Četvrto ocjenjivanje kulina u sklopu znakovite manifestacije Nema sela nad Babine Grede može se pohvaliti s 43 uzoraka kulina koji su pristigli iz Babine Grede, Županje, Štitara, Drenovaca, Bošnjaka, Tenje, Soljana, Kaptola, Otoka, Privlake, Vođinaca, Starih Mikanovaca, Gundinaca, Piškorevaca, Orahovice, Kutjeva i Alilovaca.

Parametri za ocjenjivanje kulina
U ocjenjivanju kulina su sudjelovali Mato Šimunić, oec., prof.dr.sc. Goran Kušec, dr.vet.med. Mario Francisković i docent Vladimir Margeta, a isto je obuhvaćalo strukturu, boju presjeka, aromu i okus. Prilikom ocjenjivanja strukture u obzir se uzimalo je li uzorak nezreo, mekan, tjesnat i odmrznut te se u toj kategoriji mogla dodijeliti ocjena od 1-3 u jednoj od ponuđenih elemenata. Ista se ocjena mogla dodijeliti u rubrikama poroznosti, zapečenosti, osipanja, odnosno pogodnosti za narezivanje, dobre strukture, vrlo dobre strukture i odlične strukture.

Prilikom ocjenjivanja boje presjeka u obzir su se uzimale različite boje nadjeva, odnosno tamna boja nadjeva, blijeda – svijetlo crvena boja nadjeva, dobra boja nadjeva, vrlo dobra boja nadjeva i odlična boja nadjeva. Kod ocjenjivanja arome i okusa vodilo se računa o tome je li uzorak pokvaren, lužnat, užegao, kiseo, nedovoljno začinjen, previse začinjen, previse zadimljen, dobrog okusa i arome, vrlo dobrog okusa i arome, te odličnog okusa i arome. U sve tri kategorije mogao se odabrati samo jedan kriterij.

Ocjenjivanje kvalitete kulina znači potvrdu izvornosti
O čitavom procesu ocjenjivanja kulina razgovarali smo s organizatorom Matom Petričevićem koji je predsjednik Eko-etno-gastro udruge Babogredski krug.

“Za mene kao organizatora kulenijade ocjenjivanje kvalitete kulina znači potvrdu izvornosti, postojanosti recapture i kvalitete kulina kao gotovog proizvoda, te njihove bitne razlike od ostalih proizvoda slične vrste. Iz jednostavnog razloga nisam poslao svoj kulin na ocjenjivanje. Kao dugogodišnji proizvođač kulina smatram da nije primjereno da se i moj uzorak kulina ocjenjuje zato što bi bio ocijenjen relativno viskom ocjenom,a to bi se smatralo kao sukob interesa. S brojem pristiglih uzoraka u cijelosti sam zadovoljan s obzirom na lošu klimatsku godinu i nedostatak sirovinske baze, te odustajanje pojedinih certificiranih i inih proizvođača kulina kao delicije.

Ne preferiram ni jednu ponaosob zasebnu slavonsku županiju, ali smo okupili svih pet slavonskih županija s relevantnim predstavnicima proizvođača od Drave do Save. Time smo ispunili osnovni cilj i stvorili pretpostavke za ujednačavanje proizvodnje i proizvodnih ciklusa, te objedinjavanje svih proizvođača u budućem klasteru prerađivača svinjskog mesa, neovisnog od vrsta“, priča Mato Petričević koji je poslao poruku široj javnosti o poštenju ocjenjivanja kulina upravo stoga što se ni jedan broj nije mogao povezati s nijednim imenom do završetka samog ocjenjivanja.

Rezalo se i radilo punom parom
“Na ocjenjivanju kulina moj zadatak je pomagati u rezanju i razvrstavanju kulina koji nosim komisiji na ocjenjivanje. Nisam kušao ni jedan uzorak jer to nije u redu prema članovima komisije. Oni su su dobili čast kušati prvi kulin upravo stoga što su mjerodavni i kompetentni.”, priča Jakob Verić iz Babine Grede koji se bavi stočarstvom. Vlasnik je 50 svinja, pasmine landras. Uzgaja ih u intenzivnom uzgoju, a hrani ih kukuruzom, žitom, ječmom. Da bi dosegla težinu od 250 kg potrebno je 12 mjeseci. Sve ih proda u Vukovarsko – srijemsku županiju u svrhu proizvodnje kulina. Svinjogojstvom se bavi od 2003. godine, a na temelju toga, komentirao je cijene domaće proizvodnje.

