Očevom puškom pronađenom na tavanu 11-godišnji je M. K. u nedjelju oko 16,30 sati ubio svoga godinu dana mlađeg susjeda i najboljeg prijatelja M. P. Do tragedije je, kako je policija utvrdila, došlo dok su se dječaci igrali s karabinom koji je bio napunjen streljivom.

Očevom puškom pronađenom na tavanu 11-godišnji je M. K. u nedjelju oko 16,30 sati ubio svoga godinu dana mlađeg susjeda i najboljeg prijatelja M. P. Do tragedije je, kako je policija utvrdila, došlo dok su se dječaci igrali s karabinom koji je bio napunjen streljivom.

Obitelj M.K. je, doznaje se od susjeda, u Babinu Gredu doselila iz obližnjih Sikirevaca. Otac J. K. je kao pripadnik specijalne policije prošao sva hrvatska ratišta, a prije nekoliko godina je umirovljen. No, zbog niske mirovine radio je s vremena na vrijeme po gradilištima diljem Hrvatske. Trenutno je na Rabu dok supruga M. K. od prije radi u Italiji.

O 11-godišnjem dječaku M.K. i drugom godinu dana starijem bratu brine 19-godišnja sestra koja u trenutku tragedije nije bila kod kuće. Viđena je kako s tamburom odlazi prema središtu Babine Grede pa se pretpostavlja kako je s KUD-om otišla svirati na neku zabavu.

- Poput velikog broja građana iz ovoga dijela Hrvatske roditelji su, kako bi prehranili obitelj, posao morali potražiti daleko od kuće. Tragedija je ovo od koje se skoro neće oporaviti ne samo obitelji nesretnih dječaka nego i cijelo selo, kazao je još uvijek u šoku jedan od susjeda napominjući za M. da je drag i odgovoran te da se iako najmlađi od troje djece uvijek ponašao najzrelije.

Riječi hvale susjedi imaju također i za stradalog M. P., učenika trećeg razreda.

>>>

Nakon dugogodišnjeg rada u Njemačkoj, Babogredac Pavo Barić odlučio je vratiti se u rodno selo i svoju ušteđevinu uložiti u otvaranje Mini mljekare Družba s ciljem razvijanja obiteljskog posla. Otada je prošlo 14 godina, tijekom kojih se Barić imao brojne probleme, no uvijek je, kaže, pronalazio izlaz iz nekada naizgled nerješivih situacija.
- Unatoč nestabilnom tržištu, dampinškim cijenama koje nas guše i nelojalnoj konkurenciji, mljekara radi punim kapacitetom. Dnevno prerađujemo 10.000 litara mlijeka, s dnevnim ulazom od šest tisuća litara. "Družba" je specijalizirana za proizvodnju svih vrsta sira, od svježeg do polutvrdih i tvrdih, a zbog skupe proizvodnje i neisplativosti odustali smo od proizvodnje jogurta i vrhnja - ističe Barić, koji je zatvorio cijeli ciklus proizvodnje, od sirovine do prodaje gotovog proizvoda.
Posjeduje vlastitu farmu mliječnih krava, a dostatne količine mlijeka za preradu osigurava i od stotinjak kooperanata iz sela i okolice. Prije nekoliko godina otvorio je i lanac vlastitih prodavaonica diljem Hrvatske, u kojima se prodaju već prepoznatljivi sirevi.
- Iako smo nastojali kompletirati proizvodnju i prodaju - otvorili smo vlastite farme i trgovine te uposlili 28 djelatnika, sučeni smo s brojnim problemima. Najviše nas guši prevelik uvoz, a ako se on nastavi dosadašnjim intenzitetom, proizvodnja u Hrvatskoj bit će potpuno ugušena i domaći proizvođači jednostavno će nestati - smatra Pavo Barić.
Ističe da se i mlijeko upitne kvalitete, baš kao i meso, uvozi u našu zemlju po niskim cijenama. Primjerice, kilogram sira uvozi se u Hrvatsku za samo 2 eura i 10 centi.
- Zemlje iz kojih uvozimo daju poticaje svojim proizvođačima za izvoz u izvaneuropske zemlje, sir se uvozi po vrlo niskoj cijeni od samo 15-ak kuna za kilogram, a i njima je, kao i nama, za proizvodnju kilograma sira potrebno 10 litara mlijeka - pojašnjava Barić.

