Željko Babić (28) iz Babine Grede još je jedan u nizu akademski obrazovanih mladih ljudi koji su odlučili bolju budućnost potražiti izvan Hrvatske. Željko je danas u Stuttgartu, a iz Hrvatske je otišao u srpnju 2014. godine.

– Završio sam Građevinski fakultet u Osijeku 2012. godine. Zatim sam radio na stručnom osposobljavanju u Županji na urbanizmu gdje sam nakon godinu dana i nekoliko mjeseci trebao nastaviti raditi budući da je tada došlo puno zahtjeva za legalizaciju. Ipak, dobio sam ponudu raditi kao mladi inženjer na sportskoj dvorani u Babinoj Gredi na čemu sam i radio dulje vrijeme, a nakon što sam saznao da me uopće nisu prijavili te da su me prevarili, odlučio sam otići.

Željko nam je rekao da je nakon toga razočaran otišao put Njemačke, a čak je i prodao automobil kako bi imao novac za početak.

– Imao sam sreće jer imam rodbinu tamo, a i majka radi neko vrijeme pa mi je Stuttgart bio najbolja opcija. Jedini problem mi i dalje predstavlja jezik, ali ga uspješno učim i napredujem pa se uskoro mogu nadati i poslu u struci budući da sada radim kao laborant na ispitivanju betona i građevinskog materijala za proizvodnju betona. Prvo sam na preporuke poznanika 6 mjeseci bio na probnom radu i nakon toga su me uzeli u stalni radni odnos, a za vrijeme probnog rada na pola radnog vremena učio sam jezik.


Ipak, Željko nam je rekao kako bi vjerojatno ostao raditi i do danas da je dobio normalan ugovor u Županji ili da je nastavio raditi na projektu sportske dvorane.

– Zasigurno bih ostao raditi u svojoj struci odmah da su me za to dobro platili, odnosno da su mi uopće ponudili ugovor. Zanimljivo je da, recimo, na onoj sportskoj dvorani u Babinoj Gredi nije od tada ništa napravljeno, a već je gradnja trebala biti u završnim fazama. I danas stoji ogromna građevinska jama, a projekt navodno financira ministarstvo.

U Njemačkoj Željko sada odlično zarađuje pa mu i nije toliko žao posla u Hrvatskoj, a mogućnost napretka ga dodatno gura naprijed.


– Iako ne radim kao inženjer, imam odličnu plaću, skoro trostruko veću od hrvatskog prosjeka. Usporedbe radi, jedan dobar auto će u Njemačkoj izaći 20.000 eura na prosječna primanja od 1.500 eura dok je ta cijena u Hrvatskoj gotovo 150.000 kuna, a prosječna plaća je oko 3.000 kn. S druge strane, omjer cijena namirnica, odnosno hrane je gotovo isti kao i u Hrvatskoj, a plaća je puno veća. Nekretnine su samo osjetno skuplje nego kod nas. Bitno je to da ne moram spajati kraj s krajem i misliti što ću do kraja mjeseca, čak se može i uštedjeti ako se pametno troši.

Dok još uvijek uči jezik, Željko više vremena provodi s Hrvatima, ali odmah je prepoznao ljubaznost i prijateljsku nastrojenost kod Nijemaca.

– Makar i neku banalnu stvar napravio za njih, cijenili bi to i bili vrlo zahvalni. Ja se družim više sa svojima zbog jezika, ali i zbog našeg humora i naših ljudi općenito. Na ulici također svakodnevno čujem naš jezik jer ovdje ima puno Hrvata, ali i Bosanaca i Srba. Ovdje su Nijemci vrlo ljubazni i dobri, ali su dosta povučeni i ne upuštaju se u neka velika prijateljstva. A što se tiče pomoći, uvijek su tu, kad nisam znao pravilno izgovoriti neku riječ, nisu mi se rugali već su mi pomagali. U kilometarskim gužvama gdje se svakih 5 minuta mičete po nekoliko metara nitko ne trubi niti psuje, a kad se i čuje da netko trubi, znat ćete o kome se radi.

Na pitanje o povratku u Hrvatsku, Željko nam je rekao kako bi se jednog dana volio vratiti, naravno da je stanje drugačije i da ima posao u struci.

– Rado bih se vratio, ali kad vidim Slavoniju kad dođem kući, sve je pusto i nepromijenjeno, još uvijek perspektive i napretka nema. Naravno da bih volio živjeti tamo gdje sam rođen, ali dok se neke stvari ne promijene, nažalost, moramo budućnost graditi izvan Hrvatske.