“Ove godine cijena bravaca u klasi od 9 kn po kilogramu, a prošle godine je u isto vrijeme bila 12. Veliki uvoz koči nas domaće uzgajivače. O zelenoj i plavoj Hrvatskoj se priča od moje punoljetnosti, a još uvijek se nije povezala, što me žalosti.", dodaje. Poslije ocjenjivanja kulina, stručna predavanja su održali Roberta Kljenak, mag.ing.agr, docent Vladimir Margeta i prof.dr.sc. Vladimir Kušec.

>>>

U listopadu 2016. u Babinoj Gredi osnovana je Poljoprivredno-prerađivačka braniteljska zadruga “Babogredski Feniks” koja okuplja 15 zadrugara - 12 branitelja i tri seoske žene. Upravitelj Mato Petričević, koji je ujedno i predsjednik Eko-etnogastroudruge “Babogredski krug”, pojašnjava da je ideja nastala u trenutku kada su shvatili da mladi ljudi koji imaju afiniteta i znanja vezanih uz poljoprivredu napuštaju selo.

- To je bio okidač za skupljanje ljudi oko zajedničkog cilja kako bismo oživili selo, stvorili dodanu vrijednost i pokušali pronaći rješenje da zadržimo mlade. Zaključili smo da nam je prijeko potrebna zadruga kao gospodarski subjekt jer kroz nju možemo zaokružiti i finalizirati našu proizvodnju i pokazati da se i u selu može živjeti od svoga rada - pojašnjava Petričević.

Kulin šampion
Uzeli su u najam registrirani pogon za preradu mesa, organizirali proizvodnju sirovine i ispunili sve zakonom propisane uvjete. Bave se preradom, konfekcioniranjem, sušenjem i stavljanjem mesa i mesnih prerađevina na tržište. Zadruga jako dobro funkcionira i sve što proizvede odmah i proda. Zadrugari su iskoristili svoja privatna poznanstva i kontakte s građanima i ugostiteljima pa robu plasiraju izravno kupcima, bez posrednika i ne idu preko trgovačkih lanaca.

- Prve godine, kada smo tek počeli rad, otkupili smo višak koji su ljudi imali i preradili oko 30 tovljenika, to nam je bila test-proizvodnja. U 2017. ugovorili smo onoliko koliko su ljudi mogli proizvesti, 70-ak komada je prerađeno, stavljeno na tržište i u cijelosti prodano - priča Petričević. Istovremeno se radilo i na ispitivanju tržišta, kakve su potrebe, o kojim količinama je riječ i s kim bismo mogli uspostaviti trajnu poslovnu suradnju. Zadruga je kupila 46 nazimica s podrijetlom kao sirovinsku bazu za proizvodnju certificirane robe. Riječ je o čistim pasminskim svinjama, od crne slavonske, velikog jorkšira i švedskog landrasa, koje će za 2019. godinu zadrugari staviti u proizvodni ciklus. U sljedećoj godini planiraju dobiti i certifikat za slavonski kulen/kulin i preraditi 250 tovljenika.

- Tržište vam traži garanciju za ono što ste isporučili, najtraženiji proizvod je slanina, zatim kobasica, iako su to količine koje najmanje možemo proizvesti. Kulin je apsolutni šampion, ali tržište traži ujednačenost u proizvodnji, kvalitetu i jamstvo za isporučenu robu. Sve to nudimo našim kupcima i u slučaju nezadovoljstva, plaćenu robu mogu vratiti, dobiju svoj novac natrag i samim tim osigurali smo si oblik dobre reklame - pojašnjava Petričević.

Planiraju kušaonicu
U roku od najmanje 15 mjeseci napravit će kušaonicu za predstavljanje vlastitih proizvoda, investiciju će najvjerojatnije realizirati preko Ministarstva turizma. Zadruga ide i prema Mjerama ruralnog razvoja i nastojat će kroz Europski socijalni fond zaposliti administratora i radnike za marketing i prodaju. Glavni kupci su im građani, poduzetnici i ugostitelji na zagrebačkom području, a intencija je širenje prema Jadranu.

- Svi pričaju o povezivanju zelene i plave Hrvatske, ali tu postoji problem. Gdje god dođete i odradite prezentaciju, ugostitelji su u pravilu zadovoljni i ponudom i uvjetima. Međutim, kada ponovno dođete nakon dva mjeseca i pogledate jelovnik koji oni nude svojim gostima, vidite da ondje nije posebno istaknuta naša ponuda autohtonih domaćih proizvoda. Oni su ih zapravo uzeli više pro forme jer za njih je to novi proizvod i rizik - tvrdi Petričević.

Napominje da primorski dio Hrvatske nudi pršut kao svoj glavni proizvod jer ga ima naviku konzumirati i ponuditi svojim gostima.