Unatoč teškim uvjetima poslovanja, babogredski poduzetnik na zatvaranje svoje mini mljekare ni ne pomišlja. Naprotiv, u Družbi se već nekoliko mjeseci intenzivno radi na prilagodbi europskim standardima kako bi nesmetano mogla raditi i nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. No, Barić upozorava na problem legalizacije staja jer proizvođači koji nisu legalizirali svoje objekte u EU više neće moći raditi.

>>>

Ni u ovim kriznim vremenima ne jenjava interes potencijalnih ulagača za aktivaciju geotermalnog izvorišta u Babinoj Gredi. Investitori s Islanda ovih su dana boravili u tome selu i, prema informacijama kojima raspolažemo, spremni su uložiti bajoslovnih 200 milijuna eura! Babogredci, kao uzorni domaćini, ugostili su ih, doznajemo, u etnoambijentu na Čabrinom stanu, a Islanđani su navodno oduševljeni viđenim. Obišli su cijelu Europu i ni jedna lokacija nije im se učinila pogodnijom ni aktraktivnijom od Babine Grede.
Zamjenik načelnika Željko Kopić potvrdio nam je nedavni posjet islandskih investitora, no ističe kako ništa konkretno nije dogovoreno jer prije pokretanja bilo kakvih aktivnosti najprije treba riješiti nekoliko stvari. Prije svega, predmetno zemljište još uvijek je u državnom vlasništvu, a izvorište u vlasništvu Ine. Upravo su se zbog tih okolnosti Vukovarsko-srijemska županija i INA-Naftaplin zajednički uključili u akciju pronalaženja investitora za aktivaciju geotermalnog izvorišta u neposrednoj blizini Babine Grede. Ondje se nalazi nepresušan izvor vode, izvorište na dubini između 1.500 i 1.800 metara, čija temperatura na dnu dostiže čak 121, a na površini 90 Celzijevih stupnjeva. Riječ je o drugoj po izdašnosti bušotini u Hrvatskoj koja je u energetskom smislu puno jača od, primjerice, izvora termalne vode pokraj kojih su sagrađene Tuheljske ili Varaždinske toplice. Županijski čelnici uvrstili su ga u Strategiju razvoja Vukovarsko-srijemske županije. Inače, aktivacija izvorišta iznimno je skup projekt jer za njegovu realizaciju, osim postojeće bušotine, nužno je postaviti još jednu kako bi voda mogla cirkulirati, ponovno se vraćati u podzemlje i zagrijavati. Također je potrebno izraditi i rudarsko-geološki elaborat i utvrditi točan kemijski sastav vode i njezina paleontološka svojstva kako bi se točno precizirala buduća namjena izvorišta - lječilišni turizam ili nešto drugo. Sve to zahtijeva golema financijska sredstva koja se mogu osigurati jedino uz pomoć strateškog partnera.
Općinski su čelnici za turističko-rekreativnu sportsku zonu oko bušotine, odnosno izgradnju termalnog lječilišta i pratećih hotelsko-ugostiteljskih sadržaja, osigurali 52 hektara državnog zemljišta, a na tome će području biti omogućeno i podizanje staklenika. Babogredci vjeruju da će njihovo mjesto u skorijoj budućnosti biti nadaleko poznato po ljekovitim toplicama i izvorištu termalne vode. A tome u prilog ide i podatak da je Babina Greda već i službeno uvrštena na popis mjesta s ljekovitim topličkim
elementima u Hrvatskoj.

rema preliminarnim procjenama Sektora za istraživanje INA-Naftaplina, koji je još prije nekoliko godina obavio ispitivanja, na babogredskom izvorištu se može očekivati proizvodnja oko 200 prostornih metara vode u satu, što odgovara proizvodnji više od 25 tona nafte na dan.
Druga po izdašnosti bušotina u Hrvatskoj jača je od onih pokraj kojih su sagrađene Tuheljske ili Varaždinske toplice

>>>

Vatrogasci i mještani Babine Grede uspjeli su tijekom noći s utorka na srijedu obuzdati nabujalu Beravu i spriječiti izlijevanje duž korita koje prolazi središtem sela.                             