>>>

Općina Babina Greda uključila se u neposredno rješavanje problematike i pružanje pomoći OPG-ovima i poljoprivrednim proizvođačima. Odlučili su, kaže načelnik Josip Krnić, učiniti sve što je u njihovoj moći, pa pronaći i dodatna financijska sredstva kako bi se poljoprivrednim proizvođačima osigurali dodatni poticaji i olakšala izuzetno teška situacija u kojoj se nalaze, a čega su u Općini itekako svjesni.
- Cilj nam je da Babina Greda ponovno postane ono što je nekada bila, a to je nadaleko poznata po proizvodnji mlijeka, junica i junadi simentalske pasmine, a o svinjogojstvu da i ne govorim. Ako znamo da se trećina stočnog fonda na području Vukovarsko-srijemske županije nalazila upravo u Babinoj Gredi, a da se 90 posto stanovništva u našoj općini bavi poljoprivrednom proizvodnjom, to je jedan od razloga zbog čega se mi kao lokalna uprava moramo više uključiti i pružiti pomoć. Jer zadovoljstvo naših poljoprivrednih proizvođača, odnosno ljudi koji žive od toga posla, jamstvo je i opstojnosti Babine Grede - kaže Krnić.
I lani je Općina svim polaznicima sufinancirala troškove tečaja o održivoj uporabi pesticida koji provodi Savjetodavna služba s ciljem edukacije poljoprivrednika za sigurno rukovanje i primjenu sredstava za zaštitu bilja. A ove je godine, u suradnji s Upravnim odjelom za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Općinsko povjerenstvo za poljoprivredu donijelo i novih sedam mjera za neposrednu pomoć poljoprivrednicima. One, između ostalog, predviđaju sufinanciranje daljnjeg doškolovanja i educiranja poljoprivrednika, subvencioniranje kamata na kredite, nasipanje poljskih puteva, krčenje kanala trećeg i četvrtog reda kao i neposrednu pomoć poljoprivrednicima pri analizi zemljišta. Općina će, potvrdio nam je Krnić, sufinancirati analizu svih poljoprivrednih površina koja će jasno utvrdili što treba poduzeti na poboljšanju njegove kvalitete. Tim je povodom proteklog petka organizirala i edukativnu radionicu pod nazivom “Kontrola plodnosti tla na području Općine Babina Greda” čiji su predavači bili prof. dr.sc. Vladimir Vukadinović i Goran Tkalčec, struč. spec. ing. agr. Cilj radionice je bio upoznati potencijalne korisnike o načinu ostvarivanja prava i educirati ih o kontroli plodnosti tla, koja se sastoji od uzimanja uzoraka tla, kemijske analize tla, preporuke gnojidbe i mjera popravka tla. Općina je već ostvarila i konatakte sa županjskom Sladoranom radi osiguranja karbokalka, nuspoizvoda u proizvodnji šećera, koji se koristi za kalcizaciju kiselih tala.
Edukativna radionica samo je jedna u nizu koje će Općina organizirati za svoje poljoprivrednike. Krnić podsjeća na poražavajući podatak da Vukovarsko-srijemska županija svaki dan izgubi jedan OPG. Smatra da je nužna neprestana edukacija i usvajanje novih znanja, jer znati nešto što se znalo i prije više od 30 godina nije dovoljno i očito je da će poljoprivrednici morati malo više učiti.
Napominje da Općina ima i zakonsku obvezu da prihode od prodaje i zakupa poljoprivrednog zemljišta reinvestira i vrati u poljoprivredu.

“Općina će svakako osigurati i dodatna sredstva za pomoć poljoprivrednicima kroz zelenu gnojidbu i kupnju sjemena koje će dobiti besplatno. Pronašli smo i dodatne kapacitete u samom općinskom proračunu. Završena je izgradnja elektrane i kroz investicijski ciklus i upošljavanje ljudi koje će u ovoj godini krenuti u gospodarskoj zoni, rasti će i općinski prihodi od poreza na dohodak”, najavio je Krnić.

