Među 734 kandidata iz 25 država članica EU-a, koji su sudjelovali na natječaju "Pametne ruralne zajednice", odabrano ih je 16. Među njima je i Babina Greda, jedina od 16 prijavljenih kandidata iz Hrvatske, što je veliki uspjeh za ovu općinu u županjskoj Posavini.Trogodišnji projekt, koji financijski podupire Europska komisija, predstavlja novi koncept razvoja ruralnog prostora. Stvaraju ga ljudi koji pokreću lokalne inicijative i traže praktična rješenja za probleme u svojim sredinama radi povezivanja sa susjednim naseljima, općinama i gradovima kroz zajedničke interese. Cilj je stvoriti partnerstva koja uključuju jedinice lokalne samouprave, lokalne proizvođače, male poduzetnike, udruge, zadruge i poduzeća, sve koji mogu pridonijeti cilju održivog rasta, gospodarskog razvoja i povećanju kvalitete života u ruralnom prostoru.

Strategija razvoja
Osnovne su karakteristike pametnog sela: zamjena tradicionalnih mreža i usluga digitalnim, bolja upotreba znanja u korist građana i poduzeća te bolja kvaliteta života, veći životni standard i bolja iskorištenost dostupnih resursa. Otvaraju se brojne mogućnosti za životnu sredinu, ulaganja u infrastrukturu, razvoj poslovanja, dobro upravljanje, jačanje ljudskog kapitala i izgradnju dodatnih kapaciteta zajednice.

Uz pomoć domaćih i međunarodnih stručnjaka, u Babinoj Gredi intenzivno se radi na izradi Strategije pametnog sela koja će do 15. studenoga biti poslana Europskoj komisiji u Bruxelles na usvajanje, kako bi započela implementacija odabranih aktivnosti.

Općina je organizirala sastanak na kojem je sudjelovalo po desetak predstavnika svih ciljanih skupina mještana - od mladih, školstva, poduzetnika, poljoprivrednika do umirovljenika, a nazočili su mu i predstavnik EU komisije, konzultanti i svi oni koji rade na projektu. Mještani su dali svoje prijedloge što bi trebalo učiniti i što smatraju dobrim za svoje selo, kako bi se unaprijedila kvaliteta u svim područjima života u Babinoj Gredi. Prepušteno im je da potpuno sami, izuzeti od bilo kakve politike, odrede smjer u kojem žele ići.

- Otvorilo se puno tema i izneseno je 30-ak ideja. Sada treba kristalizirati dva do tri ključna projekta, koji će biti od koristi i na dobrobit šire društvene zajednice, gdje će se uposliti ljudi i koji će obuhvatiti nekoliko ciljanih skupina. To je bitno jer takvi su projekti prihvatljivi. Njih ćemo uvrstiti u našu strategiju i ako ona bude izabrana među dvije najbolje, EU komisija će ih direktno financirati, što bi bilo od golemog značenja za sve nas - kaže načelnik Josip Krnić.

Argumentacija
Napominje da je već samim ulaskom među 16 odabranih za razvoj u pametno selo Babina Greda mnogo dobila. Općina i ostali sektori i interesne skupine u tom selu prilikom apliciranja projekata na nacionalne fondove imat će prednost i već u startu dobivati više bodova jer su pod patronatom EU komisije. A svi koji budu ulagali u Babinoj Gredi imat će mnogo lakši pristup EU sredstvima.

- Naše ideje moramo iskristalizirati, reći zašto su dobre za naše mjesto i zašto bi EU komisija trebala baš njih financirati i usvojiti našu strategiju. Trebamo dati argumente zašto bi, primjerice, zahvaljujući našem geotermalnom izvoru trebalo provući grijanje kroz cijelo selo - pojašnjava Krnić.

Dodaje da ima mnogo dobrih ideja, a EU komisiji predložit će najvažnije jer ne mogu sve biti obuhvaćene Strategijom pametnog sela. Ostale će biti uvrštene u strategiju razvoja Općine Babina Greda od 2021. do 2027.

Inicijativa "Pametna sela" pokrenuta je u EU parlamentu kako bi se upozorilo na sve veću depopulaciju i odljev stanovnika iz sela u urbana područja i konkretnim aktivnostima pomoglo vraćanju mladih i revitalizaciji ruralnih sredina.

