijama u knjizi, kaže ravnateljica Babić.
Monografiju je predstavio prof. Marko Landeka. Govoreći o njezinu značaju, rekao je: “Tisuću osamsto devedeset i neke godine tadašnji ministar školstva donio je naredbu da svaka škola mora imati spomenicu, a biskup Strossmayer je donio naredbu da svaki župnik mora voditi spomenicu. Isto tako, danas bi svaka škola trebala izdati jednu spomenicu jer da nema onih pisanih iz 19. stoljeća i poslije, mnoge stvari ne bismo znali i zato je jako važno takve knjige objaviti. Praktično naše školstvo prati ono europsko, i zato je ova spomenica 240 godina školstva u Babinoj Gredi izuzetno važna.”

Prof. Landeka podsjetio je da je ovo već druga monografija babogredske škole koja je ugledala svjetlo dana. “Nažalost, na području županije samo je nekoliko škola to napravilo, a imaju uvjete da njihov broj bude puno veći. Školstvo je važan segment društva. Kažu da Engleska, kad god je bila u ekonomskim problemima, školstvu nikada nije uzimala, nego ga je često i pojačavala. Školstvo je duga, ali isplativa investicija”, zaključio je.
Inače, OŠ Mijata Stojanovića ove je godine dobila Zlatni grb Općine za izuzetne rezultate postignute u kulturi i sportu od posebnog utjecaja za daljnji razvitak općine.

>>>

Iako je, prema najavama vlasnika Pave Barića, minimljekara “Družba” u Babinoj Gredi početkom listopada trebala staviti ključ u bravu zbog nemogućnosti udovoljavanja rigoroznim uvjetima i prilagođavanja europskim standardima, proizvodnja je ipak nastavljena. Do obrata je došlo zbog zakonskih izmjena koje su sredinom rujna stupile na snagu.
- Proširenje mljekare i gradnja dodatnih prostorija bio je jedan od uvjeta za nastavak proizvodnje, koji nisam mogao ispuniti jer susjedna parcela nije u građevinskoj zoni. Međutim, izmjenama zakona prerađivačima koji prerađuju manje količine mlijeka omogućeno je da se istim prostorijama mogu koristiti u različite namjene, ali pod određenim uvjetima i vremenski odvojeno. Zato ću najvjerojatnije zadržati proizvodnju, ali u znatno smanjenom obliku, kako bih se uklopio u te okvire - kaže Barić. U pogonu bi zadržao dva-tri radnika i dnevno bi prerađivao od 1200 do maksimalno 1500 litara mlijeka. “Družba” bi nastavila proizvoditi dvije vrste polutvrdog sira – Baća i Bakin sir, te svježi sir, jer je Barić svoje brendove prodao mljekari u Trilju.
- Upravo idem na razgovore u Veterinarsku inspekcijsku službu, gdje ćemo razmotriti projekt i vidjeti je li to što sam osmislio izvedivo, a ako ne bude, onda se do kraja godine proizvodnja definitivno gasi - kaže.
A, uz preradu mlijeka, Pavo Barić upustio se u novi biznis, za koji vjeruje da ima velikog potencijala. Počeo se intenzivno baviti uzgojem crne slavonske svinje, a ovih je dana proizveo i svoj prvi pršut, s kojim je sudjelovao na Međunarodnom sajmu pršuta u Tinjanu.
– Meso crne slavonske svinje ima budućnost i sa županom Božom Galićem razgovarao sam o tome da se i Vukovarsko-srijemska županija aktivira, da u projekt uključimo što više proizvođača. Dogovarali smo posjet Španjolskoj, Njemačkoj, Mađarskoj kako bismo vidjeli njihova iskustva jer je jako važno da Županija stane iza naših uzgajivača crne slavonske svinje i da se ona brendira. Smatram da bi za naš kraj ona bila pokretač razvoja i turizma i gospodarstva - uvjeren je.
Na sajam se slilo gotovo 15 tisuća ljudi sa svih strana. Izlagali su i proizvođači španjolskog pršuta Pata negro, proizvedenog od svinje hranjene isključivo žirom, i prodavali ga po 1000 kuna za kilogram.
- To je njihova domaća svinja koja raste na otvorenom, u ekološkim uvjetima, i od Španjolaca slušamo tu priču koju mi Slavonci imamo, ali oni je znaju iskoristiti i prodati. Iza njih je stala i država, i njihov kraj i regija, i oni su od toga zaista uspjeli napraviti brend. Velik broj posjetitelja probao je Pata negru, pa dolazio k meni, pa ponovno odlazio do njihova štanda i u većini slučajeva zaključak je bio da je naš pršut bolji - kaže Barić.
Taj neumorni Babogredac svoje crne svinje uzgaja u naselju Kladavac, sedam kilometara od Babine Grede, koje se prostire uz šumu. Za preradu je spremno oko 120 svinja, a najbolje su kada dosegnu težinu od 170 do 200 kilograma. Barić svinje kolje u klaonici u Cerni, a svježe butove potom odvozi u Dalmaciju, u pršutanu Gradina u Studencima, gdje se dvije godine suše u kontroliranim uvjetima.
– Ako može Lonjsko polje, ako mogu Španjolci, Mađari na slobodnom držati svoje svinje, zašto ne bismo i mi mogli, u rubnim dijelovima naših slavonskih šuma? Uz čobana, uz nekakvu ogradu, svinje danju mogu biti na otvorenom, a navečer ih vraćati kućama. Smatram da za uzgoj crne slavonske svinje kod nas ima prostora; uz redovite kontrole, sve se može napraviti. Mi ne možemo ovo, ne možemo ono, zato nam mladi i odlaze u Njemačku trbuhom za kruhom, dok nam ovakav potencijal stoji neiskorišten, a mogao bi pokrenuti i oživiti Slavoniju - zaključuje Barić.