>>>

Microsoft Showcase škola - Osnovna škola “Mladost”, u suradnji s kompanijom Microsoft Hrvatska i Zakladom Slagalica, organizirala je jučer radni posjet učenika OŠ “Mijat Stojanović” iz Babine Grede. Cilj je tih radionica bio upoznavanje djece s upotrebom modernih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u nastavi.
Ukupno 60 učenika šestih razreda iz Osijeka i Babine Grede imalo je prilike sudjelovati na radionicama održanima na satovima prirode i informatike, na kojima se upoznalo s korištenjem novih tehnologija. Također, djeca su se upoznala i s procesom izrade videoigara na interaktivan način i bez upotrebe računala, čime se potiče kreativno i logičko razmišljanje u djece. Naučili su kako primijeniti naprednu tehnologiju u istraživačkoj nastavi prirode, gdje su s pomoću pokusa istražili utjecaj vode na živa bića. Snimanjem pokusa te bilježenjem zapažanja i zaključaka stvorili su materijale potrebne za izradu zanimljivih videouradaka s pomoću web-alata Animoto. Učenike se također upoznalo sa značenjem pojmova kreativnost, autorski rad i autorsko pravo te značenjem oznake copyright. Svoju su kreativnost izrazili s pomoću alata za izradu stripa Pixton, nakon čega su svoje autorske radove zaštitili oznakom ©.
Oduševila ih je radionica na kojoj su se imali prilike upoznati s osnovama izrade računalnih igara na interaktivan način te se baviti logičkim procesom osmišljavanja sadržaja i svega potrebnog za neku videoigru, uključujući osnove kodiranja i programiranja.
- Zahvaljujući radionicama poput ove u Osijeku te sudjelovanjem u projektu E-škole: razvoj sustava digitalne zrelosti škola, na koji smo posebno ponosni, vjerujem da će naša škola nastaviti biti odgojnim činiteljem i uspješno pripremati generacije za životne izazove koji dolaze. Vrlo smo zahvalni OŠ “Mladost” i Zakladi Slagalica što su današnjim radionicama našim učenicima pružile priliku da steknu dodatna znanja i vještine - rekla je Đurđica Babić, ravnateljica OŠ “Mijat Stojanović”.
Marijana Ivošević, učiteljica u OŠ “Mladost”, smatra da druženje i razmjena informacija i iskustva omogućuje učenicima i učiteljima da nauče o važnosti upotrebe tehnologija u svakodnevnoj nastavi i životu.
- Na radionicama možemo vidjeti koje su prednosti uvođenja IKT tehnologija u nastavu, kako one mogu pomoći učenicima u svladavanju nastavnih sadržaja te učiteljima u pripremi nastave i izvođenju nastavnog sata - kaže Ivošević.

Osnovna škola “Mladost” u školskoj je godini 2014./2015. postala Microsoft Showcase škola zahvaljujući sudjelovanju u projektu “Sigurnost djece na internetu” te aktivnom korištenju IKT tehnologija u nastavi. Microsoft Showcase škole omogućavaju učiteljima priliku za osobno usavršavanje, obogaćivanje i osuvremenjivanje nastave, što je motivirajuće i za učenike. Škola ima tri informatičke učionice, od kojih je velika opremljena s tridesetak računala, mala s petnaestak računala, a tu je i mobilna učionica s 24 tableta i interaktivnom pločom, koja se nalazi u učionici za biologiju i kemiju.

>>>

U Policijskoj postaji Županja provedeno je kriminalističko istraživanje nad 53-godišnjakom i 28-godišnjakom iz Babine Grede, kojim je utvrđena sumnja kako su počinili kazneno djelo krađe.

Smatra se, prema saznanjima iz kriminalističkog istraživanja, da su od konca 2015. godine do sredine ožujka 2016. godine iz privatne šume u predjelu „Dorovo“ u blizini Babine Grede posjekli i otuđili deset stabala jasena i deset stabala klena. Vlasnik šume, 48-godišnjak iz Slavonskog Broda, oštećen je za iznos od nekoliko tisuća kuna.