DRONOVI, KABINETI, POGON, KLAONICA...
Poljoprivrednici su se izjasnili da se žele digitalizirati i koristiti pametne tehnologije, surađivati s osječkim fakultetom i biti direktno povezani s agronomima. S pomoću dronova dobivali bi upute za provođenje agrotehničkih mjera na svojim njivama. Babogredci žele i vrhunski opremiti dva kabineta u osnovnoj školi, gdje će učenike od 5. do 8. razreda kvalitetno pripremati za srednju školu i za zanimanja budućnosti. Ciljana skupina žena predložila je otvaranje pogona za proizvodnju tjestenine, gdje bi radile. Kao velika potreba u selu istaknuta je i gradnja klaonice, koja bi zaposlila i nekoliko ljudi.
POVIJESNA ŠANSA
Svaki projekt mora imati detaljno pojašnjenje na koji će način pomoći zadržati ljude i omogućiti da Babina Greda postane pametno selo 21. stoljeća. “Ovo nam je povijesna šansa da se kao ruralna sredina izdignemo i postanemo mjesto useljavanja, a ne iseljavanja”, kaže Krnić

>>>

Preuređen i potrebama nove proizvodnje prilagođen pogon bivše minimljekare Družba u Babinoj Gredi, sa zrionicom i svom potrebnom opremom, spreman je za početak rada i preradu mesa svinja iz slobodnog uzgoja. Sve je, ističe vlasnik Pavo Barić, odrađeno prema tehnološkom projektu, usklađeno s Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za klanje životinja, obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla, HACCP sustavom i sada je na potezu Ministarstvo poljoprivrede.

Barić je nakon povratka iz Njemačke u rodno selo, prije više od 20 godina, velike nade polagao u mljekarstvo i pokrenuo obiteljski posao proizvodnje sireva po tradicionalnoj recepturi, ali se zbog sve teže i neizvjesnije situacije u tom proizvodnom sektoru upustio u novi biznis.

Kvaliteta proizvoda
Počeo se intenzivno baviti uzgojem crne slavonske svinje u naselju Kladavcu, udaljenom sedam kilometara od Babine Grede, koje se prostire uz šumu. Na površini od približno sedam hektara ondje je trenutačno oko 600 komada, a na približno pet hektara površine sadi zelenu masu za svinje.

Uslužno klanje obavlja mu klaonica u susjednoj Cerni i već nekoliko godina svježe butove odvozi u pršutanu u Dalmaciju, u okolicu Drniša, na uslužno sušenje. Rade dalmatinsku obradu i dime pršut, a ostatak trupa također prerađuju u suhomesnate proizvode i plasiraju ih u prodavaonice u Dalmaciji, Istri i Zagrebu. Prije dvije godine, na Internacionalnom sajmu pršuta u Tinjanu ovaj neumorni Babogredac okitio se zlatom u kategoriji dimljenog pršuta i dokazao kvalitetu svojih proizvoda. Ističe da je tu najvažnija prehrana i starost svinje i zato ih uzgaja na slobodan, prirodan način, bez ikakvih koncentrata u prehrani. Napominje da kupci sve više shvaćaju razliku u kvaliteti mesa od svinja iz slobodnog uzgoja i onih koje su u šest mjeseci "natukle" 150 kilograma jer se hrane isključivo koncentratom, zatvorene su i borave u kvadratu prostora. I upravo je, kaže, zbog toga, i zbog sve većeg interesa kupaca za suhomesnatim proizvodima od svinja iz slobodnog uzgoja, u rodnom selu odlučio otvoriti pogon, u kojemu će godišnje prerađivati oko 1500 komada svinja.

Traži povratak žirovanja
- Dio tovljenika bit će iz vlastitog uzgoja, a dio će osiguravati kooperanti, koji će u svojim voćnjacima moći držati po nekoliko desetaka komada svinja, uzgajati ih na otvorenom bez koncentrata, znači, zanima me isključivo domaći slobodni uzgoj - naglašava Barić. U pogonu će u početku biti zaposlena četiri radnika i ondje će proizvoditi tradicionalne suhomesnate slavonske proizvode, od čvaraka, kobasice, slanine, kulenove seke do kulena i domaće slavonske šunke, a dio butova i dalje će odvoziti i sušiti u Dalmaciji.

Zaokružio je cijelu priču, od uzgoja, prerade, distribucije do kupaca, prema kojima će ići i s programom svježeg mesa. Proizvodnju će plasirati na domaće tržište, a nešto i u izvoz.