1000 kuna za kilogram pršuta od svinje hranjene isključivo žirom tražili su Španjolci.

- Prvi put sam bio na sajmu u Istri s pršutom od crne slavonske svinje koji smo sušili u Dalmaciji i mogu reći da smo jako zadovoljni. U dva dana prodali smo 12 pršuta po cijeni od 400 kuna za kilogram. Moram istaknuti da su ljudi oduševljeni. Tamo je bilo nekoliko desetaka izlagača i čim kažeš da je pršut od crne slavonske svinje, nema tog posjetitelja koji ga nije htio kušati, a tražili su i čvarke, mast, slaninu… I što je jako važno - nitko nije bio razočaran - otkriva.

>>>

U nazočnosti velikog broja gostiju i mještana ministar kulture Berislav Šipuš otvorio je Poljodjelsku čitaonicu u Babinoj Gredi, sedmu koja djeluje u tome selu.
- Obnova čitaonice primjer je čuvanja specifične stoljetne tradicije Babine Grede, okupljanja stanovništva u čitaonicama kako bi se družili, učili, međusobno informirali ili samo čitali - ustvrdio je ministar Šipuš.
U obnovu čitaonice, sagrađene davne 1938. godine, koja će imati i knjižnični dio, uloženo je 550 tisuća kuna, od čega je Ministarstvo kulture osiguralo 220 tisuća kuna.
Općinski načelnik Josip Krnić podsjetio je na to da su središta kulturnog života u prvoj polovici 20. stoljeća u Babinoj Gredi bile čitaonice, u kojima su mještani kratili duge zimske večeri. Čitaonice su bile mjesta gdje su ljudi dobivali informacije iz prve ruke zahvaljujući knjigama, dnevnom tisku, radiju i televiziji. U njima se i danas održavaju različiti sastanci, skupovi, tečajevi, savjetovanja stručnjaka kako poboljšati proizvodnju i unaprijediti život.
Prva čitaonica u Babinoj Gredi osnovana je davne 1907. godine, a riječ je o Hrvatskoj čitaonici u Čevatovu, a najmlađa je sagrađena prije nekoliko godina u Savskoj ulici. Krnić ističe da su Babogredci ponosni na svoje čitaonice koje okupljaju i spajaju mještane i potiču ih na druženje i kreativnost.
- Voditelj Branko Uvodić znao se na Vinkovačkim jesenima pogrdno izraziti i reći da Babina Greda ima čitaonice u kojima se samo karta i pije. To nije istina! - kategorički je ustvrdio Krnić. Poručuje da su upravo čitaonice početkom prošlog stoljeća iskorijenile nepismenost u Babinoj Gredi.
Bile su središte života, raspoređene po ulicama i među mještanima su razvile pozitivno rivalstvo. Međusobno su se natjecali tko će što bolje naučiti tradiciju, kulturu, ondje su se uvježbavala narodna kola, plesovi, svaka je imala svoje jahače koji su za pokladnog jahanja kretali ispred čitaonice.
- I sama činjenica da danas u Babinoj Gredi imamo jedinstveni nogometni turnir, gdje svaka čitaonica ima svoju nogometnu ekipu, dovoljno govori o tome koliko su ljudi vezani uz čitaonice i koliko im one znače, jer tih je dana doslovce cijelo selo na nogama. Družimo se, zabavljamo i što je danas, kada smo svi ovisni o internetu i samo sjedimo i gledamo u ekrane, jako važno, taj događaj ljude izvuče iz kuće - kaže načelnik.
Dodaje da su sve čitaonice, po kojima je Babina Greda jedinstven primjer u Hrvatskoj, vlasništvo Općine i smatra da upravo tu posebnost Babogredci moraju isticati i znati iskoristiti.
- Općina želi okupiti sve predsjednike čitaonica zajedno s ravnateljicom naše matične općinske knjižnice, a pomoć nam je ponudila i knjižnica iz Vinkovaca, da izradimo sveobuhvatni projekt nematerijalne kulturne baštine za EU fondove. Imamo kapacitet i vrijednu imovinu koju treba staviti u funkciju građana, da se ne zaboravi tradicijski način života - izrada zlatoveza, šlingeraja, pjevanje, njegovanje jedinstvenog babogredskog govora, koji bi trebalo i zaštititi. To su sve nematerijalne stvari, ali su bogatstvo jedne sredine, jednog naroda i stanovništva. To želimo uokviriti u jedan projekt u koji bi bilo uključeno svih sedam čitaonica, a nastojat ćemo se povezati i s drugim općinama i njihovim udrugama, potaknuti međunarodnu suradnju i organizirati studijska putovanja - pojašnjava.
A veliki doprinos čitaonica očekuje se i u organizaciji brojnih kulturnih manifestacija u Babinoj Gredi.