>>>

U Babinoj Gredi u tijeku je javna rasprava o projektu “Babina Greda - sutra” koji je izradila konzultantska kuća o tome kako općinu učiniti mjestom poželjnim i ugodnim za život. Projektom su predviđene aktivnosti koje bi u sljedećih godinu dana trebalo realizirati, smjer u kojem treba ići, a predloženi su i načini odakle povući sredstva. Iz općinske uprave pozivaju mještane da se aktivno uključe u raspravu i svojim prijedlozima i mišljenjima unaprijede projekt.
- Smatramo da je ovaj projekt živi organizam koji zahtijeva konstantnu brigu i usmjeravanje, što želimo i od vas - poručuju.
Osvrnuli su se i na trend nicanja raznih poduzetničkih inkubatora i tehnoloških parkova. Smatraju da nije dobro otvoriti inkubator samo da se može reći da on postoji, a da se ured potom iznajmi za jednu kunu, primjerice knjigovodstvenom obrtu ili slično, jer to nije njegova svrha. Potrebno je, napominju, napraviti inkubator u svrhu učenja programiranja, izrade aplikacija, web-stranica, web i grafičkog dizajna...
- Babinoj Gredi potrebna je Hi Tech učionica u kojoj bi, osim informatičke opreme, bila postavljena oprema za online predavanja s kamerama i drugo. Nužno je već djecu osnovnoškolske dobi usmjeriti prema programiranju i Babinu Gredu postaviti na karti Hrvatske kao mjesto gdje se djeca educiraju za programere. Cilj je da mladi steknu vještine koje bi ih zadržale u Babinoj Gredi, a kojima bi iz svoje sobe ili inkubatora mogli raditi s cijelim svijetom, stoji u prijedlogu. Kao vrlo bitan, istaknut je i marketing i vizualni identitet Babine Grede. Predložena je izrada internet-stranice s virtualnom kartom Babine Grede sa svim znamenitostima i ucrtanim točnim lokacijama određenih projekata, snimanje videouratka o Babinoj Gredi filmskom kamerom i dronovima iz zraka, što je, smatraju, vrlo bitno radi marketinške promocije. Nadalje, prilikom postavljanja postava Muzeja, uz izlaganje povijesnih predmeta treba napraviti i virtualnu sobu u kojoj bi se s pomoću suvremenih tehnologija prikazala povijest Babine Grede, ali i ono što se planira učiniti u budućnosti. Predložena je i obnova čitaonica, dizajnerski, s novim vizualnim identitetom u kojem bi svaka imala svoju priču. Konzultanti smatraju da čitaonice, po kojima je Babina Greda jedinstven primjer u Hrvatskoj, treba iskoristiti slično kao i inkubator programiranja, na način da se djeca i odrasli zainteresiraju za poeziju, književnost, glumu i slično. Predložena je i gradnja biciklističke staze i off roada Babina Greda na e-biciklima, odnosno organiziranje biciklijade na kojoj bi uz standardne bicikle sudjelovali i električni.

Zbog specifičnog položaja u odnosu prema drugim općinama u županiji i činjenice da je smještena uz frekeventnu autocestu A3 Zagreb-Bajakovo, predloženo je postavljanje punionice za E-automobile u sklopu nove zgrade Općine.
- Budući da punjenje E-automobila traje cca 20 minuta, cilj je vozačima i posjetiteljima pružiti uslugu obilaska Babine Grede. U tu bi svrhu bilo poželjno kupiti dva električna vozila za obilazak turističke rute Babina Greda, i bilo bi ih dobro nabaviti preko projekta ili sponzorstvom, napominju konzultantni. Ističu kako na tom području nitko nema takvu vrstu promidžbe i smatraju da bi ona bila vrlo atraktivna

>>>

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar proteklog je petka kasno poslijepodne u pratnji pročelnice Upravnog odjela za obrazovanje i šport Vukovarsko-srijemske županije Jadranke Mustapić-Karlić, posjetio Babinu Gredu i obećao da će se u sljedećih desetak dana naći rješenje za problem školske sportske dvorane.
Umjesto da je krajem ovog tjedna, u povodu Dana općine, kojeg Babogredci slave 23. travnja, svečano otvorio sportsku dvoranu koja je trebala biti dograđena uz OŠ Mijata Stojanovića, ministar je obišao prazno gradilište i osobno se uvjerio u poražavajuću činjenicu da je u protekle dvije godine ondje iskopana šest metara duboka jama i da se dalje od toga nije otišlo. Naime, u travnju 2014. godine, na Dan škole i Dan općine, položen je temeljni kamen za dvoranu vrijednu približno 20 milijuna kuna, a predviđeno trajanje radova bilo je 24 mjeseca. Na natječaju Ministarstva obrazovanja posao je dobila tvrtka Građevinarstvo Stipić, iz Svetog Ivana Zeline. No već su se na samom početku, unatoč osiguranim sredstvima u državnom proračunu, pojavili problemi u dinamici izvođenja radova, na što je upozoravao i općinski načelnik Josip Krnić, ali pomaka nije bilo. Zbog poslovne nesposobnosti tvrtka je na kraju završila u stečaju. Novi izvođač radova, Projektgradnja iz Slavonskog Broda, radove nije mogla nastaviti jer je, umjesto očekivanih devet milijuna kuna, u državnom proračunu za 2016. godinu za dvoranu predviđeno samo 800 tisuća kuna, kao i u projekcijama proračuna za sljedeće dvije godine. Golemo gradilište danas je sablasno prazno, prijeti sigurnosti djece i urušavanjem okolnih objekata. Ogorčeni Babogreci nakon izglasavanja proračuna odmah su reagirali, načelnik je o svemu izvijestio i resornog ministra i premijera apeliravši da se nađe rješenje i omogući nastavak gradnje dvorane. Pomoć je od resornog ministra zatražila i Vukovarsko-srijemska županija. Župan Božo Galić i resorna pročelnica Jadranka Mustapić-Karlić maksimalno su se zauzeli, istaknuvši nastavak gradnje dvorane u Babinoj Gredi kao prioritet VSŽ-a. A dolaskom u Babinu Gredu ministar Šustar pokazao je da je spreman pomoći. Načelnik Krnić zadovoljan je razgovorima.
- I sam je ministar priznao da je sasvim drukčije kada dođeš na gradilište i svojim očima vidiš o čemu je riječ. I sam se iznenadio kada je vidio kolika je to jama i kako sve to izgleda na terenu. Rekao nam je da će u sljedećih desetak dana naći rješenje i vidjeti na koji će način riješiti problem. Ustvrdio je da je riječ o popriličnoj svoti i da će se posavjetovati sa strukom, a razgovarat će i s premijerom i ministrom financija. Rekao je da bi najlakše bilo sve to zagrnuti i reći - mi sada za taj projekt nemamo novaca, ali on nije za takvo rješenje. Ministar je za to da se gradnja nastavi i smatra da se radovi trebaju nastaviti - kazao nam je Krnić.