- Imam već dosta upita zainteresiranih kupaca iz Slovenije i Austrije, koji su degustirali moje suhomesnate proizvode od crne slavonske svinje. Zainteresirani su za veće količine, ali isključivo od domaće svinje, uzgojene na prirodan način, bez koncentrata. Što god proizvedemo, sve se može prodati - zaključuje. Suvlasnik je i firme koja radi distribuciju proizvoda po Dalmaciji i na taj će način plasirati dio proizvoda.

Ovaj je babogredski poduzetnik veliki zagovornik povratka ekološko prihvatljivog načina uzgoja svinja i smatra da je zabrana žirovanja uništila tradiciju. Podsjeća da šumski uzgoj crne slavonske svinje najveći potencijal ima upravo u hrastovim šumama. Smatra da bi država uzgajivačima trebala omogućiti držanje svinja u rubnim dijelovima šume, gdje nikome ne smetaju, i tako sačuvati hrvatsku autohtonu pasminu svinja te kvalitetno koristiti postojeće resurse i potencijale.

To bi, smatra, pomoglo oživljavanju istočne Slavonije, razvoju seoskog turizma i gospodarstva.

ZAŠTO SE NE UGLEDAMO NA ŠPANJOLCE?
Barić podsjeća da ima zemalja koje jako lijepo žive od uzgoja domaćih pasmina svinja i proizvodnje kvalitetnog proizvoda. Kao primjer navodi najpoznatiji i najskuplji svjetski pršut Pata negra, ili doslovce prevedeno “crna nožica”, iz Španjolske. “Iza njih je stala i država, i njihov kraj i regija, i oni su od toga zaista uspjeli napraviti brend. Zašto se to ne bi moglo i kod nas, a imamo sve potrebne preduvjete?” pita se. Glavni kamen spoticanja u povratku žirovanja u slavonske šume vidi u zakupcima lovišta, koji plaćaju mizerne naknade.

>>>

Općina Babina Greda velike nade polaže u razvoj turizma, na čemu intenzivno radi lani osnovana Turistička zajednica, čiji je cilj iskoristiti i promovirati postojeće resurse, osmisliti nove sadržaje i pozicionirati se na turističkoj karti Hrvatske.

Bazirat će se na turizmu ruralnog prostora gdje posjetitelji mogu doživjeti nešto jedinstveno i autentično, a područje Babine Grede bogato je očuvanom prirodom, što je velika prednost koju treba iskoristiti. Načelnik Josip Krnić smatra da je vrlo važno da, između ostaloga, Babina Greda konačno "iziđe" na Savu i veliki je pobornik osiguranja plovnosti te rijeke, jer smatra da je riječ o daleko najjeftinijem prijevozu robe i dobara. Uvjeren je da bi uređenje plovnoga puta Save i gradnja pristaništa, odnosno malih privezišta za čamce i glisere, bili snažan vjetar u leđa turističkom otvaranju Babine Grede, što bi se odrazilo i na gospodarski razvoj.

- Sava je medij s golemim potencijalima koje nitko od nas ne koristi, i to doista žalosno, jer takve projekte podržava i Europska unija. Mi se vodimo da smo Babina Greda na Savi, a u stvarnosti smo jako daleko, kao da s tom rijekom nemamo veze, i to svakako želimo promijeniti - zaključuje. Na nedavnom sastanku s direktorom tvrtke Flammifer, koja se bavi proizvodnjom brodica, iskazali su interes za kupnju elektrosolarne aluminijske brodice s 12 sjedišta, i koja bi se koristila u turističke svrhe. Razne su ideje vezane uz Savu, od fotosafarija na tamošnjem meandru, zavojitom koritu rijeke, a radilo bi se i nekoliko sojenica.

Krnić napominje da se mora poraditi na otvaranju smještajnih kapaciteta kojih u selu trenutačno nema. Općina će snažno poticati ljude da se otvore, OPG-ove da urede i registriraju sobe za prihvat gostiju, s iznosom do 25 tisuća kuna po smještajnoj jedinici.

Završena je gradnja Dječjeg vrtića Regoč, vrijednog 8,8 milijuna kuna, najznačajnijeg i najvrednijeg projekta u Babinoj Gredi u 2020. Iz EU poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj osigurano je 7.440.000 kuna, a ostalo je namaknula Općina. U ožujku će početi rad. Roditelji će ovih dana, u manjim skupinama, moći obići i razgledati vrtić, vidjeti kakvi su uvjeti, što je sve ondje napravljeno i kakve mogućnosti nudi.