Kako bi se zaustavilo prodiranje vode u kuće, dvorišta i gospodarske zgrade, na najugroženijim su mjestima sagrađeni zečji nasipi te su s kanala uklonjeni betonski prijelazi koji su usporavali ili skroz zaustavljali protok vode.

Paralelno s tim iskopani su tzv. ispusti iz većih kanala čime je omogućeno otjecanje vode u okolne njive. Rezultat svega je obuzdavanje donedavno pitome rijeke i spuštanje razine izlivene vode za pola metra tako da više nema poplavljenih kuća.

- Najgore je bilo kada je Berava krenula iz korita. Dok je nismo stavili pod kontrolu, morali smo evakuirati mještane iz 15-ak kuća u najnižim dijelovima sela kao i stoku iz oko 60 staja. Voda se, na sreću, malo povukla, ali samo u njive tako da je Babina Greda trenutačno poput otoka. Gotovo 8000 hektara koji nas okružuju posve je pod vodom i ako kiša nastavi padati, očekuje nas još puno posla i neprospavanih noći radi spašavanja ljudi i imovine. Zbog usjeva se ovdje više nitko previše ne brine jer su oni 100 posto propali, rezimira stanje općinski načelnik Josip Krnić.

O situaciji u Babinoj Gredi kojoj, smatra on, u ovome trenutku poplave najozbiljnije prijete na području cijele Vukovarsko-srijemske županije obaviještene su županijske i državne vlasti kao i sve ostale nadležne institucije od kojih se očekuje pomoć.

Za danas poslijepodne najavljena je izvanredna sjednica Općinskog vijeća, a očekuje se i dolazak predsjednika RH Ive Josipovića koji je u obilasku poplavljenih dijelova Slavonije.

>>>

Vjerovat’ nismo mogli da bi Berava toliko narasla, sve nam je propalo, plivaju dvorišta i staje, polja su pod vodom - nakon dvije neprospavane noći umorna Marija Nikić opisuje stanje u Babinoj Gredi, selu u okolici Županje, gdje će štete od poplave zbrajati u milijunima.

-Katastrofa - riječ je koju su redom u četvrtak ponavljali u toj najvećoj općini u Hrvatskoj gdje se protekla tri dana hodalo samo u visokim gumenim čizmama. Selom, duž čak 12 kilometara, protječe Berava čiji je vodostaj porastao i više od 3 metra. Kiša je neprekidno padala od nedjelje do srijede, palo je oko 140 litara po četvornom metru, a dijelovi sela posve su poplavljeni. U borbi s vodenom bujicom 48 sati “na nogama” je bilo 300-tinjak mještana, s pet bagera, tri kamiona, 3.500 vreća napunjenih pijeskom ...

Nezaustavljivo nadiranje vode izravno je ugrozilo 300-400 kuća u “nižim” dijelovima sela, 20-tak obitelji evakuirano je, stoka iz mnogih staja, pod pljuskom u mrkloj noći, spašavana je u druge dijelove sela.

- Doživio sam evo 83 godine, al’ moja baba i ja ovo nismo vidili! Eto nas u čizmama gazimo po dvorištu k’o po jezeru - komentira Marko Karlić u babogredskoj ulici Sajmište gdje je stanje najteže. Baku Katu (72) do doktora su susjedi prenijeli na rukama.

-Da nije prestalo padati ne znam šta bi s nama bilo. U kući nam je 30-tak centimetara vode, namještaj pliva. Spavamo kod susjeda, ni u toalet ne smijemo, a sad moramo u trgovini kupovati i vodu za piće - ogorčena je Ljubica Glavačević.