Krnić napominje da je u razgovorima nekoliko puta stavljen naglasak na to da u ovom slučaju nema nikakve politike, niti bilo kakvih stranačkih predznaka, što su istaknuli i pročelnica i ministar, naglasivši da je to stvar koja se treba i mora riješiti.
- Moram priznati da sam optimističan već i samom činjenicom da je ministar osobno došao na gradilište. Ostavio je dojam jako ozbiljnog i iznimno pristojnog čovjeka koji je ovom našem problemu stvarno prišao sa srcem. Na kraju krajeva, u Babinoj Gredi zadržao se dva i pol sata, sastao se i sa županijskim i našim općinskim vijećnicima, razgovarali smo i dotaknuli se svih problema vezanih i uz našu školu i stvarno mogu reći da sam vrlo zadovoljan - zaključio je Krnić.

>>>

Blagdan Đurđeva (23. travnja) Babina Greda slavi kao Dan općine, a u povodu toga će se održati svečana sjednica Općinskog vijeća. Načelnik Josip Krnić, koji uspješno obnaša već drugi mandat na čelu općine, priznaje kako je svečarsko ozračje ipak zasjenio veliki problem koji tišti Babogredce.
- Na današnji je dan trebala biti svečano otvorena školska sportska dvorana koju smo s nestrpljenjem iščekivali, a sada nam je golema jama na praznom gradilištu svima omča oko vrata. Dobili smo lošeg izvođača radova - Građevinarstvo Stipić iz Svetog Ivana Zeline, koji nam je prouzročio velike probleme i dao Bog da taj više nikada za državu ne radi ni jedan posao.
U Babinoj Gredi proteklih se godina puno radilo i gradilo, a brojni su projekti u pripremi.
- Aktualna garnitura na vlasti je već sedmu godinu, i ja kao načelnik i kolega Verić kao predsjednik Općinskog vijeća na neki način smo zaokružili jednu priču oko Babine Grede. Sljedeće su godine lokalni izbori, a u osam godina u općinu će biti uloženo između 500 i 600 milijuna kuna. Naša je općina možda i prva u Slavoniji kojoj je uspjelo dovesti stranog investitora i pokrenuti jednu green field investiciju. Investicija je na pola puta i do kraja godine očekujemo od 150 do 200 radnih mjesta. Elektrana je počela rad, čekamo otvaranje staklenika, sušare za digestat i sušare za sječku i za drvo. Ondje će biti sagrađena i sušara za žitarice, silos od 7000 tona. Time ćemo pomoći i našim poljoprivrednicima jer ćemo dobiti kvalitetnog ugovarača i otkupljivača ratarskih kultura.
Možete li izdvojiti neke značajne infrastrukturne projekte?
- Svakako nam je važno što smo izgradili i četvrti propust na Beravi, čime je otvoren koridor za projektiranje ceste do nove gospodarske zone s geotermalnim izvorištem, koja također ide u dobrom smjeru. Četiri mosta koja smo odradili u suradnji s Hrvatskim vodama vrijedna su oko milijun kuna. Kompletno je riješena vodovodna mreža, u tijeku je rekonstrukcija stare vodovodne mreže građene 80-ih godina prošlog stoljeća u nekoliko ulica, vrijedna 3,2 milijuna kuna. Obnovili smo čitaonicu Donja mala uz pomoć Ministarstva kulture i Općine, sedmu čitaonicu koja djeluje u selu. Također bih zahvalio i Ministarstvu regionalnog razvoja koje nas je pratilo u našim projektima, spomenut ću zgradu DVD-a, zatim pristupnu cestu do gospodarske zone, vrijednu 1,1 milijun kuna za koju su nam i strani investitori u zoni dali 400 tisuća kuna. Tu je i rekonstrukcija stare derutne ceste u ulici Sajmište, stradale u poplavama, koju smo obavili uz pomoć Hrvatskih cesta i Ministarstva prometa i veza u dužini od 1,1 kilometar. Ako znamo da je proračun Babine Grede dva milijuna kuna, a da je 1,6 milijuna kuna dalo Ministarstvo, to je doista velika stvar.