- Ići ćemo na predupise kako bismo vidjeli o kojem broju djece je riječ i koliko je ljudi potrebno zaposliti - kaže Krnić.

Boravak u vrtiću za prvo dijete u obitelji Općina sufinancira sa 750 kuna, a toliko će plaćati i roditelji, za drugo dijete roditelj plaća 500 kuna, za treće 200 kuna, a ostatak Općina.

Razmatra se i mogućnost otvaranja stanice za tehnički pregled vozila u Babinoj Gredi kojoj bi gravitirala brojna okolna sela, a o čemu se već dugo razmišlja.

TRG I ŠETNICA
Krnić u 2021. godini očekuje nastavak investicija koje je korona usporila, da se završi gradnja tvornice autodijelova i krene projektiranje tvornice keksa i slanog programa, za koju je strani investitor već kupio zemljište. Prijedlog proračuna Babine Grede za sljedeću godinu težak je 19 milijuna kuna. Jedna od najznačajnijih investicija bit će gradnja trga, turističkog parka sa šetnicom i pratećih sadržaja infrastrukturne namjene, na lokaciji prekoputa crkve i nove zgrade općinske uprave, uz Beravu. Trg će, ističe, biti u funkciji svih mještana i imati višestruku ulogu u svakodnevnom životu Babine Grede. Svojim će izgledom, zelenilom i sadržajima središtu sela dati poseban ugođaj te pozivati na odmor i druženje i postati mjesto okupljanja, što i jest cilj projekta.

>>>

Policijska uprava vukovarsko-srijemska izvijestila je kako je jučer, 17. prosinca oko 2.00 sata, u Babinoj Gredi u ulici Kralja Tomislava, policija zaprimila dojavu te provela hitne očevidne radnje zbog oštećenja i provale bankomata koji je postavljen unutar prostorije jedne trgovine tog mjesta.

Bankomat je u vlasništvu bankarske tvrtke s podružnicom u Osijeku koja je nadležna za ovaj oštećeni bankomat, a trgovina je u vlasništvu poduzeća za trgovinu robe iz Županje.

Policijski službenici provode kriminalistička istraživanja, utvrđuju relevantne okolnosti događaja i poduzimaju mjere i radnje u cilju pronalaska počinitelja ovog kaznenog djela.

>>>

Privodi se kraju izrada projektno-tehničke dokumentacije za projekt "Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala na području Vukovarsko-srijemske županije", vrijedne 2,1 milijun kuna, od čega 85 posto sufinancira Europska unija, a ostatak Županija kao nositelj projekta i Općina Babina Greda kao partner.- Za mjesec dva bit ćemo gotovi s dokumentacijom i kreću pripreme za početak bušenja u zoni Krčevine u Babinoj Gredi - kaže Saša Dević, direktor tvrtke Geotermalni izvori d.o.o., koju su zajednički osnovale VSŽ i Općina Babina Greda. Određena je mikrolokacija bušotine, ukupne površine oko 2,2 hektara, koja će biti potrebna za obavljanje svih pripremnih radova za početak bušenja. Zemljište će se potom sanirati i vratiti u prvobitno stanje, a ostaje radni prostor bušotine od nekoliko stotina četvornih metara.

Dvije bušotine
- U planu su dvije bušotine, jedna će biti proizvodna, ako se potvrdi kao pozitivna, a druga utisna, kako bi se voda mogla vraćati u ležište na dogrijavanje. Poanta priče je da mi ne trošimo tu vodu, nama nije bitna voda kao voda, ona je samo medij koji izvlači na površinu toplinu koja nas zanima, a voda se ponovno vraća dolje i nastavlja cirkulirati. Zapravo iz rezervara ništa ne crpiš, stijene u podzemlju konstatntno griju vodu, a nju ne trošiš i to je jedan zatvoreni ciklus – pojašnjava Dević.

Nakon pripremnih radnji potrebno je osigurati novac za početak bušenja, a to najvećim dijelom ovisi o europskim sredstvima. Projekt je već prijavljen i čeka se početak korištenja novca za oporavak gospodarstva, što se očekuje vrlo brzo. Ugrubo, prema procjenama, potrebno je 120 milijuna kuna za dvije bušotine i još neke površinske aktivnosti, a konačan iznos pokazat će javni natječaj.