- Mi prije svega moramo marketinški pripremiti strategiju promocije naših proizvoda, ali moramo osigurati uvjete da možemo taj dio priče odraditi, a da time ne dovedemo sebe u gubitak - zaključuje upravitelj “Babogredskog Feniksa”.

Cijena se ne mijenja pet godina
Zadrugari su se dogovorili da će u prvih pet godina prodavati robu po istovjetnim cijenama: 60 kuna za kilogram slanine i suhe kobasice, suhi kare ili peka je 100 kuna za kilogram, buđola ili suhi vrat je 90 kuna, a cijena kulina je 200-tinjak kuna za kilogram. Cijena domaće šunke ovisi o njezinoj starosti i kreće se od 55 kuna za kilogram uskrsne do 165 kuna za kilogram tri godine stare šunke.

>>>

Prije utakmice pjevali smo i slikali se s navijačima Nigerije u gradu. Jedan od njih počastio nas je pićem i ostao je s nama. Njegovi su otišli, ali njemu su se svidjele hrvatske pjesme pa je s nama pjevao. Ili je barem pokušao, ha, ha, rekao nam je hrvatski navijač koji je snimio veselog Nigerijca kako viče:

'Ja sam Ante iz Babine Grede'.

Rijeke hrvatskih navijača iz centra Kalinjingrada slijevale su se prema stadionu Baltika gdje je Hrvatska 2-0 pobjedom protiv Nigerije otvorila Svjetsko prvenstvo.

Uoči, tijekom i nakon utakmice nije zabilježen niti jedan jedini incident.

Ulice Kalinjingrada bile su prepune 'kockica, nigerijski navijači bili su debelo u manjini, ali ni oni nisu štedjeli grla. Na nekoliko mjesta u centru grada hrvatski i nigerijski navijači zajedno su pjevali i slavili. Pivo se točilo u potocima, a kad je tako, vrlo brzo dođe do situacije da Nigerijac postane - Ante.

'Ostao je s nama'
- Kad već nije otišao sa svojim navijačima, rekli smo mu: 'Ti si sad jedan od nas'. I dali smo mu ime Ante jer to ime nosi puno Hrvata. Kad je saznao da smo iz Babine Grede, počeo je svima govoriti da je on Ante iz Babine Grede - dodaje navijač.

>>>

Završila je još jedna školska godina, a šest metara duboka jama na gradilištu buduće sportske dvorane u Babinoj Gredi i dalje zjapi. Unatoč očekivanjima mještana, ove godine još nije ni lopata zakopana. Vukovarsko-srijemska županija, u čijoj je nadležnosti daljnja realizacija tog projekta, odlučila je zatrpati građevinsku jamu. Na preprojektiranje su se odlučili zbog neodgovornog izvođača radova, koji je na sudu s Ministarstvom, i nesigurnosti do sada izvedenih radova zbog proteka vremena. Početkom ožujka na radnom sastanku županijskih i općinskih čelnika razmotreno je pet ponuđenih opcija, a zajednički je donesena odluka o gradnji dvodijelne dvorane, s borilištem dimenzija trodijelne dvorane 27 x 45 metara, na čemu su Babogredci inzistirali. Što je u međuvremenu napravljeno i kada će gradnja biti nastavljena pojasnila je Jadranka Mustapić-Karlić, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, sport, mlade i demografiju VSŽ-a.
- Radi se punom parom, ali najteže je za nekim tko je sve odradio protuzakonski sada ispravljati krive Drine. Završen je poseban projekt zatrpavanja jame i ako sve bude u redu, ovog bi ljeta počeli radovi. Nema tu roka, ići ćemo najbrže što možemo zakonski i administrativno, poštujući procedure. Sve je to izuzetno složeno, u početku nam je izgledalo puno jednostavnije, ali nije baš tako - napominje i dodaje da se moralo napraviti i idejno rješenje za preprojektiranje. Projektant ga je predstavio vukovarsko-srijemskom županu Boži Galiću, vidjeli su ga i općinski načelnik i ravnateljica škole i pročelnica napominje da nije bilo primjedbi. Očekuje da će do kraja srpnja projektant ishoditi i pripremiti glavni projekt.
- Plan je za ovu godinu zatrpavanje jame s temeljnom pločom i razvod instalacija. Sve ide na natječaje i mora proći zakonske rokove, i uz najbolju volju i naše želje ne ide brže - ističe pročelnica Mustapić-Karlić i napominje da se sve radi u suradnji s Općinom Babina Greda i OŠ Mijata Stojanovića.