Ove ćemo godine početi i s gradnjom pasivne kuće, odnosno nove općinske zgrade. Pripremljena je i projektna dokumentacija za izgradnju kanalizacije kroz cijelo selo koju će Hrvatske vode kandidirati na EU fondove, a vrijednost investicije je 70 milijuna kuna.
Sudeći prema iznesenom, imate puno razloga za zadovoljstvo.
- Zaista možemo biti zadovoljni i ponosni jer središte naše općine jedno je od najljepše uređenih u Slavoniji. Općina Babina Greda više nikome nije dužna ni jedne kune. Imamo jedan novi zamah i viziju razvoja Babine Grede za sljedećih 20 godina. Ono što nas zanima, bar dok nam mještani daju povjerenje za vođenje Općine, jest to da Babina Greda bude mjesto za obnovljive izvore energije. Uz postojeću elektranu na drvnu biomasu, u planu je i nova koja se treba raditi na geotermalnim izvorima jer imamo najave novih, velikih ulagača. U konačnici, želimo da na karti Europske unije Babina Greda svijetli zeleno, a bude zeleni punkt Europe, da možemo pokazati kako prirodne resurse koristiti za proizvodnju električne energije, novih dobara, poljoprivredne i ekološke proizvodnje, da iskoristimo sve ono što nam je Bog podario. A želimo pokrenuti i turistički dio Babine Grede, gdje će nam dolaziti ljudi iz Europe i učiti kako jedno malo mjesto može biti energetski neovisno.
Poruka sumještanima?
- Svim sumještanima čestitam Dan općine i želim puno zdravlja, sreće i uspjeha. Ali moram priznati da sam nezadovoljan što nisam uspio pokrenuti više gospodarskih aktivnosti na području Babine Grede, možda smo trebali načelnici i gradonačelnici u bližoj okolici više raditi zbijenih glava i boriti se za interese ovog našeg područja. Žalosti me da nam je 500 do 600 mladih ljudi otišlo iz sela diljem Europe. Škola nam je u posljednjih godinu dana izgubila 50 učenika jer odlaze cijele obitelji. Nema svrhe ni da ja sutra budem načelnik ako ću biti načelnik samo umirovljenicima, bakama i didama, ako nema mladih ljudi i novih ideja. Dat ću sve od sebe i truditi se da te ljude jednog dana vratim u Babinu Grede, da se vrate s novim znanjima, vještinama, iskustvima.
Za Babinu Gredu često kažete da je seoska kulturna metropola Slavonije.
- Zahvaljujem Ministarstvu turizma što je odobrilo 300 tisuća kuna za Interpretacijski centar Konji bijelci u Babinoj Gredi. Vrijednost projekta je 700 tisuća kuna, a obuhvaća multimedijalnu dvoranu s velikim LED ekranima, suvenirnicu, ugostiteljski objekt na hipodromu gdje će vikendima moći dolaziti obitelji s djecom, vidjeti mali zoopark domaćih životinja, jahati konje i ponije, kušati desetak naših autohtonih jela...
Pozivam sve ljude dobre volje na središnju manifestaciju “Nema sela nad Babine Grede” koja će se od 10. do 12. lipnja održati pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Bogat program manifestacije objedinjuje Dane sira, vina i kulina, Čobanijadu, Fišijadu, koncert TS-a Ataše, a zatim i Halida Bešlića. U nedjelju će biti i Konji bijelci, s bogatom gastronomskom ponudom, u poslijepodnevnim satima pečenje vola na ražnju, a sve će završiti navečer Bećarfestom i nastupom Krunoslava Kiće-Slabinca.