- U siječnju ili veljači bit ćemo spremni za bušenje, a onda se čeka osiguranje sredstava. Mislim da nije nikome u interesu da se dugo čeka, vodeće članice EU-a žele što prije početi povlačiti sredstva, da se novac krene trošiti, a tu je i naša šansa - napominje. Uz povoljne vremenske i tehničke uvjete samo bušenje ne traje dugo, oko tri mjeseca, a onda kreće ispitivanje bušotine i izrada drugog seta dokumentacije. Radi se analiza, izrada elaborata o rezervama koji će na temelju parametara točno reći koliki je rezervar dolje, kolika je temperatura, kemijski sastav i sve ostalo…

Prema svemu sudeći, riječ je o golemom prirodnom bogatstvu velike izdašnosti i visoke energetske kvalitete. Kada se bušotina potvrdi kao dobra, na što upućuju sve do sada napravljene studije, praktički se može krenuti s pripremom za eksploataciju, a sva će se toplina koristiti u zoni Krčevine, koja se prostire na 47 hektara.

Najvažnija energana
Pojedini investitori već su iskazali interes za korištenje toplinske energije i čekaju potvrdu geotermalnog potencijala jer namjena će ovisiti o temperaturi vode. Idealne bi, napominje Dević, bile što više temperature vode, dovoljne za proizvodnju električne energije, bar oko 150 Celzijevih stupnjeva, da se može sagraditi geotermalna elektrana od nekoliko megavata, kao prvi korak korištenja. Nakon što voda iziđe iz elektrane, prohlađena je na određenu temperaturu i tada je spremna za korištenje u industrijske svrhe, prerađivačku industriju, sušarske kapacitete. Svakim načinom korištenja ta se voda hladi i postaje pogodna za staklenike, a s 40-ak stupnjeva za toplice, bazene...

A potom ponovno odlazi u utisnu bušotinu i vraća se u dubinu za dogrijavanje.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji i Općini Babina Greda nadaju se da će cijela zona biti popunjena raznim korisnicima jer će se otvoriti brojne mogućnosti korištenja vode, ovisno o temperaturi koja će im biti potrebna. Bit će u funkciji društveno-ekonomskog razvoja sela, županije, ali i šire regije.

Izvor geotermalne vode kod Babine Grede sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća otkrila je Ina u potrazi za naftom.

PROCJENA GEOTERMALNOG POTENCIJALA
Studijom procjene geotermalnog potencijala potvrđeni su nalazi prijašnjih istraživanja i s gotovo 90-postotnom vjerojatnošću može se računati na kapacitet geotermalne vode od 74 litara u sekundi s temperaturom na ušću bušotine od 125 ºC. To daje kapacitet proizvodnje topline od 27 MW i netoproizvodnju električne energije od 1 MW. Bazna dubina bušotine za izračun je 2600 metara. Analize upozoravaju i na mogućnost dobivanja mnogo viših temperatura (viših od 170 ºC) uz dubinu bušotine od 3800 metara, što bi dalo snagu za geotermalnu elektranu od 15 do 20 MW.

>>>

ečer uoči Stare godine mlada obitelj Nikić iz Babine Grede, u kojoj je četvero djece, u dobi od osam, šest, četiri i godinu dana, ostala je bez svoga doma, nakon što je u njihovoj kući u Radićevoj ulici buknuo požar. Pravodobnom reakcijom i pribranošću supružnika Irme i Ivana, s kojima u kućanstvu živi i Irmin teško bolesni otac, koji ima karcinom pluća, nitko nije ozlijeđen, ali je na objektu nastala velika šteta.

Strah i očaj
Na mjesto događaja odmah je izišao DVD Babina Greda s 18 operativnih pripadnika i tri vozila. Dojavu o požaru primili su u 18.33 sata, a prvo vozilo s vatrogasnim timom na požarište je stiglo za devet minuta i krenula je borba s plamenom stihijom. U požaru su potpuno izgorjeli potkrovlje i kat obiteljske kuće, a intervencijom vatrogasaca vatra je ugašena i spriječeno je njezino širenje na prizemlje.

- Bila sam s djecom dolje u sobi, uspavljivala sam najmlađeg Luku kada sam čula uspaničenog oca kako viče da nam gori kat kuće. Bila sam u šoku, pokupili smo djecu i izletjeli van, gdje nas je dočekao strašan prizor - plameni jezici gutali su naš dom. Taj osjećaj bespomoćnosti, očaja, tuge i straha kakav nas je preplavio teško je opisati i to ne bih poželjela ni najvećem neprijatelju - ispričala nam je Irma. Nikići žive u prizemlju i počeli su uređivati kat kuće. Ondje su im bile smještene stvari, dječje igračke i drugo i sve je u trenu nestalo u plamenu.

