Vukovarsko-srijemska županija i Općina Babina Greda osnovale su zajedničku tvrtku Geoterm d.o.o. sa sjedištem u Babinoj Gredi koja će se skrbiti o geotermalnom izvorištu u tome selu.

– Konačno smo na pravome putu i zahvalio bih županu Boži Galiću na razumijevanju i potpori. Nakon svih naših lutanja u potrazi za rješenjem kako iskoristiti prirodno bogatstvo koje imamo, a pokušavali smo s raznim investitorima, pa se u cijelu priču upetljalo i privatno vlasništvo, napokon smo pronašli najispravniji način. Osnivanjem zajedničke tvrtke koju će voditi stručnjak u pripremanju projekata za europske fondove Saša Dević, koji je u Županiji odradio značajan posao i dovukao velik novac, napokon očekujemo pomake i konkretne rezultate - ističe načelnik Babine Grede Josip Krnić.

Općina je zaposlila pet mladih školovanih ljudi koji će raditi na pripremi projektne dokumentacije. Naime, aktivacija izvorišta iznimno je skup projekt jer je za njegovu realizaciju, osim postojeće bušotine, nužno postaviti još jednu kako bi voda mogla cirkulirati, ponovno se vraćati u podzemlje i zagrijavati. Također je potrebno izraditi i rudarsko-geološki elaborat i utvrditi točan kemijski sastav vode i njezina paleontološka svojstva kako bi se precizirala buduća namjena izvorišta. Sve to zahtijeva golema financijska sredstva.

– Mogućnosti su velike, veliki je novac raspolaganju i samo ga treba znati privući. Vjerujem da ćemo u tome i uspjeti i iskoristiti mogućnosti koje nam nudi EU. Uz postojeću bušotinu planiramo izbušiti novu, izradit ćemo projekt ekonomske isplativosti, utvrditi točne rezerve geotermalne vode i sve pripremiti za dolazak investitora. Energija je danas bogatstvo, voda je mnogo jeftinija od plina, a otvaraju se i mogućnosti za stakleničku proizvodnju - optimističan je Krnić.

Od stavljanja u funkciju izvorišta geotermalne vode, višestruke koristi imat će i Babina Greda i Vukovarsko-srijemska županija, a puno se očekuje i od rudne rente. Naknada za eksploataciju geotermalne vode godišnje će, procjenjuju, iznositi sedam milijuna kuna, od čega polovica pripada Babinoj Gredi, a po 25 posto županiji i državi. Koliko će im to značiti najbolje ilustrira podatak da izvorni proračun općine Babina Greda posljednjih godina nije bio veći od tri milijuna kuna. Krnić najavljuje i osnivanje poduzetničkog inkubatora jer dobiveni novac planira vratiti u gospodarstvo - usmjeriti ga u jačanje malog poduzetništva i obrtništva.

Geotermalno izvorište kod Babine Grede otkrila je Ina u potrazi za naftom. Od centra sela udaljeno je samo kilometar, a po izdašnosti i energetski kvalitetnije je od izvora uz koje su sagrađene Tuheljske, Varaždinske ili Stubičke toplice. Izdašnost bušotine je 200 kubika vode u satu, a temperatura vode je 121,1 Celzijev stupanj. Dnevna proizvodnja termalne vode odgovara dnevnoj proizvodnji oko 300 MWh struje.

>>>

U subotu, 6. travnja u jednodnevni posjet Sarajevu doputovali su mladi iz Hrvatske, točnije iz župe Babina Greda, koji su došli u pratnji starijih župljana i velečasnog Ive Tunjića.
Tim povodom volonterke iz Nadbiskupijskog Centra za pastoral mladih „Ivan Pavao II“ Maja Lovrinović, Ivana Galić i Jelena Grebenar pripremile su prigodan program za obilazak Sarajeva. Goste iz Hrvatske su dočekale u naselju Vrbanja, odakle su se uputili u razgledavanje grada i njegovih znamenitosti.
Volonterke su idući od mosta Suade Dilberović preko Skenderije do samog centra grada - Baščaršije, gostima ispričale važne i zanimljive informacije o Akademiji likovnih umjetnosti, Latinskoj ćupriji, Vijećnici, Inat kući, sarajevskoj Katedrali, kao i o raznolikosti kultura i običaja koji ovdje vladaju, kao i o životu u samome gradu. Svi su zajedno pojeli baščaršijske ćevape i popili bosansku kavu, a potom se zaputili na Bijelu Tabiju odakle su uživali u pogledu na Sarajevo.
Nakon šestosatnog razgledavanja strogog centra grada volonterke su se s gostima uputili na Otoku gdje se nalaze prostorije NCM „Ivan Pavao II“. Tu su ih dočekali ravnatelj dr. Šimo Maršić i djelatnica centra Renata Vrdoljak koji su im prezentirali rad Centra, te pokazali gradilište na kojem se gradi zgrada, koja će u budućnosti pružati različite aktivnosti za mlade u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.
Nakon pozdrava gosti su nastavili svoje putovanje ka Vrelu Bosne, a potom i natrag u Hrvatsku svojim domovima.
Bilo je zadovoljstvo družiti se s mladima iz Babine Grede i vjerujemo kako će nas uskoro opet posjetiti ako je suditi prema legendi koja kaže „ko se jednom napije vode sa Baščaršije sigurno će se vratiti opet u Sarajevo“.