Načelnik Krnić nezadovoljan dinamikom
Načelnik Babine Grede Josip Krnić nije zadovoljan dinamikom aktivnosti vezanih uz nastavak gradnje dvorane. Očekivao je da će do ljeta jama biti zatrpana i da će se paralelno i projektirati i rješavati građevinske dozvole za izvođenje radova po etapama. Napominje da će od župana tražiti da Općina i Županija, kao vlasnik i osnivač škole, naprave sporazum. Njime će se Županija uz bjanko-zadužnicu obvezati da će, ako se dvorana ne sagradi prema usvojenom idejnom rješenju i u slučaju bilo kakvih komplikacija, preuzeti obvezu vraćanja kredita od tri milijuna kuna koji je Općina digla za gradnju dvorane, što je, napominje, zasigurno presedan u Hrvatskoj. “Dužnost mi je kao načelniku zaštititi interese Općine”, kaže Krnić. Gradnja dvodijelne dvorane sa zatrpavanjem postojeće šest metara duboke jame stajat će 18.484.400 kuna bez PDV-a.

>>>

Među genijalnom četvorkom, koja je krajem prošloga tjedna na jubilarnoj 50. Međunarodnoj kemijskoj olimpijadi postigla svjetski i do sada najbolji hrvatski uspjeh, nalazi se i maturant osječke III. gimnazije. Babogređanin Janko Čivić iz Bratislave i Praga vratio se kući sa srebrnom medaljom, a rezultat njegova tima, koji je pobrao čak četiri medalje, odjeknuo je Hrvatskom.


Izmaknula je u travnju na drugom prestižnom najtecanju našem Janku još jedna medalja – brončana. S istim je timom, naime, prvi put u povijesti, predstavljao Hrvatsku na 52. Mendjeljejevoj olimpijadi u Minsku. "Gubitak" medalje u Bjelorusiji motivirao ga je da se još bolje pripremi za olimpijadu u Češkoj i Slovačkoj. A samo za odlazak na dva natjecanja, Janko se morao naći u društvu četvero najboljih u Hrvatskoj iz kemije. Naime, kako bi se uopće kvalificirali u svjetsku kemičarsku elitu, srednjoškolci su morali najprije riješiti zahtijevan petosatni ispit na engleskom jeziku kojim su se provjeravala njihova znanja, vještine i sposobnosti u teoriji iz kemije. Svaka zemlja slala je tim od četvero najdarovitijih.
- Ispit na Kemijskoj olimpijadi provodio se dva dana i sastojao se od praktičnog i teorijskog dijela – svaki se pisao pet sati, također na engleskom jeziku. Vremena ipak nije bilo dovoljno jer su pitanja bila iznimno teška i komplicirana – kaže Janko koji, unatoč intenzivnim pripremama, nije očekivao medalju. Nakon kvalifikacija, sam se pripremao svaki dan po nekoliko sati, a na pripreme je putovao i u Zagreb.
- Kada sam odlazio na Olimpijadu, nisam imao prevelika očekivanja. I dalje mi je nevjerojatno da sam osvojio srebrnu medalju - priča s oduševljenjem. Odlikaš Prirodoslovno-matematičke gimnazije u kemiju se zaljubio u drugom razredu srednje škole. Prirodni predmeti najbolje mu leže pa ne čudi što "rastura" i u biologiji, fizici, matematici, ali i informatici. Tijekom školovanja sudjelovao je u brojnim županijskim i državnim natjecanjima iz tih predmeta, ali i na šahovskim natjecanjima sa ŠK "Šokadija" iz Babine Grede. Zahvalan je što su mu nastavnici izlazili u susret.
- Sretan sam što sam imao profesore koji su imali dovoljno razumijevanja kako bih se mogao kvalitetno posvetiti pripremama za natjecanja. Mnogi kolege nisu imali tu privilegiju – istaknuo je. A sudjelovanje na najtecanjima itekako se Janku isplatilo - plasman na državno natjecanje iz kemije omogućio mu je izravan upis na Kemijski odsjek Prirodoslovno-matematičog fakulteta u Zagrebu.
- To mi je omogućilo da bez stresa i opušteno pristupim državnoj maturu i više vremena posvetim pripremema za olimpijadu. Iako nisam morao, uz obvezne predmete na višoj razini te izbornu kemiju, pisao sam fiziku i biologiju, jer sam želio – kaže budući brucoš istraživačkog studija kemije. Državnu maturu kao alat za pravednu provjeru cjelokupnog znanja učenika prije odlaska na studij podržava, no smatra kako su pogreške koje se svake godine događaju nedopustive. Školama zamjera što ne dopuštaju učenicima da se više bave onime što ih zanima i u čemu se krije njihov potencijal.
- Smatram da bi neki predmeti poput likovnog ili glazbenog, posebice u našoj - prirodoslovno-matematičkoj školi, trebali biti opcija, a ne obveza. Učenicima se trebati dati mogućnost da više vremena posvete baveći se predmetima i područjima u kojima su dobri - zaključuje budući brucoš zagrebačkog PMF-a.