>>>

Općina Babina Greda potpisala je ugovore za financiranje programa koje provode udruge u kulturi i sportu na području općine.
U 2016. godini Općina će financirati 24 programa, od kojih je 17 iz područja kulture, a ostalih sedam iz područja sporta. Udrugama će za provođenje njihovih programa iz općinskog proračuna biti dodijeljeno ukupno 359.000 kuna, od čega je 234.000 kuna namijenjeno sportu.

>>>

Trakavica oko gradnje sportske dvorane uz OŠ Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi napokon se privodi kraju. Kao uvjet za potpisivanje ugovora s novim izvođačem radova, koji će odmah potom biti uveden u posao i nastaviti gradnju, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uvjetovalo je Općini Babina Greda i Vukovarsko-srijemskoj županiji sufinanciranje projekta sa po tri milijuna kuna. To je epilog jučerašnjeg sastanka pomoćnika ministra Stipe Mamića s općinskim načelnikom Josipom Krnićem i pročelnicom Upravnog odjela za obrazovanje i šport VSŽ-a Jadrankom Mustapić-Karlić, održanog u Zagrebu. Ministarstvo je ranije izišlo s prijedlogom da Općina i Županija osiguraju po 5,6 milijuna kuna za nastavak gradnje, a ostalo će oni, no ipak su odlučili izići im u susret i smanjiti im udjel sufinanciranja.
Uzmi ili ostavi
- S obzirom na to da su naši fiskalni kapaciteti mali i ograničeni, jer Babina Greda pripada prvoj skupini potpomognutih područja s izvornim proračunom od 2,2 milijuna kuna, Općina mora ići u kreditno zaduženje od tri milijuna kuna. Moramo zadovoljiti sve formalnopravne uvjete, imati odluku Općinskog vijeća na temelju koje ćemo zatražiti suglasnost od Ministarstva financija. I tek kada MZOS-u dostavimo svu potrebnu dokumentaciju i jamstva, i kada budu sigurni da ćemo uspjeti namaknuti sredstva kojima ćemo sufinancirati radove, onda će potpisati ugovor s izvođačem i nastaviti gradnju dvorane - pojasnio nam je nakon završetka sastanka Josip Krnić. Teško mu je, kaže, u ovom trenutku procijeniti kada će ugovor s izvođačem biti potpisan.
- Sve ovisi o nama, koliko će nam vremena trebati da zadovoljimo propisanu proceduru i kada ćemo moći dostaviti tražena jamstva - pojasnio je.
Napominje da im je na sastanku bila ponuđena i opcija da Ministarstvo zagrne jamu na gradilištu i preprojektira manju dvoranu za Babinu Gredu od 1.200 kvadrata, “ali u tom bismo slučaju i mi ispali jako neozbiljni”. Naime, u MZOS-u tvrde da je dvorana, čija je gradnja počela prije više od dvije godine, gotovo dvostruko skuplja u odnosu na objekt koji babogredskoj školi pripada po Državnom pedagoškom standardu.
Odlučio Sabor
- Oni smatraju da odluka o gradnji sportske dvorane od 2.150 četvornih metara u Babinoj Gredi iz sredstava državnog proračuna nije pravovaljana i da je protuzakonita. Ali ja podsjećam da je tu odluku donio Hrvatski sabor i s tim sam sve rekao, pa neka misli tko što hoće - ustvrdio je babogredski načelnik, vidno razočaran činjenicom da aktualna Vlada ne poštuje oduke svojih prethodnika, što je prema njemu nedopustivo.
- Ali s obzirom na situaciju, bolje ikakvo rješenje nego nikakvo. Najsretniji bih bio da je dvorana već pod krovom i ne bismo imali sve ove probleme. Općina ne bi morala ići u novo kreditno zaduženje i dalje bi stajala na zdravim nogama. Lani smo se uspjeli riješiti svih kredita, podmiriti sve obveze i za Općinom se konačno, nakon dugo vremena, nisu vukli nikakvi repovi. A sada se ponovno moramo zaduživati. Nažalost, i načelnici koji danas-sutra dođu umjesto mene, morat će voditi računa o vraćanju kredita - zaključuje.
Županija bi mogla odlučiti sutra
Krnić se nada da bi Županijska skupština možda već na sutrašnjoj sjednici (srijeda) mogla donijeti odluku kojom će Županija osigurati potrebna sredstava. “Županiji je ipak lakše, jer je riječ o decentraliziranim sredstvima, a mi moramo ići u kreditno zaduženje, i samim tim taj cijeli postupak i procedura oko realizacije kredita za Općinu će duže trajati. Ali ovo nam je jedino rješenje”, kaže Krnić.