>>>

Za simboličnu jednu kunu mještani Babine Grede moći će lakše prebroditi predstojeće visoke temperature i pakleno ljeto koje predviđaju meteorolozi. Za to su zaslužni lokalni ugostitelji, koji primamljivom cijenom sladoleda od jedne kune za kuglu daju svoj doprinos u teškim vremenima, kada ljudi najmanje mogu razmišljati o najčešćem ljetnom užitku. I ove su godine omogućili svojim sumještanima da jedu najjeftiniji sladoled u Hrvatskoj! U popularnoj slastičarnici Korzo, čijem sladoledu malo tko može odoljeti, kažu da ni trenutka nisu ni razmišljali o tome da podignu cijenu koja je već godinama “zabetonirana” i o bilo kakvoj korekciji nema govora.

– Kod nas već dugo vrijedi pravilo - jedna kugla, jedna kuna. Želimo omogućiti svakom djetetu u selu da si priušti sladoled i da uživa u omiljenoj ljetnoj slastici. Zarada nije uvijek najvažnija, treba pokazati i socijalna osjetljivost jer mi ipak živimo od tih ljudi - komentiraju ugostitelji.

Babogredci su zadovoljni i ne štede riječi hvale za ugostitelje koji su i ovaj put osobne interese podredili lokalnoj zajednici. No, slastičari u ostalim mjestima nisu slijedili njihov primjer i snizili cijenu sladoleda. Županjski slastičar s kojim smo razgovarali tvrdi da ispod cijene od četiri kune za kuglu, koja je, kaže, granica isplativosti, jednostavno ne ide!

– Trudimo se biti maksimalno korektni prema našim mušterijama, ne štedimo na sladoledu i to oni najbolje znaju. Naša je kugla stvarno “momačka”! Ljudi nerijetko naručuju i pola kugle, a sve je češće da u jednoj kugli traže miks od dvije, tri vrste sladoleda - ispričao nam je poznati županjski slastičar.

>>>

Općinska narodna knjižnica Babina Greda, u suradnji s OŠ Mijata Stojanovića i Društvom za pomoć osobama s invaliditetom Golubovi iz Županje, pripremila je bogat program za “Noć knjige 2013.”, koji je počeo predstavljanjem projekta “BookCrossing – knjige moraju biti slobodne”. Tridesetak knjiga odneseno je u lokalnu ambulantu kako bi bile dostupne svima koji čekaju na red kod liječnika. Održane su i kreativne radionice pod nazivom “Čudnovate zgode šegrta Hlapića” za djecu od 6 do 14 godina i “Pletenje novinskim papirom”. Članovi Golubova izveli su recitacije “Mome zavičaju, Babinoj Gredi”. Knjižnicu je posjetio i mađioničar Magic Dodo, koji je zagolicao maštu ne samo djece nego i odraslih i darivao ih balonima u obliku cvijeta ili životinje. Program je nastavljen radionicom “Čarobni noktići”, a svim zainteresiranima korisnice Knjižnice Ivana i Lucija bojile su nokte raznim tehnikama i bojama. U odličnom raspoloženju druženje je potrajalo sve do 22 sata, a Knjižnica je bila otvorena za posudbu i upisivanje novih članova te kupnju otpisanih naslova po prigodnim cijenama.