Uz pomoć celebrity kuhara – babogredska kuharica!
Općinski čelnici žele u što većoj mjeri prezentirati i gastronomsku ponudu Babine Grede, iz zaborava otrgnuti autohtona jela po kojima je to selo poznato. “Razgovarali smo i s ministrom kulture o tome da naglasak stavimo i na kulinarski dio Babine Grede. Znamo da se na Stanarskim susretima kuhaju starinska jela, i sada tomu želimo dati jednu novu dimenziju, u njihovo pripremanje uključiti i hrvatske celebrity kuhare. Želimo napraviti babogredsku kuharicu, i naša jela prezentirati i plasirati u rastoranima diljem Hrvatske, posebice na moru, da ih kušaju i brojni turisti. Babina Greda se doista ima čime podičiti, ima tradiciju, bogatstvo narodnih običaja, bogatu gastronomsku ponudu, a oduvijek je bila i bit će nadaleko poznati domaćin, jer svatko je iz našeg sela otišao prepun dojmova i uvijek nam se rado vraćao”, zaključuje Krnić.

Kompjutorizirana i prva na pelete
- Poljodjelska čitaonica je u odnosu prema drugima nešto modernija, bit će kompjutorizirana, imati pristup internetu i bit će povezana s Općinskom narodnom knjižnicom, opremljena velikim LCD-om i ondje će se između ostaloga moći proučavati i arhivska građa. To je prva zgrada u selu koja će se grijati na pelete - kaže Krnić.

>>>

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost proteklog je tjedna donio odluku o neposrednom sudjelovanju u sufinanciranju projekta održive gradnje „Izgradnja zgrade Općine Babina Greda“. Zahtjev za financijsku potporu Babogredci su podnijeli početkom rujna. Ukupna vrijednost investicije je 4,6 milijuna kuna, od čega za Fond prihvatljivi troškovi, koji se tiču zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, iznose 2,6 milijuna kuna. Od toga su iznosa odobrena sredstva pomoći u visini od 71,26 posto, odnosno 1,9 milijuna kuna. Osnovne tehničke karakteristike projekta prihvatljive Fondu, stoji u obrazloženju odluke, su: konstrukcijski dijelovi stropa i vanjskih zidova niske toplinske provodljivosti, što daje optimalne mjere toplinske zaštite, a stolarija je s prekinutim toplinskim mostom i ugrađenim IZO staklima, čime se postiže znatno manji utrošak energije za pokrivanje energetskih potreba objekta u odnosu na standardnu gradnju.
Preostala sredstva za gradnju nove zgrade osigurat će Općina Babina Greda iz svoga proračuna, a novac je, doznajemo od načelnika Josipa Krnića, već osiguran, zahvaljujući bioelektrani u poduzetničkoj zoni.
– Dobili smo uplatu u iznosu od 1,6 milijuna kuna od Uni Viridasa za prvu ratu za zemljište - kaže Krnić.
Nova Upravna zgrada, veličine oko 280 četvornih metara, bit će sagrađena na lokaciji bivše mljekare u središtu sela. Uz uredske prostorije imat će i dva poslovna prostora koja će Općina moći iznajmiti mladim poduzetnicima za start-up tvrtke, i izići im ususret da mogu lakše funkcionirati. A u dogledno vrijeme Babogredci namjeravaju osnovati i agenciju za razvoj. Rok završetka investicije je kraj 2016. godine. Za 15-ak dana, najavljuje Krnić, Općina kreće u postupak javne nabave i raspisivanja natječaja. Dodaje da će od 2018. godine sve zgrade javne namjene koje se budu gradile u Hrvatskoj morati zadovoljavati najmanje A razred energetske učinkovitosti.
– Naša nova Upravna zgrada Općine bit će A+ energetskog razreda, takozvana pasivna kuća, prva javna zgrada takve vrste u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a vjerujem i šire. To je bio pilot-projekt koji smo radili. Imat će fotonaponske panele na zelenom krovištu, dizalice topline, izolaciju, najmanji utrošak grijanja, proizvodit će struju sama za sebe, a višak će isporučivati u energetski sustav. Kroz određen broj godina ona bi sama sebe trebala isplatiti - zaključuje Krnić.