Kaže i da nije “kriva” samo Berava već i sami seljani jer mnogi zatrpavaju odvodne kanale zbog kojih oborinska voda nije mogla otjecati već je plavila kuće, dvorišta i vrtove. - Pomagali smo jedni drugima po susjedstvu, moja krmača s prascima sad je u tuđem svinjcu, pse smo digli na čardak - opisuje Ljubica.

U ulici Ćevatovo razbijali su betonske kolne ulaze praveći “put” vodi da spase kuće. Dok se zaigrana djeca bickilom vozaju po poplavljenom dvorištu, Mile Bošnjak zabrinuto gleda u Beravu koja mu protječe 20-tak metara iza kuće. Krave i svinje je spasio, uplašena stoka ozljeđivala je noge pri “seljenju”, traktor mu je ostao u vodi, a preko 40 jutara zemlje pod kukuruzom, djetelinom, zobi već je otpisao jer “sve će strunit’ u vodi”.

Vinku Mariću poplavljena je luksuzno uređena dvorišna zgrada, no u bazen mu voda nije ušla!

- Eto nisam ni morao radit bazen. Godinama sam od mirovine to djeci sređivao, da mi ne’ko daje 100.000 kuna ne bih uzeo samo da ne moram gledat’ ovaj jad ń očajan je. Iako je kiša u srijedu prestala, u Babinoj Gredi - selu s 8.000 hektara polja i više od 4.000 stanovnika - zabrinuto gledaju u nebo. Seoski načelnik Josip Krnić kaže da 90 posto seljana živi od poljoprivrede, a kiša i poplave uništile su 80 posto usjeva. Općina s proračunom od 3 milijuna kuna nada se jedino - pomoći države.

>>>

Predsjednik SDP-a Zoran Milanović poslijepodne je s najbližim suradnicima posjetio Babinu Gredu te u pratnji općinskih čelnika obišao dijelove sela koji su prošloga tjedna zbog izlijevanja rijeke Berave i vode iz kanala bili poplavljeni.

Pričinjena šteta samo na obiteljskim kućama i gospodarskim zgradama, izvijestio je načelnik Josip Krnić, prema grubim procjenama iznosi skoro 20 milijuna kuna.

Da stvar bude gora, istakao je, najviše su stradale socijalno ugrožene obitelji koje ionako jedva spajaju kraj s krajem te je nužna pomoć šire zajednice za sanaciju njihovih domova.

Milanović je u razgovoru s mještanima izrazio žaljenje za nevolju koja ih je pogodila i kazao kako će se Klub zastupnika SDP-a u Saboru založiti za osiguravanje što većih novca za saniranje poplavljenih područja.

Prioritet bi, po njegovim riječima, trebale imati jedinice lokalne samouprave s manjim izvornim proračunima poput, napomenuo je, Babine Grede u kojoj on iznosi tek tri milijuna kuna.

>>>

Babogredci ovih dana obilaze prostorije Općinskog državnog odvjetništva u Županji, koje utvrđuje činjenično stanje u svezi s prijavom zaprimljenom još u prosincu 2008. godine. Tadašnji načelnik Babine Grede Marko Mrkonjić izvijestio je Odvjetništvo o manipulacijama vezanim uz prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta na trasi višenamjenskog kanala Dunav - Sava.

Državu oštetili za četiri milijuna kuna?
Iz njegovog podneska proizlazi da se znalo da će na spornim česticama koje su prodane biti ucrtana trasa kanala jer je još u veljači 2003. godine Općinsko vijeće o tome donijelo odluku. No, unatoč njegovoj poznatoj namjeni, godinu poslije raspisan je natječaj za prodaju tog istog poljoprivrednog zemljišta. U podnesku nadalje stoji da je Prostorni plan usvojen u lipnju 2004. godine, kada je donesena odluka o tome da se zemljište potrebno za izgradnju kanala, a koje je netom prodano preko javnog natječaja, izvlašćuje. Mrkonjić smatra kako su tadašnji načelnik Općine i predsjednik Općinskog vijeća pogodovali kupcima i time oštetili Republiku Hrvatsku za približno četiri milijuna kuna, kolika je razlika između prodajne cijene poljoprivrednog zemljišta koju je ostvarila Općina i kupnje istog zemljišta nakon usvajanja Prostornog plana.
Naime, Hrvatske su vode u kolovozu 2007. godine počele rješavati imovinskopravne odnose i provoditi izvlaštenje zemljišta kojim će prolaziti trasa budućeg kanala Dunav - Sava. Aktivnosti su počele u Babinoj Gredi, gdje je nekoliko dana bio smješten ured opunomoćenika Hrvatskih voda Ivana Šapine. Bilo je nužno riješiti imovinskopravne odnose i potrebno zemljište prenijeti u državno vlasništvo.