Svi posjetitelji složni su u jednom - takvu vrstu programa trebalo bi bar jednom mjesečno organizirati u babogredskoj Knjižnici. “S obzirom na to da je Knjižnicu posjetilo oko 300 korisnika, učlanilo se dvadesetak novih članova, prodano je tridesetak knjiga, taj ćemo savjet poslušati i već danas krećemo s planovima za nova događanja”, poručuje ravnateljica Tea Kompar.

>>>

U utorak, 7. svibnja 2013. godine ravnateljica Općinske narodne knjižnice Babina Greda potpisala je Ugovor s tvrtkom INA – Industrija nafte, d.d. za sponzorstvo pri opremanju igraonice na Odjelu za djecu i mlade u knjižnici.

Opremanje igraonice izvršit će se do kraja 2013. godine kada će biti i službeno otvorena. Aktivnosti u igraonici vodit će knjižničarka u suradnji s učiteljima i stručnim suradnicima OŠ "Mijat Stojanović" Babina Greda, voditeljicom Predškole te voditeljicama podružnice Udruge za pomoć osobama s invaliditetom „Golubovi“ iz Županje. U igraonicu može doći svako dijete do polaska u školu, bez obzira ide li u dječji vrtić ili ne.

Igraonica će biti pravo mjesto za zanimljivu, uzbudljivu i maštovitu igru, u kojoj će osim djece biti dobrodošli i roditelji.

Pod stručnim vodstvom voditelja igraonice, u prostoru obogaćenom pomno odabranim slikovnicama, igračkama i materijalima, djeca će provesti dva do tri sata birajući igre, aktivnosti i način svog sudjelovanja u njima. Posebnost je igraonice u knjižnici što se nalazi u kulturnoj ustanovi koja zadovoljava potrebe i ostalih članova obitelji.

Iskustva i znanja koja djeca stječu u igri pomoći će im u svladavanju školskog gradiva i snalaženju među vršnjacima. Ovom su projektom djeca dobila vrijednu donaciju za igraonicu koja je već izazvala ogromnu radost kod mališana.

>>>

Predstavnici tvrtke Uni Viridas, koja je nositelj projekta, i izvođača radova MW Power OY potpisali su danas u Babinoj Gredi sporazum o izgradnji kogeneracijskog postrojenja na šumsku biomasu koji će nositi naziv Viridas Biomass. Prema riječima Sunčice Lalić, vlasnice tuzemnog partnera Energia Solutione, radi se o pogonu kapaciteta 9,7 MW koji će biti najveći takav pogon u Hrvatskoj.

– Ovo je početak realizacije projekta vrijednoga 50 milijuna eura. Izgradnja pogona započinje u srpnju i nalazit će se u industrijskoj zoni Tečine. Prema planovima pogon će započeti sa radom tijekom 2015 godine, rekla je Lalić. O važnosti investicije u Babinoj Gredi govori i to da je ovo prvo direktno strano ulaganje u Hrvatsku u 2013 godini te da je to trenutno najveća greenfield investicija na području Vukovarsko – srijemske županije. Sa završetkom pogona tijekom 2016. godine započinje druga faza projekta u okviru kojega će u istoj industrijskoj zoni biti izgrađenu staklenici, peletarnica i hladnjača.

Taj drugi dio projekta težak je 20 milijuna eura i on će rezultirati zapošljavanjem 100-ak nezaposlenih osoba. Partneri u projektu su napomenuli da je u pripremi projekta potpisan i 14-godišnji ugovor o otkupu električne energije sa HROTE-om kao i 14-godišnji ugovor sa Hrvatskim šumama koji će osigurati sirovine za pogon.

– Dvije godine smo radili na projektu i samo mi znamo s čime smo se sve suočavali tijekom realizacije. Radi svih problema u nekoliko navrata smo čak razmišljali i da odustanemo od svega. Na sreću upornost i ustrajnost svih partnera rezultirala je potpisivanjem ovoga ugovora, rekla je Lalić. Član Uprav tvrtke Erhan Ozil rekao je da je čista energija zapravo energija budućnosti te da je ova tvrtka već godinama u ovome poslu te da imaju i niz planova za dalja ulaganja na području Hrvatske.