Hrvatskoj četvorki četiri medalje
Sjajni tim hrvatskih maturanata s 50. Međunarodne kemijske olimpijade, uz srebrnog osječkog maturanta Janka Čivića čine brončani Matko Petrović iz zagrebačke XV. gimnazije, Borna Šimić iz slavonskobrodske Gimnazije "Matija Mesić i Ilija Srpak iz varaždinske Prve gimnazije, koji je također osvojio srebrnu medalju. Riječ je o maturantu koji iza sebe ima već 17 Oskara znanja. Njegovo ime svi su zapamtili nakon govora koji je održao na ovogodišnjoj dodjeli - uputio je snažnu kritiku hrvatskom školstvu i političarima prozvavši ih za "forsiranje prosječnosti i gašenje izvrsnosti" te oduševio javnost.

Rad u laboratoriju
- Najviše me zanimaju organska i fizikalna kemija - nisam ljubitelj anorganske kemije, gdje ima puno učenja napamet. Volio bih se baviti istraživanjima u laboratoriju na jednom od instituta, poglavito u Hrvatskoj. Naravno, ako mi se pruži prilika - kaže srebrni kemičar.Janko je budući brucoš istraživačkog smjera studija kemije zagrebačkog PMF-a, gdje je imao izravan upis


>>>

Završena je gradnja nove zgrade u koju će krajem rujna useliti općinska uprava Babine Grede. Prostire se na oko 280 četvornih metara i smještena je na lokaciji bivše mljekare u središtu sela. Ukupna vrijednost investicije je 3,7 milijuna kuna, a riječ je o takozvanoj pasivnoj kući koja troši vrlo malo energije jer se pri projektiranju i gradnji uklanjaju toplinski gubici i maksimizira slobodno dobivanje energije.

Sjednice Vijeća uživo
Konstrukcijski dijelovi stropa i vanjskih zidova su niske toplinske provodljivosti što daje optimalne mjere toplinske zaštite, a stolarija je s prekinutim toplinskim mostom i ugrađenim IZO staklima, čime se postiže znatno manji utrošak energije za pokrivanje energetskih potreba objekta u odnosu na standardnu gradnju. Nova upravna zgrada je A+ energetskog razreda, ima fotonaponske panele na zelenom krovištu, dizalice topline, izolaciju, najmanji utrošak grijanja, proizvodit će struju sama za sebe, a višak će isporučivati u energetski sustav. Tijekom određenog broja godina, ističe općinski načelnik Josip Krnić, ona bi sama sebe trebala isplatiti.
- Za troškove struje i plina u staroj zgradi godišnje izdvajamo 80-ak tisuća kuna, što znači da ćemo u 10 godina uštedjeti 800 tisuća kuna samo za grijanje, ističe. Sredstva za novu zgradu osigurala je Općina, zahvaljujući investicijama na području Babine Grede, prije svega bioenergani i zapošljavanjima u poduzetničkoj zoni, što je dovelo do boljeg punjenja proračuna, a gradnju su sufinancirali Ministarstvo regionalnog razvoja sa 100.000 kuna i Fond za energetsku učinkovitost s 240.000 kuna.

- Velika je novost i live stream koji će mještanima omogućiti uživo praćenje sjednica Općinskoga vijeća jer su u dvorani ugrađene kamere, mikrofoni i napravljeni svi preduvjeti. Rad Općinskog vijeća bit će maksimalno transparentan - ističe Krnić.
Prijavljuju Dječji vrtić