Obogatili se preko noći
Hrvatske vode počele su otkupljivati zemlju od privatnih vlasnika, i to po vrlo “izdašnoj” cijeni od čak 18 kuna za četvorni metar, o čemu smo već tada pisali. Sklopljeno je 90-ak nagodbi, a Šapina je upozoravao da će novac dobiti samo oni čiji su vlasnički listovi čisti, bez ikakvih tereta. Poručio je da se to odnosi i na nekoliko mještana koji su prije samo dvije godine kupili državno poljoprivredno zemljište, a kojima je u vlasničkim listovima uknjižena zabrana prodaje dok ne ispune svoje obveze prema državi. Upravo su zbog tih slučajeva selom odmah krenule razne špekulacije o tome kako će se pojedini sumještani preko noći obogatiti.
- Nije nam jasno kako je država mogla po vrlo niskoj cijeni prodati zemljište kada se već odavno zna da će njime prolaziti trasa kanala Dunav - Sava i sada to isto zemljište, koje je prodala za 12 tisuća kuna za hektar, kupuje za čak 180 tisuća po hektaru. Nitko nas ne može razuvjeriti da nije riječ o namještaljkama i pogodovanju pojedincima - rekao nam je tada jedan Babogredac koji je želio ostati anoniman.
Šapina nije imao komentara na takve navode, no, složio se s tim da će neki ipak dobro profitirati prodajom zemljišta. Načelnik Babine Grede Marko Mrljkonjić još nam je tada potvrdio da je zemljište koje se nalazi na trasi budućeg kanala bilo obuhvaćeno Programom raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, iako je prostornim planom ucrtano da njime prolazi trasa kanala. Mrkonjić je o svemu odlučio izvijestiti Općinsko državno odvjetništvo.

Tadašnji predsjednik Općinskog vijeća Pavo Barić jučer nam je potvrdio da je bio pozvan na razgovor u Općinsko državno odvjetništvo. “O izgradnji kanala Dunav - Sava priča se još od Marije Terezije, a o tome da će pokraj Babine Grede jednog dana ploviti veliki brodovi još kao dječaku pričao mi je moj otac. Trasa kanala nekoliko se puta mijenjala i u trenutku kada smo prodavali zemlju nismo znali kuda će on točno prolaziti. Stoga odbacujem insinuacije o bilo kakvom pogodovanju o kojem priča Mrkonjić. Problem je samo u tome što njegova sestra nije uspjela proći na natječaju i ostala je bez parcela zbog kojih nas Mrkonjić sada proziva”, rekao je Barić.