– Ukupni energetski kapacitet Hrvatske iznosi 4000 MW od čega svega 150 MW dolazi iz obnovljivih izvora energije. Cilj je svakako povećati udio energetski obnovljih izvora energija. Do 2020. godine u Hrvatskoj bi svake godine trebalo ulagati 100 milijuna eura u izgradnju pogona za proizvodnju energetskih pogona koji koriste obnovljive izvore energije, rekao je Ozil. Izvođač radova i proizvođač opreme na izgradnji pogona u Babinoj Gredi je finska tvrtka MW Power OY koja je vodeći europski proizvođač opreme na području biomase.

>>>

Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić i pomoćnik ministra poljoprivrede Dražen Kurečić posjetili su Babinu Gredu i načelniku Josipu Krniću obećali pomoć u rješavanju komunalne problematike u toj općini. Riječ je, prije svega, o gradnji kanalizacijske mreže i pročistača, investiciji vrijednoj više od 40 milijuna kuna za koju se dio novca planira povući i iz strukturnih fondova EU.

- U tijeku je izrada projektne dokumentacije, a problem zbrinjavanja otpadnih voda potrebno je što prije kvalitetno riješiti jer je Babina Greda zaštićeno vodonosno područje i više od 70 posto vode iz regionalnog vodovoda istočne Slavonije nalazi se pod tim selom, što znači da čak osam posto stanovnika Hrvatske pije babogredsku vodu, ističe Krnić.

Upozorio je na lošu naviku sumještana koji otpadne i fekalne vode ispuštaju u rijeku Beravu, točnije kanal koji se u dužini od 15-ak kilometara proteže duž Babine Grede, od Gundinaca pa sve do Krajc kanala u Cerni. Babogredci su oduvijek bili vezani uz tu rijeku koja se do prije nekoliko godina i mogla tako nazvati, no širenjem kanalske mreže po selu i novim sustavom prokopavanja kanala, količina vode u njenom koritu znatno je smanjena, a Berava gotovo presušila. Unatoč tome, brojna su kućanstva otpadne vode i fekalije nastavila ispuštati u kanal, što se posebice tijekom ljetnih mjeseci pokazalo kao veliki problem i potencijalni izvor zaraze. S obzirom na to da je Berava postala kritična točka, Hrvatske su vode već ranije očistile i izmuljile najveći dio korita, a ovih se dana očekuje nastavak radova.

- Ne treba zanemariti činjenicu da će stavljanjem u funkciju kanala Dunav-Sava, čiji su pripremni radovi u Babinoj Gredi već krenuli gradnjom melioracijskog kanala koji će vodu akumulirati iz Save, Berava ponovno postati tekuća rijeka, što nam je i cilj jer su Babogredci uz nju ipak povijesno vezani, a veliku će ulogu imati i u navodnjavanju - pojasnio je Krnić.

Dodaje da će nakon spajanja melioracijskog kanala sa Savom i gradnje prepumpne stanice krenuti pilot-projekt navodnjavanja 510 hektara poljoprivrednih površina kod Babine Grede. To će omogućiti orijentaciju ratara na visokodohodovne kulture-voćarstvo i povrtlarstvo, a gradnjom hladnjače u industrijskoj zoni Tečine proizvođači će dobiti i skladišne kapacitete i neće biti prisiljeni robu tržiti po nepovoljnim uvjetima.

Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić obećao je i nastavak čišćenja kanalske mreže 1. i 2. reda kojih je na babogredskom području još 90-ak kilometara. Načelnik je upozorio da su Babogredci u odnosu prema ostalim općinama u okruženju, što se tiče održavanja kanalske mreže, zapostavljeni. U drugim je selima gotovo 90 posto kanala očišćeno dok je u Babinoj Gredi, katastarski najvećoj općini, taj postotak samo 35 posto, što stvara velike probleme poljoprivrednicima.

- Najvažnije nam je poboljšati kvalitetu življenja u Babinoj Gredi, čiji su stanovnici zbog političkih previranja prijašnjih godina zapostavljeni i oštećeni mnogo toga - ističe Krnić. Istodobno priznaje da je čelni čovjek Hrvatskih voda pokazao razumijevanje i dobru volju te je uvjeren da pomoć neće izostati.