U novoj upravnoj zgradi bit će i sjedište tvrtke "Geotermalni izvori" koju su prije pet godina osnovale Vukovarsko-srijemska županija i Općina Babina Greda radi stavljanja u funkciju razvoja geotermalnog potencijala, što je uvršteno u projekt Slavonija i odobreno im je 1,7 milijuna kuna. Geotermalni izvor kod Babine Grede otkrila je Ina u potrazi za naftom. Istraživanja koja su rađena sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća ukazala su na mogućnost postojanja znatnih količina geotermalne vode na području Babine Grede, no taj je potencijal dugo vremena zapostavljen i tvrtka poduzima sve potrebne aktivnosti kako bi se započelo s realizacijom toga projekta. A u pripremi su i drugi projekti. Lovačka udruga nositelj je projekta civilne streljane olimpijskih normi koja će biti na Kladavcu, vrijednog 4.000.000 kuna. Babogredci na natječaj iz Mjere 7.4. prijavljuju i dječji vrtić, objedinjena je dokumentacija, ishođena građevinska dozvola, a investicija je vrijedna 8.000.000 kuna. Kapacitet vrtića koji bi se trebao prostirati na oko 700 četvornih metara, plus uređen vanjski prostor i parkiralište, bit će 52 djece u dobi od tri do šest godina i 20 mališana u jasličkoj skupini. Za EU fondove priprema se i projekt reciklažnog dvorišta, a uskoro će se krenuti i s gradnjom kanalizacije. Sadašnja zgrada Općine, koja je sagrađena davne 1800. godine i pod zaštitom je, trebala bi postati ne samo muzej babogredske kumpanije nego i gastromuzej koji bi oživio i stare zanate i obrte.

- Muzej bi na neki način zaokružio priču bogate kulturne i gastronomske ponude u našemu selu. Želimo pokrenuti turistički dio Babine Grede, gdje će nam dolaziti ljudi iz Europe, iz susjednih zemalja, kod nas ostajati bar tri dana i učiti kako jedno malo mjesto može biti energetski neovisno i okrenuti se k prirodnim resursima - zaključuje Krnić.

Otvorenje krajem kolovoza
Krajem kolovoza bit će otvoreno multifunkcionalno igralište iza Hrvatskog doma kulture, s pripadajućim sadržajima i spravama za vježbanje koje će učenicima i mještanima puno značiti s obzirom na kronični nedostatak sportskih sadržaja i činjenicu da Babina Greda još nema sportsku dvoranu. Uređenje je stajalo 800 tisuća kuna, od čega je 700 tisuća kuna osigurala Općina i 100.000 kuna Ministarstvo regionalnog razvoja. Raspisan je i natječaj za uređenja platoa ispred DVD-a. Općina je osigurala 350.000 kuna, a Županija će radove, čija je ukupna vrijednost 800 tisuća kuna, sufinancirati s 200 tisuća kuna.

Veći prihodi
Načelnik Josip Krnić zadovoljan je situacijom u općinskom proračunu. „Novca ima, zahvaljujući mjerama Vlade gdje je decentralizacija učinila svoje. U prvih šest mjeseci 2018. godini uprihodovali smo sedam milijuna kuna, koliko je ukupno bilo u 2017. godini“, zadovoljno ističe.

>>>

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio je Općini Babina Greda 312.762,97 nepovratnih kuna za energetsku obnovu zgrade Hrvatske seljačke čitaonice u Ulici Mijata Stojanovića 116.


- Riječ je o uštedi energije, zamjeni dotrajale stolarije, smanjenju troškova grijanja, nabavit će se peć na pelet, a sve će rezultirati ljepšim izgledom čitaonice - pojašnjava općinski načelnik Josip Krnić. Ukupna vrijednost investicije, koju će sufinancirati i Općina, iznosi oko 480.000 kuna. Krnić ponosno ističe da su čitaonice posebnost toga sela i primjer čuvanja specifične stoljetne tradicije.
Središta kulturnog života u prvoj polovici 20. stoljeća u Babinoj Gredi bile su čitaonice, u kojima su mještani kratili zimske noći. Bile su mjesta gdje su ljudi dobivali informacije iz prve ruke zahvaljujući knjigama, dnevnom tisku, radiju i televiziji. Upravo su čitaonice početkom prošlog stoljeća iskorijenile nepismenost u Babinoj Gredi, ističe. Bile su središte života, raspoređene po ulicama i među stanovnicima su razvile pozitivno rivalstvo. Međusobno su se natjecali tko će što bolje naučiti tradiciju, kulturu, ondje su se uvježbavala narodna kola, plesovi, svaka je imala svoje jahače koji su za pokladnog jahanja kretale ispred čitaonice. Babogredci se i danas okupljaju u čitaonicama, uživaju u društvenim igrama, organiziraju druženja, proslave… U njima se održavaju sastanci, skupovi, tečajevi, savjetovanja stručnjaka kako poboljšati proizvodnju i unaprijediti život.

- Čitaonice danas imaju veliku ulogu u društvenom životu Babine Grede i ulogu mjesnih odbora. Na određen su način korektiv rada općinske uprave. Svaka ulica ima svoje potrebe, a svaka ima svoj mali odbor, bar mi ga tako tretiramo iako Babina Greda prema zakonu nema obvezu osnivanja mjesnih odbora kao što to imaju gradovi. Okupljaju se u čitaonicama, utvrđuju prioritete, upozoravaju nas na nedostatke i probleme koje treba riješiti, a aktivno se uključuju i u sva događanja u selu - kaže Krnić.