>>>

Općinski čelnici Babine Grede ustrajni su u odluci da svome selu vrate 400 hektara zemljišta na koje se, tvrde, pod sumnjivim okolnostima uknjižio PZ Napredak iz Županje. Zamjenik načelnika Željko Kopić ističe da je posljednjih mjeseci uložio dosta truda kako bi se stvari napokon pokrenule s mrtve točke. Podsjeća na to, a svoje tvrdnje potkrjepljuje i dokumentacijom, da unatoč sudskoj presudi još iz ožujka 2003. godine, a koju je potvrdio i Županijski sud u Vukovaru, Napredak Uredu državne uprave i općini Babina Greda još nije predao u posjed 400 hektara poljoprivrednog zemljišta u k.o. Babina Greda koje je obrađivao još u vrijeme društvenog vlasništva. Država je prije sedam godina po Općinskom državnom odvjetništvu u Županji sudskim putem od Napretka zatražila vraćanje u posjed svojih nekretnina jer je na temelju zakona postala nositelj vlasničkih prava na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na cjelokupnom teritoriju RH.
- Iako je izgubio sudski spor, Napredak se, umjesto da izađe iz posjeda, već sutradan nakon donošenja presude, u zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda u Županji uknjižio kao vlasnik spornog zemljišta - podsjeća Kopić.
- U Općinskom državnom odvjetništvu u Županji unatoč traženjima nisam uspio dobiti nikakvu informaciju o tome dokle se došlo u rješavanju ovog slučaja i zato sam se obratio višoj instanci. No, već dva mjeseca čekam povratnu informaciju i baš se pripremam slati požurnicu. Ako se i županijski državni odvjetnik uskoro ne očituje, ići ćemo dalje - poručuje Kopić, koji je ipak uvjeren da će se i taj slučaj napokon raščistiti. To više što je, kaže, o njemu progovoreno i na sjednici Sabora, a informacije su došle i do glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića.

Babogredci svoje sumnje da je riječ o mutnim poslovima temelje na podatku o tome da je istog dana kada se u gruntovnici upisao kao vlasnik nekretnina Napredak na njih upisao založno pravo, odnosno hipoteka za glavnicu od 1,7 milijuna kuna u korist Croatia banke u Županji.

>>>

Obilazeći savski nasip od Štitara prema Babinoj Gredi, ophodnja granične policije Policijske postaje Županja u noći između ponedjeljka i utorka imala je dobar "ulov". Na dijelu nasipa u narodu poznatom kao “Zekina rampa” zatekli su parkirani neregistrirani traktor, a u zakvačenoj košari koja inače služi za prijevoz stoke 16 vreća s čak 450 kilograma rezanog duhana namijenjenog ilegalnoj prodaji i tisuću komada kartonske ambalaže. Policija je prionula poslu i počela raspetljavati očito dobro uhodani švercerski lanac kojim se iz susjedne bosanske Posavine, inače poznate po proizvodnji duhana, pod okriljem noći čamcima prevozila roba na hrvatsku obalu Save.
Takozvana meka granica mnogim je švercerima već godinama izazov i prilika za ilegalnu zaradu, a neki su čak, kako doznajemo, razvili i cijele obrte u koje su uključeni ljudi s obje strane granice. Jedan takav proteklog je utorka u ranu zoru presjekla granična policija na “Zekinoj rampi”. Najveći je problem bio pronaći vlasnika traktora koji se, prema informacijama kojima raspolažemo, čuvši da je policija pronašla i zaplijenila robu, ipak odlučio sam prijaviti policiji. Nad njim je provedeno kriminalističko istraživanje, no švercerski čvor time ipak nije razriješen.
Riječ je o, neslužbeno doznajemo, jednom Babogredcu koji je tvrdio da je traktor navodno posudio jednoj osobi iz Šamca koja ima prebivalište u Domaljevcu, u susjednoj Bosni. Do njega policija u vrijeme pisanja ovog izvješća nije uspjela doći, a pretpostavlja se da je u cijeli posao bila uključena još jedna osoba koja bi mogla dati odgovore na ključna pitanja kome je duhan bio namijenjen i gdje je trebao završiti.

Glasnogovornik PU vukovarsko-srijemske Krunoslav Žgela jučer nam je potvrdio događaj, pojasnivši da kriminalističko istraživanje još nije završeno i da nam ne može ništa više reći. Inače, doznajemo da je obavljeno i nekoliko pretresa raznih objekata i brojni obavijesni razgovori koji bi trebali pomoći u rasvjetljavanju ovog slučaja.