>>>

Postupak provođenja javne nabave, koji općinski načelnik Josip Krnić smatra nakaradnim i na koji već duže vrijeme upozorava i traži izmjenu zakona, ponovno se obio o glavu Babogredcima. Prvi put u slučaju gradnje školske sportske dvorane, kada je Ministarstvo obrazovanja odabralo najjeftiniju ponudu i izabralo lošeg izvođača radova koji je cijeli projekt doveo u pitanje, a najnoviji je slučaj gradnja nove općinske zgrade u središtu Babine Grede. Naime, krajem prošle godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost donio je odluku o neposrednom sudjelovanju u sufinanciranju projekta održive gradnje “Izgradnja zgrade Općine Babina Greda”. Odobrena je pomoć u iznosu od 1,9 milijuna kuna. Preostala sredstava osigurala je Općina iz svoga proračuna, zahvaljujući bioelektrani u poduzetničkoj zoni. Financijska konstrukcija bila je zatvorena i tada se dogodilo ono čega su se u Općini i pribojavali. Uvjetovani rok u kojem trebaju provesti postupak javne nabave prije potpisivanja ugovora Babogredci nisu uspjeli ispoštovati i Fond im je uskratio odobrena sredstva.
- Fond nam je otkazao sufinanciranje zato što do 31. ožujka nismo proveli javnu nabavu ni dostavili potrebnu dokumentaciju. Rok nam je bio prekratak i jednostavno nismo bili u mogućnosti do kraja provesti cijeli postupak. Samo je rok za dostavu ponuda 45 dana, zatim slijedi odabir ponuda, a potom dostava dodatnih potvrda i garancija koje se moraju priložiti. Nakon odabira izvođača slijedi žalbeni rok od 15 dana, pa razmatranje žalbi i ponovno otvaranje svih ponuda - to je jednostavno procedura koja se prema sadašnjem zakonu ne može odraditi u roku manjem od 90 dana. Nama je u prosincu određen rok u kojem moramo provesti postupak i jednostavno ga, uz sav trud i golemu volju, nismo uspjeli ispoštovati - kaže Krnić. Dodaje da je Općina vlastitim sredstvima počela gradnju zgrade, a ima osiguranih oko 1,8 milijuna kuna. Posao je dodijeljen građevinskoj tvrtki Zuber iz Osijeka.
- U javnoj nabavi postignuta je cijena od 2.550.000 kuna, plus PDV. Podići ćemo zgradu do krova i odraditi onaj dio koji pripada Općini, a potom vidjeti što i kako dalje. Ponovno ćemo se javiti na natječaj Fonda i sve ovisi o tome hoće li prihvatiti daljnje financiranje ovog projekta ili ne. Ako odbije, onda sve pada na Općinu, pa ćemo zgradu graditi u etapama. Temelji su napravljeni, idemo dalje, radit ćemo prema projektu pa ćemo vidjeti - kaže Krnić.
Nova upravna zgrada Općine, površine oko 280 četvornih metara, gradi se na lokaciji bivše mljekare u središtu sela. Uz uredske prostorije, imat će i dva poslovna prostora koja će Općina moći iznajmiti mladim poduzetnicima za start-up tvrtke. A u dogledno vrijeme Babogredci namjeravaju osnovati i agenciju za razvoj.

Energetski razred A+
Prema projektu zgrada će biti A+ energetskog razreda, takozvana pasivna kuća, prva javna zgrada takve vrste u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Imat će fotonaponske panele na zelenom krovištu, dizalice topline, izolaciju, najmanji utrošak grijanja, proizvodit će električnu energiju sama za sebe, a višak će isporučivati u energetski sustav. Za određeni broj godina ona bi sama sebe trebala isplatiti, zaključuje Krnić.

U sadašnjoj zgradi muzej
Inače, sadašnja zgrada Općine sagrađena je još davne 1800. godine i pod zaštitom je. Ondje bi, prema planu, trebao zaživjeti Općinski zavičajni muzej, gdje će biti izložena djela lokalnih slikara, ali rukotvorine, narodne nošnje… i na taj način pridonijeti bogatoj kulturnoj ponudi Babine Grede.

>>>