>>>

Čelnik babogredskog HDZ-a Marko Mrkonjić na konferenciji za novinare obrušio se na načelnika Babine Grede Josipa Krnića, optuživši ga za prodavanje demagogije radi prikupljanja političkih bodova. “Žalosno je i sramotno kako se radi pridobivanja glasova i zadržavanja vlasti drug Krnić spustio tako nisko. Svjesno obmanjuje svoje sumještane – obećava milijunska ulaganja, procvat Babine Grede koja bi, kako priča, trebala postati mala Švicarska, i otvaranje 200 radnih mjesta, a vrlo dobro zna da od toga nema ništa. Osladila mu se načelnička fotelja i više ne želi biti volonter nego profesionalni načelnik jer je izračunao da mu se to više isplati nego raditi na Ininoj crpki, što više nije unosan posao”, kazao je Mrkonjić. Babogredski HDZ-ovci pitaju se gdje su ti renomirani investitori koji će u Babinoj Gredi sagraditi elektranu, plastenike, hladnjače i uložiti bajoslovnih 70 milijuna eura. “Krnić konstatno obećava i po koji već put pompozno najavljuje velike projekte, od solarne energane do korištenja geotermalnog izvorišta, od kojih ni jedan nije realiziran. A zanimljivo je da su u svim tim pričama uvijek bili jedni te isti investitori. Početak radova Krnić je najavljivao još ljetos, pa je prolongiran na sredinu listopada, a supružnici Lalić i Jurilj na temelju elektrane u Babinoj Gredi dobili su unosan ugovor s Hrvatskim šumama. Obvezali su se do kraja 2012. završiti zemljane radove. Evo stiže i lipanj, a na lokaciji najvećeg stranog ulaganja u Hrvatskoj u 2013., u industrijskoj zoni Tečine, koja bi trebala biti gradilište najveće greenfield investicije, umjesto očekivanih bagera - pasu kravice! Samo nismo još sigurni jesu li turske ili belgijske i hoće li, s obzirom na to da pasu kod elektrane, biti povećana količina aflatoksina u mlijeku”, pita se Mrkonjić. Svoje je tvrdnje Mrkonjić potkrijepio i fotografijama.

>>>

Konji su oduvijek bili i ostali simbol Babine Grede, Šokadije i Slavonije, potvrđeno je i jučer, na 33. kulturno-sportskoj manifestaciji Konji bijelci.

Ponosni Babogredci iznovice su pokazali svijetu što imaju i umiju, što su im u zalog ostavili njihovi stari da ljubomorno čuvaju i prenose s koljena na koljeno, s čime se godinama diče i prkose vremenu. Selo je poprimilo svečano ruho, prekrasna povorka 24 svatovske zaprege, ukrašene šlingerajima i šokačkim otarcima, sa snašama i baćama u tradicionalnom narodnim nošnjama prodefilirala je ulicama i potom se zaustavilo na hipodromu Ritić.

Načelnik Babine Grede Josip Krnić podsjetio je na to da Babogredci najbolje znaju što je život s konjima i ljubav prema očuvanju autohtonosti drevnih običaja. Izrazio je zadovoljstvo što sve više mladih u selu nabavlja nova grla, što je zalog za budućnost i siguran put prema 50. jubilarnim Konjima bijelcima. Najavio je da će sljedeće godine u dogovoru s predsjednikom RH Ivom Josipovićem u Babinu Gredu dovesti cijeli diplomatski kor, manifestaciju dići na višu razinu koja bi trebala postićii gospodarski učinak za selo.

Među mnoštvom gostiju, u ljepoti gizdavih lipicanaca i narodnog ruha uživali su i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, saborski zastupnik Damir Rimac, vukovarsko-srijemski dožupan Zdravko Kelić, načelnik PU Vukovarsko-srijemske Blaž Topalović i ostali uzvanici. Otvarajući Konje bijelce, ministar Jakovina je poručio da je riječ o jednoj od najljepših manifestacija u Hrvatskoj koja spaja kulturu, sport, tradiciju i ljubav prema zemlji.

– Za dvadesetak dana, kada uđemo u asocijaciju kojoj smo oduvijek pripadali, ovo će biti naš miraz Europskoj uniji, jer ljubav prema običajima i povijesti je ono što nas krasi. Mnogo toga može propasti, ali selo i običaji nikada neće izumrijeti i Hrvatska može biti ponosna na to što ima Slavoniju - poručio je Jakovina. Prije natjecanja konjogojaca u drevnim disciplinama vezanju repova, vožnji na paliji, teklićkom jahanju, prosudbena komisija izabrala je najljepše svatovske zaprege. Laskava titula najljepše od najljepših pripala je Babogredcu Kreši Petričeviću.