STARA ZGRADA - MUZEJ
Sadašnja zgrada Općine sagrađena je još 1800. godine i pod zaštitom je. “Za troškove struje i plina godišnje izdvajamo 80-ak tisuća kuna, što znači da ćemo u deset godina uštedjeti 800 tisuća kuna samo za grijanje. Za staru zgradu izradit ćemo projekt i kandidirati ga na natječaj Ministarstva kulture. Namjeravamo je pretvoriti u Općinski zavičajni muzej gdje će biti izložena djela lokalnih slikara, ali i rukotvorine, narodne nošnje… i time na neki način zaokružiti priču bogate kulturne ponude u našemu selu”, kaže Krnić.

>>>

Godina na izmaku za Babinu Gredu je bila vrlo uspješna, a u 2016., pohvalio nam se načelnik Josip Krnić, Općina ulazi bez ikakvih repova.
- Načelnik sam šest godina i mogu reći da s ovom godinom Babina Greda više nikomu ne duguje ni kunu. Sve obveze i dugovanja za investicije koje smo radili smo podmirili. Zatvorili smo kredite prema HBOR-u, PBZ-u, podmirili obveze prema udrugama i dobavljačima i još nam je ostalo novca na računu. S velikim zadovoljstvom mogu reći da je ova godina bila uspješna - zaključuje Krnić. Ističe da je puno napravljeno na izgradnji komunalne infrastrukture. Samo su Hrvatske vode pokrenule veliki investicijski val i u protekle dvije godine investirale milijun eura.
- Godinama smo bili u podređenom položaju, bez obzira koja je politička opcija bila na vlasti. U ovih šest godina dogodila se dobra sinergija između mene i Općinskog vijeća. Izgradili smo međusobno povjerenje i kvalitetnu suradnju koja je rezultirala punom potporom u realizaciji brojnih projekata, napominje Krnić. Brojni su planovi i u predstojećem razdoblju, a najznačajnija investicija je izgradnja kanalizacijske mreže.
I dok čekaju obećano otvaranje radnih mjesta u industrijskoj zoni Tečine, pojavila se informacija kako je turski investitor odustao od daljnjeg ulaganja i da od gradnje staklenika, koji su trebali kumulirati najveći broj radne snage, neće biti ništa. Uoči Božića 2013. godine počela je gradnja kogeneracijskog postrojenja na šumsku biomasu „Viridas Biomass“, kapaciteta 9,7 MW. Nositelj projekta je "Uni Viridas" iz Zagreba, čiji je osnivač tursko-belgijska korporacija Unit Investment N.V. Vrijednost postrojenja je 50 milijuna eura, a najavljeno je kako će investitor uložiti još 30 milijuna eura u gradnju staklenika, hladnjače i paletirnice. Krajem prošle godine načelnik Krnić je najavio kako će u 2015. godini ondje biti zaposlen velik broj ljudi jer staklenici trebaju proraditi do rujna, no to se nije dogodilo. Na upit je li točno da je investitor odustao i da su se pojavile teškoće u realizaciji projekta, o čemu se sve glasnije priča, Krnić je rekao: - To je jedna velika investicija, a ljudi kao ljudi – svatko ima svoju viziju i mišljenje što će i kako biti. Općina Babina Greda jako dobro zna na koji način je potpisan ugovor i što investitor treba napraviti. A toga je svjestan i investitor - naglašava Krnić. Dodaje da je riječ o tvrtki čiji core biznis nisu ni staklenici ni sve ono popratno u ovom projektu.