- Točan uzrok požara još ne znamo, kažu da je dimnjak. Pretpostavlja se da je vjerojatno zbog potresa, koji se dan ranije dosta osjetio i u Babinoj Gredi, došlo do deformacija dimnjaka koji je napukao pa je došlo do samozapaljenja krovne konstrukcije. A neki opet kažu da su osigurači od struje bili blizu dimnjaka i da su se zapalili, vidjet ćemo - govori očajna žena.

U Kladavcu
U pomoć su odmah priskočili susjedi, prijatelji i drugi mještani. Iz prizemlja su iznesene sve stvari, voda kojom su vatrogasci gasili požar slijevala se po zidovima, od vlage se podigao laminat na podovima i sve će se morati ponovno raditi. Obitelj je trenutačno smještena u naselju Kladavcu kod Ivanovih roditelja, sedam kilometara udaljenom od Babine Grede.

U četvrtak ujutro na mjesto događaja stigli su djelatnici Obrta "Mihić" iz susjednih Gundinaca. Čim su čuli za nemili događaj, odmah su se stavili na raspolaganje nesretnoj obitelji. Vlasnik Željko Mihić kazao nam je da nisu ni trenutka dvojili i da je to čisto ljudska gesta jer uvijek treba pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija, a posebice kada su u pitanju djeca.

- Ne daj Bože nikome. Dosta radimo u Babinoj Gredi, tu smo, i uvijek smo spremni pomoći koliko je u našoj moći. Cijelo potkrovlje, nagorjele grede, crijep i prostorije u gornjem dijelu kuće morali smo potpuno porušiti, ostao je samo donji dio kuće, a upitno je hoće li i on biti moguć za život. Treba se vidjeti koliko je preostala betonska deka ispucala, u kakvom je stanju i hoće li se i to morati rušiti – zaključio je.

>>>

Nesreća na radu sa smrtnom posljedicom dogodila se u srijedu u Kopačevu u Baranji. Prilikom izvođenja radova na gradilištu Mađarskog doma "Kopačevo", u Ulici Ferenca Kiša 17, smrtno je stradao 32-godišnji radnik. Kako je izvijestila Policijska uprava osječko-baranjska, prilikom izvođenja radova na gradilištu došlo je do destabilizacije i rušenja krana. Prilikom pada krana i tereta jedan je radnik, nažalost, poginuo na mjestu nesreće, a drugi je lakše ozlijeđen.

- Tijekom podizanja građevinskog tereta kran se jednim dijelom srušio na krov susjednog objekta te u trenutku padanja crjepova lakše ozlijedio djelatnika, 37-godišnjeg hrvatskog državljanina, dok se kran s drugim dijelom tereta koji je prenosio srušio na djelatnika, 32-godišnjeg hrvatskog državljana, zbog čega je preminuo na mjestu događaja.


Očevid je na mjestu nesreće obavila očevidna ekipa Policijske uprave osječko-baranjske u suradnji s zamjenikom Općinskog državnog odvjetnika. Tijelo je potom prevezeno u Klinički bolnički centar Osijek, na Odjel patalogije, gdje će se obaviti obdukcija - stoji u policijskom priopćenju.

Kako neslužbeno saznajemo, smrtno stradali radnik je iz Babine Grede, a tvrtka koja je obavljala radove je iz Velike Kopanice. Prilikom pada krana oštećena su i dva parkirana automobila.

Kako doznajemo, do nesreće je došlo nakon što su radnici kranom podizali građevni materijal. Postavljena dizalica u jednom se trenutku počela naginjati, a potom se srušila na susjednu kuću, oštetivši krov i crijep s obje strane. Jedan od palih crjepova lakše je ozlijedio jednog radnika, a pad dizalice bio je koban za 32-godišnjaka, koji je od težine zadobivenih ozljeda preminuo na mjestu nesreće.

Tragedija se dogodila na gradilištu Mađarskog doma "Kopačevo", čija je gradnja počela 1. kolovoza, a u tijeku je zidanje objekta od ulice i u dvorištu, a koji će biti na raspolaganju brojnim udrugama iz Kopačeva, uključujući i KUD-a Arany Janos iz Kopačeva te mjesnog ogranka DZMH. Susjedi iz Kišove ulice šokirani su tragedijom.