Prva čitaonica osnovana je davne 1907. godine - Hrvatska čitaonica u Čevatovu, a najmlađa, sedma koja djeluje u selu, otvorena je prije nekoliko godina u Savskoj ulici, a riječ je o Poljodjelskoj čitaonici. Sve one okupljaju i spajaju mještane i potiču ih na druženje i kreativnost. Čitaonice po kojima je Babina Greda jedinstveni primjer u Hrvatskoj vlasništvo su Općine i Krnić smatra da upravo tu posebnost Babogredci moraju isticati i znati iskoristiti.

>>>

obzirom na to da Babina Greda još uvijek nema školsku sportsku dvoranu i neizvjesno je kada će ju dobiti, Općina je sagradila multifunckionalno igralište i dala ga na korištenje učenicima OŠ "Mijat Stojanović". I drugi mještani Babine Grede moći će ondje kvalitetno provoditi vrijeme, rekreirati se i uživati u sportskim aktivnostima na uređenom i osvijetljenom igralištu. Ministarstvo regionalnog razvoja sufinanciralo je projekt sa 100.000 kuna, dok je preostali iznos za realizaciju investicije vrijedne približno 850.000 kuna, osigurala Općina.
- Preostali su još samo kozmetički radovi, primjerice postavljanje gumene podloge i rješavanje zaletišta za skok u dalj. Kako bi naši osnovci bili potpuno opremljeni za izvođenje nastave tjelesnog odgoja, donirali smo školi potrebnu sportsku opremu u vrijednosti više od 11.500 kuna - ističe općinski načelnik Josip Krnić.
Učenici su prezadovoljni i ističu da se raduju satu tjelesnog odgoja na novosagrađenom igralištu.

>>>

Poljoprivrednici iz Babine Grede zainteresirani za korištenje obradivih površina na trasi Melioracijskog kanala Dunav - Sava u k.o. Babina Greda moći će konkurirati na natječaju za zakup zemljišta. Riječ je o oko 130 hektara površina, javnom vodnom dobru kojim upravljaju Hrvatske vode i koje su ga uz potporu Županije i Općine odlučile staviti u funkciju.
- To je zapravo materijal iz iskopa melioracijskog kanala, koji je odmah ondje i deponiran. Na toj površini sada raste trava i nije u funkciji, a može dobiti svoju svrhu tako da se pripremi i počne koristiti za potrebe poljoprivredne proizvodnje - pojašnjava Josip Kuterovac, voditelj Vodnogospodarske ispostave za Mali sliv "Biđ - Bosut" Hrvatskih voda.

- Govorim o našem slivnom području, gdje se nalazi nešto više od sedam kilometara kanala. Naime, melioracijski kanal ukupno je dug 14.700 metara i proteže se kroz dvije županije - Vukovarsko-srijemsku i Brodsko-posavsku. Poljoprivrednici su zainteresirani, a intencija je Vukovarsko-srijemske županije i Općine Babina Greda da se postupak davanja u zakup provede kontrolirano. Žele da se površine dodijele ljudima koji stvarno imaju stoku, potrebu za zemljom i koji će joj dati svrhu i obrađivati je, a ne da je uzmu samo radi poticaja ili nekih drugih interesa - zaključuje Kuterovac. Svrha melioracijskog kanala je dovod vode iz rijeke Save u Biđ-bosutsko polje kako bi se u ljetnim mjesecima osigurale dodatne količine vode za navodnjavanje. "Sustav je izgrađen, sve je napravljeno i u postupku je ishođenje uporabne dozvole za crpnu stanicu. Vjerujem da će u sljedećoj sezoni kanal biti u funkciji", ističe.

I pročelnik za poljoprivredu i infrastrukturu VSŽ-a, Andrija Matić, prekjučer se u Babinoj Gredi sastao sa zainteresiranim poljoprivrednicima.
- Uloga Županije je u tome da smo napravili snimku svih površina, utvrdili status i uvjete korištenja. Na nama je da priredimo mogućnost raspisivanja natječaja o zakupu za koji se moraju stvoriti svi potrebni preduvjeti, da se natječaj provede jednostavno i uspješno i da se ne dogodi da na trasi kanala bude površina koje su pogodne i prihvatljive za obradu a da ne budu u funkciji poljoprivredne proizvodnje - kaže Matić. Što se tiče cijene, napominje da zakup neće biti skuplji od uobičajenih postupaka provedbe natječaja za državo poljoprivredno zemljište i da će cijene biti vrlo prihvatljive.