“Oni su kao investitor u svojoj organizaciji zakasnili, nisu na vrijeme reagirali i staklenici su već trebali biti izgrađeni. Elektrana je, ja mislim, na današnji dan puštena u pogon, sušara se pravi ili je već izgrađena, a radit će se i staklenici! Jer znaju da ih moraju napraviti. Projekt je koncipiran na način da moraju 51 posto topline utrošiti, ne mogu je ispustiti u zrak, jer inače nema subvencionirane proizvodnje struje. Tvrtka Uni Viridas je Općini platila za zemljište prvih milijun i pol kuna u ovoj godini, u svibnju sljedeće godine stiže druga rata od milijun i pol kuna. Ovo nisu investitori koji su se došli s nama igrati”, zaključuje Krnić.

>>>

Veselo je danas u podne bilo u središtu Babine Grede, gdje je upriličen pravi spektakl. Brojni su se mještani i gosti iz okolnih naselja okupili na ispraćaju stare godine koja je za ovu Općinu, prema riječima načelnika Josipa Krnića, bila iznimno uspješna. Slavlje je po uzoru na općinu Fužine po prvi puta organizirala Općina Babina Greda, zajedno s udrugama građana. Uz pjesmu, druženje i pečenog na vola ražnju, koji je bio prava atrakcija, Babogredci su na najbolji način ispratili 2015. godinu. A spremni su i za večerašnji doček Nove, 2016. godine. Pravi spektakl kreće u 22 sata koncertom skupine Milky way iz Osijeka u velikom šatoru ispred stare mljekare te nastupom članova Udruge Šokadija i Šokačke grane iz Osijeka. U ponoć će nebo nad Babinom Gredom obasjati veličanstveni vatromet.

>>>

Stanovnici Babine Grede pokrenuli su akciju prikupljanja pomoći za svoga sumještanina Damira Vukovića, aktualnog prvaka Hrvatske u stolnom tenisu za osobe s invaliditetom u kategoriji II (postoji ukupno pet kategorija). Damir je u invalidskim kolicima nakon što je teško ozlijeđen u prometnoj nesreći koja se dogodila 1989. godine, a stolni tenis uspješno trenira već tri godine. Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski stolnoteniski savez osoba s invaliditetom organizirali su lani u travnju 21. stolnotenisko prvenstvo Hrvatske za osobe s invaliditetom koje je održano u Varaždinu. Na tom prvenstvu Damir Vuković iz Babine Grede osvojio je zlatnu medalju! Babogredci su svom sumještaninu tada priredili doček na stadionu NK-a Šokadija. Član je vinkovačke Udruge osoba s invaliditetom „Bubamara“. Ovaj vitalni 47-godišnji Babogredac svakodnevno putuje do Vinkovaca, gdje u večernjim satima u prostoru Mađarske škole trenira. Na temelju odluke Hrvatskog paraolimpijskog odbora, Damir Vuković je postao član reprezentacije Hrvatske B programa zbog paraolimpijske godine, jer se u rujnu ove godine održavaju Paraolimpijske igre u Riju de Janeiru. Prema pravilima, samo plasirani paraolimpijci sudjeluju u A programu za ovu godinu. Kako nam je rekao Damir, pred njim je jedan od međunarodnih turnira u Laškom u Sloveniji, a do 15. veljače trebao bi uplatiti kotizaciju za sebe i za trenera Dražena Jankovića – za obojicu po 590 eura.
- Želja mi je na međunarodnim turnirima prikupiti bodove kako bih sudjelovao i na europskom, ali i na svjetskom prvenstvu - ističe Vuković koji je ovih dana u potrazi za sponzorom. Pred njim je kratki rok da skupi novac za kotizaciju, a itekako je svjestan toga da je unatoč vrhunskim sportskim rezultatima sponzore, pogotovo danas u vremenu krize i besparice, uvijek teško naći. Damiru je cilj ove godine nastupiti na 2 - 3 turnira da bi poboljšao svoj rejting. Trenutačno je na 46. mjestu na svjetskoj rang-listi, a plan i program poslije Olimpijskih igara u Riju je takav da prvih 30 mjesta na svjetskoj rang-listi izravno postaju kandidati A programa za sljedeće Olimpijske igre u Tokiju, koje će se održati 2020. godine.
- Stoga vas molimo ako ste u mogućnosti da sudjelujete u prikupljanju pomoći i date svoj nesebični doprinos u plaćanju bar jednog turnira za Damira i trenera koji iznosi minimalno 12.000 kuna za Europski turnir, a izvaneuropski turniri su 1200 eura plus troškovi aviona - pozivaju organizatori akcije.

>>>