Nakon završetka policijskog očevida u četvrtak je obavljana sanacija počinjene štete poslije pada dizalice i krana. Na susjednoj je kući preko dijela uništenog krova postavljena cerada kako ne bi došlo do prokišnjavanja, a trajale su i pripreme za uklanjanje prevrnute dizalice.

>>>

Župu svetog Lovre, đakona i mučenika Babina Greda u četvrtak, 4. veljače 2021. godine u okviru redovite kanonske vizitacije posjetio je nadbiskup mons. Đuro Hranić u pratnji konvizitatora mons. Luke Marjanovića, kanonika i vlč. Domagoja Lackovića, tajnika Nadbiskupskog ordinarijata.

Tijekom dana nadbiskup se susreo s brojnim skupinama aktivnijih župljana kao što su: članovi odbora ŽPV-a i ŽEV-a, čitači, ministranti, volonteri Marijinih obroka, članovi lanca Žive krunice te molitelji za svećenička i redovnička zvanja.

Sukladno trenutnoj epidemiološkoj situaciji bile su formirane manje skupine za susrete kroz cijeli dan, a po završetku vizitacije u 18 sati je slavljena misa. Nakon toga, nadbiskup Hranić i suradnici zadržali su se u razgovoru sa župnikom Ivanom Tunjićem i pregledu župnih administrativnih knjiga.

>>>

Uz preradu i prodaju mesa i mesnih prerađevina, čime se bavi otkako je osnovana krajem 2016. godine, Poljoprivredno-prerađivačka braniteljska zadruga "Babogredski feniks" odlučila je krenuti i u uzgoj šparoga.

Riječ je o inovativnoj proizvodnji, prvoj takve vrste u Hrvatskoj, na grijanim površinama u blizini elektrane na drvnu biomasu snage 9,7 megavata, vrijedne 50-ak milijuna eura, koja je u gospodarskoj zoni u Babinoj Gredi puštena u rad 2015. godine. Šparoge su zadrugari prepoznali kao proizvod visoke dodane vrijednosti, velika je potražnja za ranim urodom i odlučili su se prilagoditi zahtjevima tržišta. Osigurat će ga upotrebom niskotemperaturne toplinske energije s rashladnog tornja postrojenja podzemnim sustavom toplovoda kojim će se grijati nasadi šparoga. To će omogućiti rani i povećani urod, što se u uobičajenim uvjetima uzgoja ne može ostvariti.


Razvoj korijena
Energana je na zemljištu postavila sustav grijanja i osigurat će njegovo redovito funkcioniranje, a zadruga je odradila agrološki dio na 4,25 hektara kojima raspolažu.

- Na polovici površine nešto većoj od dva hektara prošle smo godine posadili krune, odnosno sadni materijal, a za drugu polovicu zemljišta, s obzirom na to da sadnice nismo mogli naći nigdje na tržištu, kupili smo sjeme i sijali, i uzgajali ga sve do sredine kolovoza. I onda smo to posadili na njivu. Cijela će 2021. godina biti uzgojna, što znači da nemamo ni kilogram proizvoda za tržište. Imamo investiciju od dvije godine intenzivnog ulaganja da bi tek u trećoj godini imali očekivani urod od nekakvih 30 posto od stvarnog potencijala koji bi ondje trebao biti – pojašnjava upravitelj Mato Petričević. Napominje da je zadovoljan što su uspjeli zatvoriti financijsku konstrukciju, odraditi planirano i u pripremljeno tlo posadili šparogu. Postavljen je sustav grijanja, tlo je, pojasnio je, primjereno pognojeno i obogaćeno, s obzirom na rezultate ispitivanja kvalitete tla koje su imali. Unijeli su mikroelemente, hranjive tvari i sve ostalo što je trebalo, posadili šparogu i razveli sustav za natapanje. Sredinom ožujka stići će sadni materijal za formiranje još osam preostalih redova.

- Mi dobijemo šparogu i u pravilu je možemo brati, ali ako je ove godine poberemo, nagodinu nemamo berbe. Njoj je potrebno intenzivno dvije godine da bude u zemlji da bi se potpuno razvio korijenov sustav jer iz njega tjeraju zeleni izdanci koji se beru. I upravo zbog toga tek u trećoj godini možemo ići u berbu. Računam na nekakvih 40-ak dana berbe u 2022. godini – kaže Petričević.