>>>

Udruga za promicanje i očuvanje šokačke baštine „Šokadija„ Babina Greda prošlog vikena 9.6. u nedjelju je održala drugi Bećarfest Slavonije, Baranje i Srijema „Alaj ću se kerit i bećarit“ u Babinoj Gredi.

Bećarski napjev nastao je na ovom slavonskom tlu, u srcu Šokadije iz duše vrijednog, veselog i duhovitog Šokca, strastvenog i raskalašenog ljubavnika, domoljuba i ponekad prkosnog hvalisavca, upravo baš u takvom zanosu i atmosferi se i održao prvi Bećarfest.

Kako je ovaj napjev postao zaštitni znak naše nematerijalne kulturne baštine, Udruga je prepoznala trenutak i želi pridonijeti u njegovom promoviranju i očuvanju svih njegovih ljepota i vrijednosti na zanimljiv i upečatljiv način. Uz pomoć eminentnog glazbenog stručnjaka, koji je ušao u najtananije vrednote ovog napjeva, gospodina Mihaela Ferića, udruga s vodstvom predsjednika Ilije Babića osmislili su održavanje ovog Bećarfesta „Alaj ću se kerit i bećarit“.
Poslušajte što je gosp. Mihael Mija Ferić rekao na drugom Bećarfestu

Intervju za Šokački Portal je dala i gđa. Miroslava Hadžihusejnović-Valašek, profesorica glazbe i etnomuzikologinja iz Zagreba te vanjska suradnica uredništva za narodnu glazbu Hrvatskoga radija. Poslušajte


Drugi kao i prvi Bećarfest se održao s početkom u 20 sati na otvorenom, ali natkrivenom prostoru PZ "Napredak" Županja u Babinoj gredi na Čevatovu, izuzetno zahvalnom zvučnom, a prozračnom prostoru, ma možemo reći kao stvorenom za ovakve događaje. Iako u isto vrijeme se odvijala vrlo atraktivna događaja neposredno blizu u Slavonskom Brodu u sklopu Brodskog kola, mještani Babine Grede u velikom broju s smiješkom na licima su u pravom smislu podržali ovaj vrlo uspješno zamišljen i dobro realiziran program.

Nastupili su MPS KUD-a “Mijat Stojanović”, Babina Greda, MPS KUD-a Ivana Filipovića, Velika Kopanica, TS “Ledina”, Babina Greda, MPS “Šokci”, Donji Andrijevci, Slavonski Brod, MPS „Baće“ KUD-a „Josip Šošić“, Tenja, MJPS “Priše” Udruga “Šokadija”, Babina Greda, MPS “Lovor”, Trnjani, TS “Ataše”, Slavonski Brod, MPS “Šokci” Šokačka grana, Osijek, MPS KUD-a “Šokadija”, Stari Mikanovci, MPS “Babogreci”, Udruga “Šokadija”, Babina Greda, TS “Jedini”, Slavonski Brod i MPS “Đeverovi”, Donja Bebrina.

U stankama za vrijeme vijećanja stručnog suda nastupile su TS “Šokci”, Mohač, Republika Mađarska , ŽPS “Snaše”, Klakar, Franjo Verić na samici, Osijek i “Denis i Dive”, Udruga Šokadija, Babina Greda, koji su pozvani kao gosti i njihovi nastupi nisu ulazili u ovaj natjecateljski dio, a još uvijek imaju ukorijenjen zapravo očuvan povratni, starački bećarac te vrlo zanimljiv starinski tradicionalni način izvođenja pjesme.

Program je pratio stručni sud na čelu s gdinom. Ferićem koji je donio odluku o nagrađenim sudionicima. Tako je u kategoriji pjevačkih skupina kao najbolji pjesmovođa (solist) proglašen Ilija Babić (MPS "Babogreci", Udruga "Šokadija", Babina Greda), najbolja vokalno instrumentalna izvedba bećarca MPS „Šokci“ Osijek – Udruga Šokačka grana, najbolja interpretacija instrumentalne pratnje tamburaši KUD-a „Mijat Stojanović“ Babina Greda, ukupan vizualni i scenski dojam, MPS "Lovor", Trnjani, nagrada za najuspjelije stihove aktualnih društvenih zbivanja suvremeni tekst MPS „Baće“ KUD-a „Josip Šošić“, Tenja, a najbolji prema nagradi publike MPS "Babogreci", Udruga "Šokadija", Babina Greda.

>>>