>>>

Ogorčen zbog nekorektonosti “Dukata” - otkupljivača mlijeka koji svako malo uvodi neka nova pravila bez ikakve prethodne konzultacije s kooperantima, jedan od najvećih i najuspješnijih proizvođača mlijeka u Babinoj Gredi, Ivo Stojanović odlučio je raskinuti suradnju s tom zagrebačkom mljekarskom tvrtkom.
Stojanovićevi imaju stotinu krava muzara koje dnevno daju čak 1.600 litara mlijeka. Svu proizvedenu količinu u posljednjih pet godina preuzimao je “Dukat” i Ivo je, priznaje nam, zadovoljan redovitom isplatom mlijeka, svakog 10. u mjesecu. No, neprestano se javljaju, prema mišljenju Stojanovića, nepotrebne trzavice u odnosu otkupljivača prema proizvođačima mlijeka koje remete suradnju i kooperantima otežavaju rad. Posljednjih dana Stojanović muku muči s odvozom mlijeka, jer su Dukatovi kamioni počeli sve kasnije stizati. Umjesto u četiri ili pola pet cisterna je po njegovo mlijeko jučer stigla tek u 10,30 sati.
- Donedavno je rano ujutro odvozio mlijeko prikupljeno u dvije mužnje predhodnoga dana. Nakon njegovog odlaska odmah počinjem prati laktofriz i jutarnju mužnju. No, sada mi je veliki problem kada kasne, jer nemam kamo s mlijekom iz jutarnje mužnje, osim u plastičnu burad i druge posude. Mlijeko satima stoji na vrućini. Najgore je to što će mi iz posude uzeti uzorak mlijeka pa postoji mogućnost da me zbog kvalitete svrstaju u niži razred, zbog čega bih mjesečno izgubio čak 30 tisuća kuna, žali se Stojanović.
Pojašnjava kako se na njegovom OPG-u svakodnevno izmjenjuju kamioni jednog Županjca koji radi za Dukat i oni koji dolaze izravno iz Zagreba. Nije mu jasno zašto je otkupljivač promijenio politiku i što je najgore, jedan kamion rano ujutro obvezno prođe pokraj njegove kuće, ali ne svrati po mlijeko, pa on mora čekati još pet sati da bi stigao drugi.

Danima nazivam Dukatovog referenta, ali na telefon se ne javlja. Zvao sam i u Zagreb, ali nitko mi ništa nije mogao reći. Ogorčen sam. Odluke koje se tiču nas kooperanata ipak bi se trebale donositi u dogovoru s nama, a ne samo gledati sebe i raditi onako kako gospodi odgovara”, smatra mljekar. Za dodatni laktofriz nema sto tisuća kuna i ako je u Dukatu došlo do nekih promjena smatra da bi ipak bio red da se i proizvođače mlijeka o tome izvijesti. Zbog svega spomenutoga i sve većeg nezadovoljstva, Stojanović će najvjerojatnije svoje mlijeko ubuduće prodavati Vindiji čiji su ga referenti već obilazili i nudili suradnju i redovit odvoz mlijeka.

Za komentar novog načina prikupljanja mlijeka na OPG-u Ive Stojanovića zamolili smo i otkupljivača. U Dukat mliječnoj industriji d.d./Lactalis JI Europa koji navodi kako je uslijed promijenjenih ruta otkupa mlijeka, od 12. srpnja, uvedena i nova dinamika prikupljanja mlijeka u Babinoj Gredi i Gundincima. “Mlijeko se kod Stojanovića preuzima svakodnevno, ali u drugim terminima, na način da jedan dan preuzimamo mlijeko jedne mužnje, a drugi dan mlijeko tri mužnje, što je u skladu sa zakonskim propisima. Stojanović se 12. srpnja suočio s problemom kako zbrinuti 200 l mlijeka iz treće mužnje. Stoga smo mu ponudili laktofriz od 1.000 litara, bez ikakvih troškova i za laktofriz vezanih obveza prema Dukatu. Nažalost, nije preuzeo ponuđen laktofriz, jer mu je prevelik, pa smo mu ponudili laktofriz od 250 litara i dopremili mu ga 14. srpnja, pa neće biti negativnog utjecaja na proizvodnju i kvalitetu mlijeka i njegovo poslovanje”, pojašnjava direktorica Odnosa s javnošću Elena Wolsperger

>>>