Velika ulaganja
Babogredci bi šparogu iz inovativne proizvodnje nagodinu trebali imati prvi u ponudi na tržištu. Berbu će tempirati prema narudžbi kupaca i imat će robu kada je nema još nitko. Kupci će odrediti datum kada trebaju određenu količinu proizvoda, neovisno o vanjskim uvjetima, a na temelju iskazanih potreba ići će se s dizanjem temperature u određenim sektorima nasada i osigurati količinu šparoga koju mogu prodati. Petričević pojašnjava da će se nakon dogovorenog termina, 28 dana prije isporuke robe kupcima, ići u pokrivanje i puštanje grijanja za ugovorene količine šparoge. A potom kreće berba, mora se brati svakodnevno jer šparoga, napominje, u prosjeku raste od 7 do 11 centimetara dnevno, ovisno o temperaturi. Zbog toga ona mora biti u kondiciji i dobro razvijenog korijenova sustava. A sve to iziskuje velika ulaganja koja se tek trebaju početi vraćati. Zadruga je za proizvodnju šparoge kupila najkvalitetnije sjeme i sadni materijal koji se trenutačno mogu naći na tržištu EU-a, koji su prihvatljivi za ekološko certificiranje, što im je vrlo bitno.

Njiva na kojoj su nasadi šparoga pet godina nije obrađivana, i najveći im je problem ponik korova jer ga ne smiju tretirati nikakvom kemijom nego ga isključivo mehanički uklanjati, sve je ondje isključivo ručni rad i ekološka proizvodnja.

“Šparoga nam je ‘pojela’ kompletan dohodak od prerade i prodaje mesa koji je ostvarila zadruga, a uzeli smo i pozajmicu od 150.000 kuna. U 2020. je uloženo oko 460 tisuća kuna u 4,25 hektara. Kad završi peta vegetacijska godina od dana sadnje, mi bismo otprilike trebali biti na nuli i pokriti kompletan ulog, a od 5. do 15. godine trajat će eksploatacijski rok nasada šparoge”, ističe Petričević. Brutoprihod po jednom hektaru trebao bi biti od 100.000 do 130.000 kuna. Trebali bismo imati samo robu prve klase i maksimalno do 15 posto robe druge klase.

>>>

Karla Babić iz Babine Grede je „Šokački cvit 2021.“, prva pratilja je Mirna Čolić iz Županje, a druga Ana Sopta iz Nuštra. Za laskavi naslov natjecalo se devet djevojaka odjevenih u bogato tradicijsko narodno ruho svoga kraja, a zbog epidemiološke situacije prouzročene koronavirusom, izbor je održan online.

Otvorene su stare škrinje, bljesnule su zlatare, zabijeljele se široke šokačke rubine, zazlatili se dukati… Brižno čuvane i uštirkane nošnje i prigode u kojima se nose djevojke su na originalan način predstavile stručnom Prosudbenom povjerenstvu koje nije imalo nimalo lak zadatak. Ljepotica Sijela nagrađena je sa 7000 kuna, a pratilje su dobile nagradu od 5000 i 3000 kuna, a sve tri i prekrasnim buketima cvjećarnice Florist-Flora Županja. Sve ostale djevojke dobile su po 1.000 kuna.

Prije izbora „Šokačkog cvita“, po mnogima najatraktivnije priredbe u sklopu manifestacije, održan je program otvorenja 54. Šokačkog sijela koje se pod motom „Inat šokački“ održava online, od 6. do 16. veljače. Na scenski pomno uređenoj pozornici, koju je osmislio veliki zaljubljenik u tradicijsku baštinu županjskog kraja i član Izvršnog odbora Šokačkog sijela Ivan Zlatunić, prikazivala se zanimljiva priča o djevojačko-momačkom prkosu i inatu. A sve zbog odluke roditelja da se djevojka ne može udati za došljaka, za momka u kojega je zaljubljena, već za bogatoga gazdina sina.

Na svečanosti otvorenja iznova su prikazani sva raskoš i ljepota Šokadije i Slavonije, bogatstvo tradicije, narodnog ruha, pjesme, plesa i običaja. U programu otvorenja, koji je zbog poštivanja epidemioloških mjera sniman parcijalno, a potom objedinjen u cjelovečernji program, sudjelovali su profesionalni i glumci iz GAK-a Županja, Prva pjevačka konjica Sinđir, MPS Divandžije, KUD-ovi Tomislav i Kristal-Sladorana te TS Kristali.

>>>