>>>

BABINA GREDA - Općina Babina Greda pozvala je lokalne poduzetnike, obrtnike i vlasnike OPG-ova koji imaju interes i potrebu za zapošljavanjem radnika u budućnosti s određenim profilom zanimanja da se do 1. listopada jave kako bi se zajednički uključili u obrazovanje i pripremu potrebnih kadrova.
Općina je, stoji u javnom pozivu, spremna kroz potpore sufinancirati obrazovanje učenika za zanimanja za koja iskažu interes te osigurati potporu za naukovanje.

- Cilj nam je potaknuti zapošljavanje i potencijalnim poslodavcima pomoći osigurati potrebne kadrove. Danas je vrlo teško pronaći gotovog majstora jer velik broj ih je otišao trbuhom za kruhom i tog profila kadra više nema, što je sve veći problem. Moramo hitno reagirati i zajednički pokušati pronaći rješenje i poduzeti određene mjere kako bismo promijenili takvu situaciju, ističe općinski načelnik Josip Krnić. Zato su, napominje, odlučili pozvati sve zainteresirane da se izjasne koja su im zanimanja potrebna, koje struke nedostaje na tržištu rada, je li primjerice u pitanju mesar, poljoprivredni tehničar, CNC operater, mehatroničar, strojar, zavarivač, tokar, tesar, keramičar...

- Želimo snimiti situaciju, vidjeti kakve su potrebe poslodavaca i za koja zanimanja da se djeca školuju. Pozvali smo ih da se izjasne koje bi učenike mogli primiti na praksu, da ih obuče i da ih potom kada završe naukovanje zaposle kao majstore. Općina bi učenicima koji se odluče na takva zanimanja od sljedeće godine davala stipendiju, odnosno potporu od 500 do 700 kuna mjesečno, da imaju za svoje troškove i da izuče zanat koji je deficitaran, pojašnjava Krnić. Napominje da za deficitarna zanimanja poslodavci i od Ministarstva gospodarstva mogu dobiti naknade za učenike koji kod njih idu na praksu, što će djeci također puno značiti. Smatra da je potrebno ciljano djelovati, učenike usmjeravati u zanimanja koja će im osigurati posao, što je svakako velika stimulacija mladima da ostanu u Babinoj Gredi. Općina će, napominje, učiniti sve što je u njenoj moći da pomogne mladima i stvori preduvjete da u svome selu nakon školovanja mogu raditi i od svoga rada pristojno živjeti.

Na području Babina Grede skupa s OPG-ima djeluje stotinjak subjekata koji su i potencijalni poslodavci, a hoće li i u kojoj mjeri prihvatiti inicijativu Općine i jesu li spremni dati i svoj doprinos poticanju zapošljavanja vidjet će se na sastanku koji će načelnik uskoro sazvati.
Krnić napominje da će i investitor koji u Babinoj Gredi uskoro kreće s izgradnjom tvornica autodijelova također dostaviti popis potrebnih profila radnika. Planirano je da radnici odlaze u Gradačac na obuku gdje će dobivati tehničku i tehnološku podršku jer tu je vrlo bitna edukacija i priprema kadrova, kao i obuka specijalnih kadrova za određene poslove. Direktor TMD Groupa iz Gradačca koja proizvodi dijelove za najveće svjetske kompanije u automobilskoj industriji, Adem Hanić, ističe da će na poslovima proizvodnje autodijelova u Babinoj Gredi moći raditi i žene.

A nakon općine Ivankovo u kojoj od 2. rujna nedjeljom i blagdanom trgovine i pekarnice više ne rade, i Babina Greda je odlučila slijediti njihov primjer.
- Svim vlasnicima poslao sam dopis i Marijan Živković-Patričar i vlasnik Bose odmah su prihvatili inicijativu. Moramo još vidjeti s Konzumom, trgovinom Bošković i našim lokalnim radnjama. No, koliko vidim u dosada obavljenim razgovorima inicijativa je pala na plodno tlo i mislim da ni u Babinoj Gredi trgovine i pekarnice uskoro nedjeljom više neće otvarati svoja vrata, kaže Krnić.
- Ni u bivšoj Jugoslaviji nije se radilo nedjeljom. A sada smo veliki vjernici, katolici, kunemo se u vrijednost i svetinju obitelji, a sve se lomi preko leđa radnika. Moramo izmijeniti svoje navike, ugledati se na bogate europske zemalje i omogućiti našim ženama i majkama da nedjeljom budu sa svojim obiteljima, zaključuje Krnić.


>>>